Kod odabira OS-a stvar je zapravo vrlo jednostavna ako korisnik zna što točno traži od sustava. Za većinu korisnika odabir je Windows bez obzira traže li OS za gaming, uredske poslove ili za svakodnevno korištenje, za što je dostatna i Home verzija.
Također, Windows je vrlo jednostavan za korištenje te je upravo zbog toga i najpopularniji među prosječnim korisnicima iako i za napredne korisnike postoje Pro i Enterprise verzije tako da je zapravo time pokriven cijeli spektar – od prosječnog do profesionalnog korisnika i to svakako jest plus, ali istovremeno njegova popularnost je i minus što se tiče sigurnosti.
Dobra stvar je što postoji u potpunosti drugi svijet što se tiče OS-a, a to je Linux. Linux je, za razliku od Windowsa, besplatan i time dostupan svima pa bi bilo pošteno da se i Linux svijet predstavi široj publici te se možda nekim korisnicima svidi. Glavno pitanje u ovoj diskusiji je: „Po čemu je to Linux bolji od Windowsa?”
Krenimo redom:
-
Možete spajati razne uređaje bez da brinete o driveru
Prilikom spajanja uređaja velika je vjerojatnost da će ga Linux sam prepoznati i staviti u funkciju. To je moguće zato što je poanta Linux kernela što učinkovitije spojiti softver s hardverom. U Linux kernelu nalazi se otprilike 16000 kodova iz 1400 različitih tvrtki pa je zato i vjerojatnost prepoznavanja uređaja vrlo velika. Postoje neke iznimke, ali to se obično događa pri spajanju nekih vrlo specijaliziranih uređaja i zato je to praktički zanemarivo.
-
Linux je moguće instalirati gotovo na bilo kojoj konfiguraciji
Kod Windowsa pri svakom novom izdanju minimalni zahtjevi za instalaciju postaju sve veći pa ga kod starijih računala više nije nakon nekog novijeg izdanja moguće instalirati, dok je pak s druge strane, zahvaljujući širokom spektru distribucija, moguće naći neku koja ima vrlo male zahtjeve. Zahvaljujući tome moguće je prije nabave novijeg računala održati staro „dovoljno dugo na životu”.
-
Možete instalirati nadopune softvera bez rebootanja
Pokušajte se sjetiti koliko ste puta morali čekati kod Windows updatea da bude instaliran. To je pogotovo frustrirajuće ako imate nešto važno za odraditi ili ste u žurbi i baš u tom trenu Windows radi update.
Kod Linuxa imate nećete imati problema ni tijekom preuzimanja ni instaliranja nadopuna jer se taj proces odvija neovisno o tome što radite. Još jedan plus je i to što je bez rebootanja moguće preuzeti i novu verziju kernela. Ovo svojstvo pogotovo je istaknuto kod novijih verzija koje imaju opciju zvanu Livepatch.
-
Možete ažurirati cjelokupni softver koristeći jednu naredbu
Tehnički gledano, zapravo se radi o kompoziciji dvije naredbe, ali to nije ni toliko važno jer kako god da se gleda dobije se isti rezultat – bilo da se naredbe napišu jedna za drugom ili da se odmah spoje u jednu. Kako god bilo, to je poprilično efikasno. Na Debian – based sustavima (kao što je npr. Ubuntu) naredbe su sljedeće:
sudo apt-get update && apt-get upgrade
Pri ažuriranju na Windows sustavima jednostavno koristite unaprijed ugrađene opcije, tj. prvo pokrenete alat za pretraživanje ažuriranja i ako ona postoje tek onda kreće ažuriranje. Budući da neka ažuriranja mogu trajati satima vrlo je bitno sve to obaviti prije nego krenete s nekim poslom – bilo da je to prezentacija koju morate održati ili radite na nekom projektu da se ne bi dogodilo da usred nekih vrlo bitnih stvari Windows počne s ažuriranjima.
-
Možete popraviti Linux instalacije, oštećene pakete i ostalo koristeći live CD/ DVD ili USB medij
Ukoliko nakon ažuriranja ili iz nekog drugog razloga Linux ima problema prilikom bootanja ili rada općenito, moguće je uz pomoć nekog od navedenih medija popraviti grešku koja se dogodila u sustavu – bilo da je riječ o ljudskoj pogreški ili neispravnom paketu koji će u tom slučaju biti popravljen.
Pogotovo je korisno kod problema s bootanjem koristiti alat Boot repair jer ne samo da je efikasan već je i vrlo jednostavan za upotrebu. Ono što je bitno za naglasiti da se ovo ne odnosi samo na Linux. U nekim slučajevima pomoću ovih alata ili pomoću chroot okruženja moguće je popraviti greške na Windows sustavu.
-
Možete instalirati softver bez straha od virusa i malwarea
To naravo ne znači da Linux ne može biti napadnut, ali za razliku od Windowsa, šanse za to su poprilično male. Nekoliko je faktora koji doprinose sigurnosti samog sustava, a to su:
- dozvole – za bilo koju radnju nad bilo kojim direktorijem treba dozvola, odnosno privilegija superusera
- većina softvera koji se može preuzeti za Linux dolazi od provjerenih repozitorija
- zbog ogromnog broja distribucija nema smisla, a ni motivacije tražiti sigurnosne propuste
- broj korisnika je ionako manji pa i taj faktor sigurno doprinosi sigurnosti jer nema previše smisla uzimati podatke manjih skupina – troši puno vremena i resursa, a na kraju može vrlo lako propasti
-
Ažuriranja softvera
S obzirom da je Linux open-source projekt ljudi diljem svijeta koji ih koriste vrlo brzo nalaze greške ili sigurnosne propuste te je zbog toga skoro svaki dan dostupno neko novo ažuriranje, a to itekako pridonosi sigurnosti samog sustava
-
Odličan je za programere
Linux podržava gotovo sve važne programske jezike kao što su C, C++, Python, Java, Perl, Ruby… Štoviše, nudi golem raspon aplikacija korisnih u svrhe programiranja.Također Linux terminal je superioran za upotrebu u odnosu na Windowsov cmd. Postoje i mnoge biblioteke razvijene samo za Linux. Također, mnogi programeri ističu da im package manager pojednostavljuje posao.
-
Pouzdanost
Windows kakvim ga poznajemo postaje iz dana u dan sve više trom. Nakon nekog vremena korisnik poželi ponovo instalirati Windows jer sustav postane prespor. S druge strane Linux nema takve probleme. Korisnik će instalirati novu verziju Linuxa prije nego li dođe do usporenosti sustava.
Dok je kod Windowsa situacija da nakon svakog ažuriranja ili instalacije novog softvera potrebno ponovo pokrenuti sustav kod Linuxa to nije slučaj, kao što je to već prije spomenuto. Također još jedna činjenica koja ide u prilog Linux sustavima je ta da ga na svojim serverima koriste Google, Facebook i ostali IT divovi, a također ga koriste i sva superračunala.
-
Raznolike distribucije
Postoje stotine različitih distribucija Linuxa. Zašto je to tako? Neke distribucije su bolje za PC, neke za servere, neke za programere, sistemske admine itd… Ovisno o profilu korisnika i računalima kojima raspolaže odabere se distribucija koja najbolje odgovara zadanim potrebama.
-
Privatnost
Nije tajna da Microsoft skuplja podatke svojih korisnika te ih naknadno analizira i zbog toga je Windows 10 bio na meti kritika. Pitanje je do koje granice se stvarno skupljaju podatci i na kraju kome se prodaju. Dakle, ukoliko korisnika zabrinjava kako se ti podatci skupljaju i obrađuju bila bi dobra opcija razmotriti instalaciju neke Linux distribucije koja ne sakuplja podatke niti ih kome prodaje.
-
Bolja podrška zajednice
Ono što je svakako jeda od boljih stvari vezana uz Linux je podrška zajednice diljem svijeta. Postoje razni forumi gdje se više-manje mogu naći rješenja za skoro sve probleme s kojima se i novi, ali i napredniji korisnik može susresti. S obzirom da prelazak na Linux nije lagan jer treba ipak i malo volje i truda da se neke stvari nauče, svakako je potpora Linux zajednice veliki plus.
Piše: David Rabuzin
