Ako programirate i pri tome koristite prvenstveno Microsoftove tehnologije – imate razloga za slavlje. Došao je novi IDE, odnosno nova verzija Visual Studija koja nudi pregršt noviteta. Uz to, integrirane su i razne druge aplikacije pa sada u VS-u možete razvijati i Android/iOS aplikacije, testirati ih i slično.
Microsoft je u ovoj godini povukao puno (dobrih) poteza i pokazao da iako je već godinama na tržištu i dalje želi biti lider u mnogim segmentima i da će učiniti sve da pridobije korisnike. Kompanija je prigrlila razne promijene, na čelo iste je došao novi čovjek (op.a. Satya Nadella), određeni dijelovi.NET frameworka su postali open source, programeri diljem svijeta pomažu Microsoftu da riješi bugove i doradi nove proizvode (možda će jednog lijepog dana i sami Windowsi biti open source, no o tome neki drugi put), rade aplikacije za konkurentske operativne sustave ponekad čak i prije nego za Windowse i tako dalje. Uz Windowse, novi Visual Studio dobiti ćemo i noviju verziju Officea, te se Azure rapidno razvija.
Nemojte nas krivo shvatiti – razvija se i Visual Studio koji konstantno donosi nove dodatke i alate za lakše i brže razvijanje proizvoda, no o tome ćemo govoriti dalje u tekstu. U svakom slučaju, Visual Studio je već godinama najbolji IDE koji postoji i mala je šansa da će ga netko zamijeniti na tronu. Možete voljeti Microsoft ili ne, možete programirati u C++/C#-u ili ne, no ne možete pobiti maloprije spomenutu tvrdnju, a Visual Studio 2015 nastavlja ono što je verzija iz 2013.-te godine započela.
Noviteti u VS 2015
Tim koji stoji iza ovog fantastičnog proizvoda je sa starijom verzijom 2013 uveo novi ritam razvoja proizvoda. Praktički svaki kvartal su dodavali sve više i više funkcionalnosti, a ako koristite VS onda ste primijetili notifikacije koje su vas o tome obavještavale. Jedna od dobrih stvari takvog ritma su naravno novi alati svakih par mjeseci, ali i otvorenost prema korisnicima i uvažavanje njihovih „kritika“ i savjeta kako bi VS bio bolji. Ipak su korisnici ti koji vam mogu reći što vam u proizvodu nedostaje ili što bi bilo korisno.
Mislimo da je to jedan od najvećih koraka koje je Microsoft i napravio unazad par godina – počeo je slušati korisnike. I prije je Microsoft na neki način surađivao sa svojim korisnicima, ali imamo osjećaj da tek sada je to ona razina koja je dobra i za korisnike i za sam Microsoft i nadamo se da će se i dalje ta suradnja nastaviti.
Svaka nova verzija Visual Studija donese prilično veliki napredak u odnosu na prošlu verziju, te se fokusiraju na produktivnost, povećanje timskog rada (programiranja) i naravno brži razvoj samih aplikacija. Neki korisnici tvrde da je Visual Studio postao preglomazan za neke jednostavnije projekte, no o tome nešto kasnije. Neki pak tvrde da VS ne može biti dio open source svijeta i da ga zajednica neće objeručke prihvatiti, no i u to sumnjamo. Već sada je Microsoft naišao na odobravanje kada je pristupio open source zajednici, tako da ne vidimo razlog zašto i VS ne bi bio dio toga. Da li je ova verzija VS dovedena do savršenstva? Nije. Ali je došla jako daleko i mislimo da će zadovoljiti 99 posto korisnika koji svakodnevno rade sa dotičnim alatom. Hobi programeri će također biti zadovoljni, a najčešće su takvi korisnici i manje zahtjevni od onih „pravih“ – hardcore – korisnika.
Da je VS 2015 savršen korisnici ne bi dodavali pluginove od drugih kompanija kao što je recimo ReSharper od JetBrainsa, ali svaka nova verzija VS-a smanjuje potrebu programera za takvim pluginovima. Microsoft to razumije i razumije zašto korisnici/programeri koriste takve pluginove – da si olakšaju razvoj i da im kôd bude čišći. Naravno, puno je pluginova, no spomenuli smo samo ovaj od JetBrainsa jer je on jedan od najkorištenijih. Napomenimo da VS 2015 dolazi u 3 varijante – besplatnoj odnosno Community verziji, Professional verziji i Enterprise verziji namijenjenoj korporacijama. Vjerujte nam – za veliku većinu stvari vam je dovoljna besplatna varijanta, a ako vas zanimaju razlike između verzija možete ih vidjeti na službenim stranicama Visual Studija.
.
Cross-platform
Visual Studio 2015 donio je hrpu novih alata i mogućnosti, a to ćete vidjeti odmah prilikom instalacije istoga kada možete instalirati čak 22 GB alata, odnosno toliko je velik VS2015 sa svim dodacima i alatima. Naravno da vam neće trebati to sve jer vrlo vjerojatno ne radite sve tehnologije u isto vrijeme, no ako želite možete sve instalirati. Microsoft je u ovoj verziji pokazao da ga nije strah ponuditi alate za razvoj aplikacija za druge platforme, a poseban je naglasak na mobilnim aplikacijama i razvoju istih. Sada u VS-u možete razvijati Android i iOS aplikacije i Microsoft se nada da će korisnici koristiti tu mogućnost. Budimo iskreni i kažimo da smo se malo i začudili kada smo tijekom instalacije mogli instalirati Xamarin. Inače ste ga morali posebno instalirati, a ovako ga možete odmah sa VS-om. Microsoft njeguje partnerstvo sa Xamarinom i to je odlično i za njih, ali i za programere koji koriste dotični alat.
Naravno, prilikom instalacije morate prihvatiti EULA-u za svaki alat koji nije razvio Microsoft (Xamarin je jedan od njih), no to je čas posla. Osim ako ih ne mislite čitati. Ako ne želite koristiti Xamarin, postoji jedan drugi alat koji se u prijašnjim verzijama zvao Multi-device Hybrid Apps, a sada je preimenovan u Visual Studio Tools for Apache Cordova. Apache Cordova vam omogućuje da relativno lako napravite, debuggirate i testirate aplikaciju za više platformi (Android, iOS, Windows, Windows Phone). Nismo koristili taj alat već neko vrijeme jer nismo imali potrebe za njime, a i stekao je prilično lošu reputaciju zbog lošeg korisničkog iskustva u aplikacijama koje ste napravili sa spomenutim alatom. No, danas je slika nešto drugačija, alat je mnogo puta nadograđen i ažuriran i sada bi trebao biti dobar za upotrebu. Najveći problem kod razvoja cross-platform aplikacija je zapravo samo testiranje aplikacije na raznim platforama.
Mogli ste to napraviti ili preko simulatora koji su doslovno gutali memoriju i nikad je niste imali dovoljno za normalni, glatki rad simulatora, ili ste mogli kupiti uređaj (ili ga posuditi) i testirati u pravim uvjetima aplikaciju. Microsoft sada pruža odličnu podršku za testiranje posebice Windows Phone aplikacija, što je i normalno. Ako želite testirati aplikaciju na iOS-u nemate baš sreće. Simulator morate pokrenuti na Mac uređaju ili na samom iOS uređaju što je najčešće problem. Mac računala su skupa, a nemaju svi iPhone/iPad. Za Android ima jako puno simulatora i emulatora, ali imate i ugrađeni u VS 2015 tako da više nemate s time problema. Većina vanjskih simulatora je jako spora, i ponavljamo, troše izuzetno puno računalnih resursa. A da ne spominjemo da dotični simulatori i Hyper-V nisu baš bili u najboljim odnosima. Koristeći simulator u VS-u ćete izbjeći te konflikte, te ćete bez problema moći simulirati, recimo, Android 4.4 i 5.0.
Tu je još jedan ekosustav za razvoj cross–platform aplikacija koje bi Microsoft volio da koristite, a on uključuje razvoj aplikacija za:
– (pametne) telefone
– Tablete
– PC
– Xbox
– HoloLens
– IoT uređaje
– …
Riječ je o platformi za razvoj Universal Windows aplikacija. Poanta istoga je da jednom pišete kôd, a onda aplikacije koristite i pokrećete na raznim uređajima. Točnije, na ovim navedenim maloprije u tekstu. U zadnjih par godina Microsoft je konvertirao svoje API-je u unificirani set inferfacea. Sa Windowsima 8/8.1 su bili blizu, a desetka je otišla korak dalje i tu je nastala kulminacija svih noviteta i mogućnosti.
Sve počinje sa klasičnom jezgrom koja se može koristiti na svim uređajima, a ona se sastoji od hrpe slojeva za svaki uređaj. Naravno da postoje unikatne mogućnosti za svaki od uređaja, odnosno za svaku platformu, ali Microsoft to dobro rješava na način da su sve takve mogućnosti definirate u ekstenzijama za svaki pojedini uređaj. Svaka ekstenzija ima meta podatke – datoteku – koja sadrži API za tu ekstenziju. Ti meda podaci postoje na svim uređajima/platformama. To je zapravo to što omogućuje da Visual Studio napravi aplikaciju za svaki uređaj/platformu bez obzira što možda neki API nije dostupan ili ne postoji.
To dozvoljava Microsoftu da doda kasnije nove platforme bez da mora mijenjati Visual Studio.Univerzalne aplikacije koriste XAML kao glavni jezik za sastavljanje korisničkog sučelja. XAML je tokom godina napredovao i sada tako napravljen UI izgleda prilično dobro i daje korisniku prilično dobar „feedback“. Prije ste imali dva alata za razvoj sa XAML-om: Visual Studio za kodiranje i Expression Blend za dizajn. Ideja je bila da programeri koriste VS a dizajneri Blend. Tako bi i jedni i drugi radili u istom projektu, no rijetko koja organizacija je uspjela implementirati takav način rada.
U VS 2013 Microsoft je počeo lagano prebacivati funkcionalnosti iz Blenda u Visual Studio, te su iz naziva izbacili riječ „Expression“. To prebacivanje se nastavilo i u ovoj novoj varijanti VS-a, iako nisu sve funkcionalnosti još migrirane. Pretpostavljamo da će biti sa slijedećom verzijom.
To definitivno nije prioritet, ali bilo bi dobro kada bi se to dovršilo i kada bi se Expression Blend mogao u potpunosti zaboraviti. Na žalost, Microsoft još uvijek nije usavršio razvoj uz pomoć XAML-a, no ponavljamo – sa jednom ili dvije slijedeće verzije to bi moglo biti gotovo. Sve je počelo još sa WPF-om, a nastavilo se sa Silverlightom, te Windowsima 8 i 10. Ako vas zanima XAML imate njihovu virtualnu akademiju i „tečaj“ od 20-ak sati na spomenutu temu.
ASP.NET
Nakon XAML-a čeka nas nešto mnogo zanimljivije, a to je ASP.NET. Pretpostavljamo da znate o čemu se radi, ali ako ne znate onda sve što trebate znati je da je ASP.NET framework za izradu web stranica i web aplikacija i u zadnjih par godina je jako puno napredovao, odnosno Microsoft je očigledno uložio puno truda da dotični framework postane još bolji nego što je bio. Dapače, ASP.NET je idealan framework koji bi Microsoft mogao „otvoriti“ open source zajednici, a to pokazuje i ASP.NET tim koji vrlo transparentno govori o ovom frameworku te često ima virtualne emisije u kojima se govori o ovom frameworku, kako je napravljen, što nudi i slično. Sa novim ASP.NET-om 5, kojeg možete koristiti u novoj verziji Visual Studija, vide se promijene odmah na oko.
Prije ste prilikom kreiranja web projekta dobili hrpu datoteka koje vam čak i nisu trebale, te su vam stranice bile teške i ponekad kompleksne.
Novi ASP.NET teži određenoj minimalnosti, odnosno želi olakšati razvoj web aplikacija, a tako će pomoći i programerima što će im dati samo nužne datoteke za početak (određeni template), a i stranice će se brže i lakše učitavati. Razvoj web projekata nije lagan i svaka pomoć je dobrodošla. Jedan od trikova koje novi ASP koristi je smanjivanje CSS i JavaScript datoteka kako bi se lakše učitavali kod korisnika. Prije su programeri koristili alate kao što su Grunt i Gulp kako bi to dobili, a sada to VS radi za vas. Ili u krajnjem slučaju će vam pomoći da u kratkom vremenu to sami napravite. Mada, mogli ste u prijašnjim verzijama automatizirati Grunt ili Gulp koji bi vam sami neke stvari odrađivali, no o tome nekom drugom prilikom.
U novom VS-u imate hrpu novih alata i pluginova koji će vam olakšati razvoj web projekata. Recimo, u prijašnjim verzijama prilično veliki problem je bio GIt i integracija istog. Neki programeri i dan danas koriste VS 2008 i VS 2010 i jako je teško iste povezati sa Gitom. Nakon tih verzija Microsoft je počeo raditi na integraciji Gita, a to se vidi i u zadnjoj verziji gdje je praktički sve implementirano i povezati projekt sa Git repozitorijem je mačji kašalj. Nadalje, većina programera je koristila Git u VS-u te neke eksterne alate kako bi si olakšali posao. Commitanje, checkoutanje i slično ste lako mogli napraviti iz VS-a, no pregled grana, upravljanje granama i sliče radnje niste mogli napraviti.
Sada napokon možete i za mali broj kompleksnih radnji će vam trebati eksterni klijent. Kada već spominjemo te klijente, spomenimo SourceTree od BitBucketa, odnosno Atlassiana, te je nedavno GitHub predstavio svoj klijent za OS X i Windowse (op.a. nadamo se uskoro i Linux klijentu). Tu je još i Git Bash za Windowse koji je bio odlična pomoć, posebice onima koji su se naviknuli na Terminal, ali razvijaju aplikacije za Windowse pa ne mogu koristiti Linux. Ukratko – veliki pomak na bolje. Vjerujemo da će ta vijest obradovati sve one koji sudjeluju u razvoju open source projekata.
Nadalje, što je bolji IDE to je s njime lakše raditi dijagnostiku i debuggirati kôd. VS je odličan u tom polju već godinama, no sa svakom novom verzijom donose hrpu poboljšanja koje programeri vrlo brzo prigrle. Tako u novom VS-u imate mnogo bolju kontrolu nad breakpointovima, možete vrlo brzo napraviti ‘undo’ na zadnje napravljeni breakpoint koji ste obrisali, možete debuggirati kôd kroz lambda izraz i gledati u pomoćnom prozoru što se događa, imate alat koji vam gleda GPU potrošnju, alate za dijagnostiku mreže i tako dalje. Jako je puno novih alata i trebati će vam vremena da ih uopće sve nađete, a kamoli da ih još i naučite koristiti.
Šalimo se malo – vrlo su jednostavni alati i lako se koriste, a dobro dođu za pronalaženje buga ili optimizaciju aplikacije. Performanse su ipak ključne u razvoju aplikacije. Korisnici očekuju da su aplikacije izuzetno „responsive“ i ne pristaju na kompromise, a na vama je da im to i omogućite. Prije ste morali koristiti alate kao što su ANTS da biste izmjerili performanse, a sada vam je to nadohvat ruke. Ovdje sada čak imate i vremensku crtu koja će vam pokazati performanse kroz aplikaciju. Pokrenete ju u debug modeu i koristite ju. U pozadini se mjere performanse i vi ih možete pogledati i vidjeti da li negdje postoji usko grlo u korištenju. Bez obzira da li to bilo zauzeće računalnih resursa, mreže ili nečeg trećeg.
Još jedna sitnica nas je razveselila iako nije ništa spektakularno. Napokon je u gornju alatnu traku dodana mogućnost da se na jedan klik određeni projekt označi „startup projektom“, odnosno početnim projektom. Inače ste to isto mogli dobiti da odaberete projekt, kliknete desnim klikom miša na njega i onda iz prilično velikog izbornika izaberete tu opciju. Možda je sitna izmjena, ali većini je drago što je taj gumb sada u gornjoj alatnoj traci. Možda taj dodatak neće povećati produktivnost, ali zato bi mogao CodeLens. Ovaj dodatak/alat je predstavljen u verziji 2013, no dostupan je bio isključivo u Ultimate verziji. Sada ga imate u Professional i Enterprise verziji. Riječ je o meta-podacima koje vidite „iznad“ metoda, membera, propertyja i ostalij, a govore vam gdje je metoda (na primjer) referencirana i koliko puta. Uz to, možete vidjeti i tko je modificirao kôd i kada.
To je korisno kada više programera radi na jednom projektu. Tu su još i neke druge mogućnosti, no cilj im je jedan – omogućiti programeru da brzo vidi izmjene i da vidi kôd na jedan malo širi način, a da to ne utječe na njegovu produktivnost i pozdravljamo taj potez od Microsofta. Dapače, nadamo se da će takvih alata biti još više jer što više možete analizirati kôd, a da ne napuštate VS i da sve informacije imate nadohvat ruke – to bolje. Ovo što mi spominjemo u tekstu je praktički vrh sante leda – mnogo je alata „ispod haube“ koji čine VS izuzetno fantastičnim alatom i bez ikakve dvojbe ovo je najbolji IDE koji trenutačno možete naći na tržištu, bez obzira koju tehnologiju koristili i koji programski jezik vam je omiljeni. Java možda je korištenija od C#-a ili C++-a no Eclipse nije ni do koljena VS-u. Komercijalni IDE-ovi za Javu su vrlo dobri, no opet miljama daleko od spomenutog VS-a.
Za kraj, ne smijemo zaboraviti napomenuti da je i Azure duboko integriran u VS i u sekundi možete projekt povezati s dotičnom platformom. Nismo previše koristili Azure pa ne možemo ni napraviti duboku analizu istoga, no feedback korisnika je i više nego pozitivan, pa možemo pretpostaviti da je i u tom segmentu Microsoft napravio korak naprijed. Stoga, ako planirate razvijati aplikacije, bez obzira da li će to biti klijentske, mobilne ili web aplikacije, razmislite o korištenju Microsoftovih tehnologija i korištenju Microsoftovih alata. Nećete se razočarati. Dapače, jednom kada ih probate, vrlo teško je prijeći na nešto drugo i nešto slabije od ovoga. Microsoftovi alati jednostavno rade međusobno i najmanje vremena ćete potrošiti na konfiguriranje okoline. Kod drugih alata i programskih jezika je obrnuta priča.
