Prijeći sa jednog operativnog sustava na drugi nije lako, no ne mora biti ni problem. Mi smo vam odlučili pokazati da sa instalacijom svega 7-8 programa već danas možete nesmetano nastaviti raditi što god želite na novom operativnom sustavu. A k tome je još sve i besplatno i radi gotovo besprijekorno. Zainteresirani? Više pročitajte u nastavku.
U prijašnjim brojevima vašeg omiljenog časopisa smo se bavili svijetom Linuxa, radnim okruženjima i nekim pomalo čudnim Linux distribucijama, a danas ćemo se pozabaviti softverskim paketima i alatima, te vam pokazati kako da u jako kratkom vremenu osposobite svoju omiljenu Linux distribuciju i pretvorite ju u operativni sustav s kojim ćete moći raditi svaki dan, odnosno sve one zadatke koje i inače radite samo na drugim operativnim sustavima. Istražili smo koji softver se najviše koristi i zašto baš taj softver. Većina skeptika će reći da je Mac OS X ili MS Windows bolje rješenje zbog veće količine dostupnog softvera, no to u pravilu nije točno. Za 99% softvera možete naći Linux alternativu sa sličnim ili identičnim mogućnostima. OK, trebati će vam neko vrijeme da se prilagodite na novo sučelje, no vrlo lako ćete se naučiti na nove alate i mogućnosti koje isti nudi. Pogotovo ako znate što radite i koji alat unutar softvera tražite i želite koristiti. Pogledajte što se nudi, a nakon toga donesite odluku da li je Linux dostojna zamjena za druge operativne sustave ili ne.
Piše: Boris Plavljanić
Prednosti i mane Linuxa
Aplikacije i softver koji se koriste u srednje velikim i velikim kompanijama najčešće nećete naći na Linuxu. Razlog je taj što se većina korisnika Linuxa naviknula na besplatan softver, pa se proizvođači softvera boje da njihov softver neće biti prihvaćen u Linux svijetu. No, mi se danas ipak koncentriramo na kućna računala i prijenosnike koje ćete koristiti za osobnu upotrebu, a ne na poslu za rješavanje kompleksnih poslovnih problema. Tu je situacija potpuno drugačija – mnoge aplikacije imaju svoju Linux verziju, a ako nemaju, tada postoji veći broj sličnih aplikacija koje možete koristiti. Primjeri aplikacija koje možete koristiti na Linuxu i drugim operativnim sustavima ima mnogo, ali navesti ćemo ih samo nekoliko: Eclipse, Skype, TrueCrypt, Firefox/Chrome, uTorrent…
Ako baš ne možete bez određenog alata (npr. PhotoShopa), tada možete instalirati virtualnu mašinu, te u nju staviti Windows OS i pokretati spomenuti alat bez problema. Drugi način je preko WINE-a (Windows Emulatora). Kao što vidite postoje načini da pokrenete svoje omiljene aplikacije, pitanje je samo da li to želite i dali ste spremni probati nešto novo.
Kao najveću prednost Linuxa bismo naveli brzinu, otvorenost, mogućnost nadogradnje aplikacija, te brzi pristup velikom broju aplikacija (Software centar). Naravno da Linux ima i svojih mana. Vjerojatno najveća mana je komandna linija koju ćete ponekad morati pokrenuti, no sve se to da savladati. Pogotovo što postoje na tisuće stranica i postova na forumima u kojima se objašnjava kako riješiti problem i što upisati u komandnu liniju. Tu je i spomenuti manjak određenih aplikacija, te mali broj igri dostupnih za Linux. Ako vam to ne predstavlja problem, svakako isprobajte jednu od dostupnih Linux distribucija. Naša preporuka: Mint, Ubuntu ili Fedora.
Uredski paket: LibreOffice 4
Iako smo već napravili detaljnu analizu novog LibreOffice paketa, moramo ga opet spomenuti. Riječ je o uredskom paketu koji nudi alternativu Microsoftovom paketu, ali nije namijenjen samo Linux korisnicima. Mogu ga instalirati i koristiti i oni koji koriste druge operativne sustave. Da li je LibreOffice dovoljan za svakodnevni rad? Da! I mnogo više od toga. Zapitajte se kada ste zadnji put koristili neke malo složenije Microsoftove mogućnosti u Officeu. Vjerujemo da se mnogi neće moći sjetiti. I tu leži snaga LibreOfficea. Možda ne nudi specifične alate kao njegov konkurent (tj. ne nudi identične mogućnosti), no i više je nego dovoljan korisnicima za sve što rade. Ako trebate napisati dokument – tu je Writer. Trebate napraviti određene tablične izračune – Calc. Treba vam prezentacija – otvorite Impress. Uz spomenute programe, LibreOffice donosi još Draw (program za crtanje), Base (izradu baze podataka) i Math (za složene matematičke formule).
Zadnja verzija LO 4 je donijela napredak u odnosu na prošlu verziju i nudi punu kompatibilnost sa MS Officeom, tako da se ne morate bojati da nećete moći otvoriti neki od dokumenata koje vam je poslao prijatelj koji koristi MS Office, ali i obrnuto. Dokumenti su kompatibilni, jedino se ponekad znaju malo margine poremetiti ili određena boja može biti malo svjetlija ili tamnija nego što je u originalnom dokumentu. No to su sitnice i slučajevi koji se rijetko javljaju.
Ako nas pitate koje su prednosti u odnosu na druge uredske pakete, onda bismo rekli brzina i jednostavnost. LO 4 je fantastično brz, čak i na starijim mašinama, a jednostavnost se odlikuje u jednostavnom grafičkom sučelju, jednostavnim opcijama koje su vam nadohvat ruke, te standardnim menijima koji se nisu mijenjali već jedno duže razdoblje. Naravno, uočili smo malo manje dostupnih predložaka za LO u odnosu na MS Office, te nešto manje specifičnih opcija (konkretno kod izrade baze podataka u Baseu), no sve je u granicama normale. Vjerujemo da će se većina složiti s nama. A ako još uvijek mislite da vam LO nije dovoljno dobar – probajte ga. Nemate što izgubiti, a k tome je i besplatan.
Web preglednik: Mozilla Firefox ili Google Chrome
Web preglednik je danas postao jedan od najvažnijih komada softvera. Ako ne i najvažniji. Većina nas ima preglednik upaljen cijeli dan, odnosno sve ono vrijeme dok smo na računalu. I naravno – svako malo provjeravamo email poruke, ažuriramo Facebook status, tweetamo sa prijateljima, čitamo vijesti. Možda će iz ovoga netko dobiti dojam da zapravo ništa korisno i produktivno ne radimo, ali nije tako. Koristimo mi i web preglednik u poslovne i edukacijske svrhe. Jednostavno je nemoguće bez dobrog web preglednika. Pa čak i na pametnim telefonima tražimo dobar preglednik, a zapravo nam i nije previše potreban. Tu dolazimo do jednog problema, a to je zasićenja tržišta. Postoji prilično dobra lista na Wikipediji, a sadrži sve web preglednike za Linux/Unix operativne sustave. Trenutačno na listi ima oko 30-ak web preglednika (op.a. probajte iz glave nabrojati 10 komada – nećete vjerojatno uspjeti). Pa što onda odabrati? Postoji svega 4-5 dobrih web preglednika, a to su Firefox, Chrome, Opera, Safari, te eventualno SeaMonkey. Naš izbor su standardni Firefox i Chrome.
Chrome je, bez ikakve polemike, najbrži preglednik na tržištu, a k tome je integriran sa svim Google uslugama što će veliki broj korisnika pozdraviti. Na Linuxu postoje čak dvije verzije istoga: Chrome i Chromium. Razlika je u tome da većina distribucija dolazi sa Chromiumom jer je „lakši“, nešto čak i brži u odnosu na Chrome, te ima 80-90% istih funkcija kao „stariji brat“. Moguće ga je naravno zamijeniti sa Chromeom, koji mi obožavamo zbog spremanja omiljenih stranica u oblake, te dodataka koji postoje za njega (možda količinski ima manje dodataka od Firefoxa, no oni najpopularniji pluginovi su isti ili čak i bolji). Svakako palac gore za Google i njihov preglednik.
Firefox je standardan i nećemo trošiti previše riječi na njega. Preglednik sam po sebi je lijep, brz i jednostavan, no prosječan korisnik ga najčešće zatrpa pluginovima i onda postane jako spor i troši previše memorije. Osim ako kojim slučajem nemate 8+ GB RAM memorije – tada nećete to osjetiti. Ako ste se naučili na Firefox, vjerojatno ga nećete sad mijenjati sa drugima, no dobro je znati da na Linuxu postoji veliki broj alternativa.
Music player: Banshee
Za Linux postoji iznenađujuće veliki broj aplikacija za slušanje glazbe, no svi znamo da će svaki korisnik koristiti samo jednu i to onu koja mu se pokaže najbolja. Naš izbor i preporuka je Banshee koji dolazi sa određenim distribucijama, dok na drugima ju morate sami skinuti. Zašto baš Banshee? Ukratko – jednostavna je, ima solidno grafičko sučelje, hrpu mogućnosti i prilično je lagana što znači da će se brzo pokretati i raditi bez ikakvih problema i zastajkivanja.
Kao i sve druge glazbene aplikacije, Banshee vam nudi da u njega učitate sve vaše pjesme, videe, radio emisije i ostale audio datoteke i pokrenete ih sa jednim klikom miša. Važno da je u library dodate sve putanje do vaših podataka, a ostalo će program sam odraditi. Naravno, nakon toga biste trebali sortirati te datoteke onako kako vi želite. Zahvaljujući odličnom grafičkom sučelju, to ne bi trebao biti nikakav problem – sve vam je nadohvat ruke.
Nadalje, ukoliko dođe do bilo kakve promijene u spomenutim datotekama (dodavanje novih, brisanja starih, raznih izmjena…) Banshee će to odmah registrirati i odmah napraviti izmjenu. To rade svi programi ove vrste (od iTunesa do Amaroka). Što bismo još trebali spomenuti, a da je važno? Banshee mnogo toga nudi, no u biti je to jednostavan program sa osnovnim funkcijama za svakodnevnu upotrebu. Da, naravno da preko njega možete „rippati“ glazbene CD-e i DVD-e, slagati playliste, spojiti sa Internet servisima poput Last.fm-a, Amazon MP3-ja, DAAP-a, Mire i sličnih, imati widget na radnoj površini za lakše upravljanje pjesmama itd. Sve već viđeno, a opet vrlo korisno.
Banshee je aplikacija koja je našla kompromis između lakoće korištenja i velikog broja mogućnosti. S jedne strane ćete lako spojiti spomenutu aplikaciju sa različitim softverom i hardverom (podupire veliki broj uređaja, a između ostalog i Appleove proizvode), dok će opet program biti jednostavan za korištenje i novim korisnicima. Rekli bismo da Banshee nudi pomalo za svakoga što je u pravilu dovoljno da program bude prihvaćen od velikog broja korisnika.
Video Player: SMPlayer
Iako bi mnogi pomislili da je najbolja aplikacija za gledanje videa VLC player, mi mislimo drugačije. SMPlayer se u praksi pokazao kao fantastična aplikacija koja je vrlo slična VLC playeru, no nudi ipak malo više. Razlikuje se od konkurencije po lakoći korištenja, ugrađenim kodekima, personalizaciji, dostupnosti na više jezika, ugrađenim mogućnostima…
No, krenimo od sučelja jer je to ono što ćete prvo uočiti. Vjerujemo da mnogi ne bi koristili SMPlayer da mu sučelje nije jednostavno i funkcionalno. Odnosno, sučelje je vrlo intuitivno i nudi jako puno stilova i šarenih ikonica, pa si svaki korisnik može odabrati ono sučelje koje se njemu najviše sviđa. Preko dostupnih menija pri vrhu ekrana možete pristupiti svakoj funkciji (kojih ima prilično puno), ali i ne morate jer SMPlayer dolazi podešen i spreman za upotrebu.
Od ugrađenih funkcija, nama se najviše svidjela „SMPlayer Remembers“. Funkcija koja pamti svaku datoteku koju ste gledali/pokrenuli i ukoliko ju niste odgledali do kraja, SMPlayer će to zapamtiti i slijedeći put pustiti datoteku od te sekunde gdje ste stali. Ovo zna biti vrlo korisno, ali ju možete i isključiti.
Nadalje, SMPlayer dolazi kao što smo već rekli sa velikim brojem ugrađenih kodeka tako da možete gledati filmove svih mogućih video formata i nećete se morati brinuti da li ćete moći pogledati film ili ne. Iako, 90% filmova i serija dolazi u nekoliko najpoznatijih AV formata, ali nikada se ne zna. Uz to, možete konfigurirati titlove (boju, veličinu, font), osvjetljenje ekrana, boje, kontrast, prebacivati dijelove filmova uz pomoć miša (ili kotačića na mišu), ubrzavati/usporavati film… Što god poželite. Možete čak i slušati glazbu preko njega ako želite.
Osim SMPlayera, postoji još nekoliko imena koje moramo spomenuti. VLC smo već spomenuli, ali zato MPlayer, UMPlayer i Kaffeine nismo. To su alternative SMPlayeru sa sličnim karakteristikama i mogućnostima, no imaju određene nedostatke. Kaffeine ima dosta komplicirano grafičko sučelje sa previše gumbića na ekranu, MPlayer nema punu podršku za sve AV formate, UMPlayer zna biti ponekad dosta spor… Pitanje je što vam treba, no prosječnom korisniku će svi nabrojani programi biti dovoljni za svakodnevnu upotrebu.
eMail klijent: Mozilla Thunderbird
Ne volite otvarati nekoliko web stranica da biste provjerili svu svoju email poštu? Nema problema – tu je Mozilla Thunderbird! Riječ je o jednom od ponajboljih besplatnih email klijenata za upravljanje vašom poštom. Većina Linux distribucija dolazi sa Evolution aplikacijom koja će posao odraditi kako treba, no ne nudi toliko mogućnosti kao spomenuti Thunderbird.
Po čemu sudimo email klijentima? Pa prvenstveno po dva kriterija: konfiguriranju/postavljanju email adresa u klijent, te ugrađenim mogućnostima. Kod Thunderbirda je konfiguriranje izuzetno lagano jer će ove najkorištenije adrese (@gmail.com, @hotmail.com, @yahoo.com i slične) odmah prepoznati i podesiti, a ostale ćete morati sami. Imate čarobnjake koji će vas voditi kroz cijeli proces pa to nije uopće problem.
Nadalje, Thunderbird nudi jedinstvenu knjigu adresa preko koje možete slati email poruke što je mnogo lakše nego ažurirati za svaku adresu posebnu knjigu adresa. Uz to, tu je „attachment reminder“ koji će vas podsjetiti da učitate datoteku koju trebate priložiti uz poruku („pametni algoritam“ koji se aktivira ukoliko unutar poruke napišete riječ „attachment“), Multiple-channel chat (Facebook chat, Google Talk, IRC, Twitter, XMPP…), brza pretraga poruka u pretincima, sortiranje poruka po mapama, activity manager (prikazuje svu vašu aktivnost), veliki broj dostupnih pluginova, mogućnost pretraživanja weba preko ove aplikacije, phishing i AV zaštita, automatsko ažuriranje programa… Thunderbird je sve ono što vam treba ako imate više email adresa i želite ih sve provjeravati sa jednim klikom miša.
IM: Pidgin
Ako se volite dopisivati, a da to nije putem Facebook chata, Pidgin je aplikacija koju morate imati! Open source aplikacija koja podržava ogroman broj IM servisa. Zapravo, Pidgin je chat program koji vam dopušta da se pomoću njega spojite na sve moguće i nemoguće servise i onda unutar jednog prozora obavljate sve što trebate. To znači da se možete dopisivati preko MSN-a sa jednim prijateljem, preko Google Talka sa drugim i tako dalje. Odlična aplikacija jer ubrzava komunikaciju i ne morate više imati nekoliko instaliranih i uključenih aplikacija. Ovo posebno vrijedi za one koji imaju nešto slabija računala doma.
Pidgin podržava: AIM, Bonjour, Gadu-Gadu, Google Talk, Groupwise, ICQ, IRC, MSN, MXit, MySpaceIM, SILC, SIMPLE, Sametime, XMPP, Yahoo! I Zephyr.
No to nije sve – Pidgin je aplikacija koju se može nadograđivati i za nju postoji jako puno pluginova putem kojih možete spojiti i XFire, Twitter, Skype i ostale popularne servise ili dodati neku drugu funkcionalnost koja vam treba. To ćete naravno pogledati na Internetu i službenim stranicama ove aplikacije. Spomenimo samo da unutar aplikacije možete podesiti da li želite da vam stalno iskaču razne notifikacije ili samo od pojedinih servisa. S jedne strane ovo je vrlo korisno jer ćete na vrijeme biti obaviješteni o novom tweetu u kojem vas je netko spomenuo, ali s druge strane aplikacija jako odvlači pozornost. Probajte nešto raditi samo 10-ak minuta, dok vam notifikacije iskaču svako malo.
RSS čitač: RSSOwl
Nakon što je Google najavio gašenje svog Readera, korisnici su morali naći novu aplikaciju koja će im biti od koristi. I dok na tržištu imate na stotine RSS čitača, samo nekoliko imena iskače iz te skupine. I to ako uključite i MS Windowse i Appleov Mac OS X, a RSSOwl je jedna od tih aplikacija.
Postoje zapravo dvije vrste RSS čitača – jedna kao zasebna aplikacija (npr. RSSOwl) ili kao dodatak web pregledniku koji daje one osnove funkcije RSS čitača. Prva opcija je u pravilu bolja jer dobijete veće mogućnosti i web preglednik lakše radi jer ne mora konstantno provjeravati da li su došle kakve nove vijesti na izvorima koje ste odlučili pratiti.
Dok je još i Google Reader bio aktivan (tj. još uvijek je, ali će se uskoro ugasiti), mnogi korisnici su ipak radije koristili RSSOwl. Kao prvo, mogli ste ga sinkronizirati sa svojim Google računom, a kao drugo nudio je više mogućnosti.
Kao najveću prednost nad konkurencijom, naveli bismo mogućnost potpune prilagodbe čitača korisniku. I tu ne mislimo na boje i font, nego na općenito cjelokupno iskustvo korištenja. Možete sami odabrati da li će vam se vijesti prikazivati kao lista vijesti, kao novine, kao novine sortirane po kategorijama, da li ih želite filtrirati po izvorima ili ključnim riječima, datumima, autorima… Možete učiniti što god želite. Pročitane vijesti možete arhivirati ili spremiti na svoju listu „Favorite“ članaka pa ih kasnije lakše naći i opet pročitati. Također, moguće je i svaku pojedinu vijest podijeliti na Facebooku, Twitteru, Redditu, poslati u Evernote ili automatski poslati prijatelju na email. Spomenimo još mogućnost konfiguriranja toolbara i mogućnost micanja svih onih opcija sa ekrana koji vam ne trebaju. Palac gore za RSSOwl.
Obrada slika: GIMP
Najveći problem koji mi možemo naći na Linuxu je upravo obrada slika. PhotoShop i slični programi su prvenstveno rađeni za platforme Windows i OS X, dok na Linuxu i nema programa koji može dati tako puno mogućnosti, no zato postoje nešto slabije alternative. GIMP je jedna od njih. To je aplikacija koja se razvija već 17 godina i zasigurno je i više nego dobra, ali uvijek ostaje pitanje – što želite raditi sa slikama? Da li profesionalno obrađujete slike ili ste korisnik koji to voli raditi u slobodno vrijeme? Ako ste se naučili na PS i radite već duže vrijeme u njemu, GIMP vam neće biti dovoljan. Pogotovo ako koristite sve one mogućnosti koje vam on nudi. U svim drugim slučajevima je GIMP dovoljan.
GIMP je program sa solidnim grafičkim sučeljem, velikim brojem ugrađenih alata za obradu slika i dobrim performansama. Kada ga prvi puta pokrenete, sa lijeve i desne strane ćete vidjeti veliku paletu alta, dok ćete u središnjem dijelu radne površine imati prostor u kojem ćete vidjeti sliku/crtež ili onu datoteku koju želite urediti. U biti, ono što vidite na ekranu je 90% GIMP-a. Nema previše skrivenih funkcija ili mogućnosti. Nama se sviđa mogućnost obrade više slika u isto vrijeme (koristeći već poznate „tabove“), grupiranje layera, odnosno razina na kojima ste nešto radili, uređivanje teksta na slikama, veliki broj alata za dotjerivanje slike (oštrina, kontrast, boje…), mogućnost personaliziranja radne površine i alati za poluautomatsko digitalno retuširanje. Ne sviđa nam se mali broj podržanih formata (TIFF, JPEG, GIF, PNG i PSD), i kompleksnost određenih radnji. Na primjer, dosta je teško ukloniti određeni šum na slici i zamaskirati taj dio. U PhotoShopu je to posao koji traje manje od minute.
Programiranje: Eclipse
Za sve one koji vole programirati, Linux nudi veliki broj alata. Naravno, i ovdje se sve vrti oko par poznatih imena, ali Eclipse je IDE koji koristi najveći broj korisnika i zato je naš prvi izbor. Kao što znate, Eclipse se koristi za programiranje i to za veći broj programskih jezika, od kojih su najpopularniji: Java, C/C++, Haskell, JavaScript, Perl, PHP, Python, Ruby, ADA, Scala…
Ono što nas veseli kod Eclipsea je veliki broj pluginova koji možete instalirati i koristiti, te na taj način proširiti osnovne funkcionalnosti programa. Jedan od najpopularnijih je Android plugin koji vam omogućuje da vrlo brzo počnete programirati Android aplikacije koje kasnije možete i prodavati na Android Playu. Da ne govorimo o velikom broju libraryja koji su dostupni na službenim i neslužbenim izvorima i dostupni svim korisnicima sasvim besplatno.
Ako se pitate zašto baš Eclipse, a ne recimo NetBeans, evo odgovora. U globalu, Eclipse je puno brži u svakodnevnom radu od NetBeansa, nudi personalizaciju radne površine, popriličan broj alata za vizualno dizajniranje klasa (razni UML dijagrami), razne perspektive (odnosno pogledi na radnu površinu), pametnog asistenta za kôd, ‘refactoring’ alate, dozvoljava instalaciju neslužbenih pluginova, prikazuje hijerarhiju programa kao i atribute i metode unutar svake klase… Eclipse je sve ono što jedan programer treba, bez obzira bio on početnik ili profesionalac. Postoje čak i neki komercijalni alati koji koštaju preko 2000 kuna (licenca), a nude manje od spomenutog IDE-a.
WINE
Ne možemo u jednom tekstu nabrojati sve korisne aplikacije, nego ćete i vi sami morati malo pogledati Software centar i vidjeti koji su vam sve alati dostupni. Sortirani su po kategorijama i popularnosti, tako da ćete se bez problema snaći s time. No, mi smo za kraj ostavili jedan program koji se zove WINE, odnosno WINdows Emulator i koji služi za pokretanje Windows aplikacija na operativnim sustavima baziranim na UNIXu i Linuxu. Wine također donosi i Winelib library koji služi programerima da bi lakše prenijeli aplikaciju sa Windowsa na Linux sustav, no to vas ne treba posebno zanimati trenutačno. Wine možete zamisliti kao kompatibilnu razinu koja se smješta između Linuxa i Windows aplikacije. To nije klasičan emulator, nego implementacija Microsoftovih DLL-ova koje programi koriste za pokretanje. Također, Wine implementira i Windows NT jezgru, no to je već ulaženje u detalje koji nisu bitni za rad samog softvera.
Sumirano, Wine služi za pokretanje onih aplikacija koje nemaju svoju Linux alternativu ili verziju i to ne radi na klasičan način. Prema nekim istraživanjima iz 2008.-e godine gotovo trećina Linux korisnika koristi Wine vrlo često. Osobno smo probali pokrenuti igre Diablo 3 i World of Warcraft i rade gotovo savršeno. Sada više nemate izliku da ne probate koristiti Linux.
Wine možete skinuti kao i sve druge aplikacije, no često zna biti i implementiran u Linux distribuciju. Zanimljivo je da se Microsoft nikada nije izjasnio oko Winea – niti ga je podržao niti zabranio.
Software centar
Instalirati i ukloniti aplikacije možete preko Software centra koji je ugrađen u Linux distribucije ili preko komandne linije. I dok komandnu liniju koristi jako mali broj ljudi, Software Centar je namijenjen početnicima i onima koji se ne žele zamarati raznim komandama. Jednostavno ga pokrenite, odaberite kategoriju aplikacije koja vas zanima (Social, Office, Productivity, Games, Fonts…), nađite aplikaciju koja odgovara vašim potrebama i kliknite Install. Nakon toga upišite svoju Linux šifru (to ćete morati svaki put napraviti) i pričekajte da Linux odradi svoje. Nakon par minuta aplikacija je spremna za upotrebu. Na isti način ćete ju ukloniti, samo što će umjesto tipke „Install“ biti tipka „Remove“
