Često se nazivaju podacima koji opisuju druge podatke, meta-podaci su strukturirani referentni podaci, koji pomažu u sortiranju i identificiranju atributa informacija koje opisuju.
Meta je prefiks koji u većini slučajeva kada se koristi za upotrebu u informacijskoj tehnologiji znači “temeljna definicija ili opis”. Meta-podaci sažimaju osnovne informacije o podacima, što može lakšem pronalaženju, korištenju i ponovnoj uporabi određenih instanci podataka.
Za što se najčešće koriste meta-podaci?
Osim za datoteke dokumenata, meta-podaci se koriste i za sljedeće stvari:
- računalne datoteke
- slike
- relacijske baze podataka
- proračunske tablice
- videozapise
- audio datoteke
- internetske stranice
Zašto su meta-podaci tako važni?
Zašto su meta-podaci važni? Živimo u svijetu koji se zasniva i da tako kažem ”vrti” oko podataka i informacija. U svijetu u kojem su informacije od ključne važnosti. Današnje organizacije stvaraju i prikupljaju sve veće količine podataka iz širokog spektra sustava, uz pomoć velikog broja programa i kroz različite druge načine.
Svi su ti podaci u različitim formatima, što otežava razumijevanje čimbenika kao što su što pojedinačni skupovi podataka pokrivaju, mjerne jedinice koje koriste, koliko se redovito ažuriraju ili tko ih posjeduje. Sve to otežava pouzdanu usporedbu ili korištenje skupova podataka. Meta-podacima se žele riješiti mnogi od ovakvih izazova.
Zato su oni jednako važni kao i sami podaci. Bez toga, razumijevanje određenog skupa podataka može biti stvar nagađanja, osobito ako niste bili izravno uključeni u njegovo stvaranje. Ovo je i dodatni razlog zašto su meta-podaci posebno važni unutar centraliziranih podatkovnih portala.
Kroz opisivanje sredstva podataka meta-podaci se brinu za to da ih svaki korisnik može lako otkriti i razumjeti u smislu onoga što pokrivaju, pružajući korisnicima tako povjerenje u pogledu ponovnog pristupa i pružajući im razlog za ponovno korištenje meta-podataka tijekom rada. Kvalitetni meta-podaci smanjuju vrijeme i trud oko nepotrebnih preuzimanja, jer korisnici mogu lako pronaći podatke koje žele prvi put.
Meta-podaci su stoga ključni za vođenje uspješnog portala koji se zasniva na podacima i informacijama, kao i za izgradnju organizacije, koja je usmjerena na podatke.
Nadalje, meta-podaci sadrže opise sadržaja stranice, kao i ključne riječi povezane sa sadržajem. Ti se meta-podaci često prikazuju u rezultatima pretraživanja od strane tražilica, što znači da njihova točnost i detalji mogu utjecati na to hoće li korisnik odlučiti otići na internetsku stranicu ili ne. Te se informacije obično izražavaju u obliku meta oznaka.
Tražilice procjenjuju meta oznake kako bi lakše odlučile o važnosti neke internetske stranice. Meta oznake su korištene kao ključni čimbenik u određivanju pozicije u pretrazi sve do kasnih 1990-ih. Povećani broj optimizacije za internetske tražilice (SEO), do čega je došlo krajem 1990-ih, dovelo je do toga da mnoge web-stranice napune meta-podatke ključnim riječima kako bi prevarile tražilice. Zbog tih meta-podataka neke web-stranice djeluju kao da su važnije od drugih i stoga se pojavljuju kao istaknutije.
Od tada su tražilice smanjile svoje oslanjanje na meta oznake, iako se one još uvijek uzimaju u obzir prilikom indeksiranja stranica. Mnoge tražilice isto tako pokušavaju sposobnost ”varanja” sustava, sustav redovitim mijenjanjem kriterija za rangiranje. Google je poznat po čestom mijenjanju svojih algoritama za rangiranje.
Meta-podaci se mogu izraditi ručno ili automatiziranom obradom informacija. Ručna izrada obično je točnija, jer dopuštaj korisniku unos bilo koju informaciju za koju smatra da je relevantna ili one koja bi pomogla u opisivanju datoteke. Automatizirano stvaranje meta-podataka može biti daleko elementarnije prirode, jer obično prikazuje samo informacije kao što su veličina datoteke, ekstenzija datoteke, kada je datoteka stvorena i tko ju je stvorio.
Način stvaranja meta-podataka
Meta-podaci se stvaraju svaki put kad se dokument, datoteka ili druga informacija izmijene, ali i kada se obrišu. Točni meta-podaci mogu biti od pomoći u produljenju vijeka trajanja postojećih podataka pomažući korisnicima u pronalasku novih načina njihove primjene.
Meta-podaci organiziraju podatkovni objekt pomoću pojmova povezanih s tim određenim objektom. Osim toga, oni omogućuju i da se objekti koji nisu slični identificiraju i uparuju sa sličnim objektima, kako bi se pomoglo u optimizaciji upotrebe podatkovnih sredstava. Kao što je navedeno, tražilice i preglednici određuju koji će web sadržaj prikazati tumačenjem oznaka meta-podataka povezanih s HTML dokumentom.
Jezik meta-podataka napisan je tako da bude razumljiv i računalnim sustavima i ljudima. Ovo je razina standardizacije koja doprinosi boljoj interoperabilnosti i integraciji između različitih aplikacija i informacijskih sustava.
Tvrtke u digitalnom izdavaštvu, inženjerstvu, financijskim uslugama, zdravstvu i proizvodnji koriste meta-podatke za prikupljanje uvida o načinima poboljšanja proizvoda ili nadogradnje procesa. Na primjer, pružatelji sadržaja za strujanje ili ”streaming” automatiziraju upravljanje meta-podacima o intelektualnom vlasništvu tako da se oni mogu pohraniti u nizu aplikacija, čime štite nositelje autorskih prava.
No u isto vrijeme glazba i videozapisi su dostupni potvrđenim i odobrenim korisnicima. Zrelost AI tehnologija donekle olakšava tradicionalni teret upravljanja meta-podacima automatiziranjem prethodno ručnih procesa za katalogiziranje i označavanje informacijske imovine.
Vrste meta-podataka s primjerima
Meta-podaci se različito kategoriziraju na temelju funkcije koju služe u upravljanju informacijama.
Administrativni meta-podaci omogućuju administratorima nametanje pravila i ograničenja koja reguliraju pristup podacima i korisnička dopuštenja. Također pruža informacije o potrebnom održavanju i upravljanju podatkovnim resursima. Često korišteni u kontekstu istraživanja koja su u tijeku, administrativni meta-podaci uključuju pojedinosti kao što su datum izrade, veličina i vrsta datoteke te zahtjevi za arhiviranje.
Deskriptivni meta-podaci identificiraju specifične karakteristike dijela podataka, kao što su bibliografski podaci, ključne riječi, naslovi pjesama, brojevi svezaka itd.
Pravni meta-podaci pružaju informacije o kreativnom licenciranju, kao što su autorska prava, licenciranje i slično.
Meta-podaci o očuvanju vode postavljanje podatkovne stavke unutar hijerarhijskog okvira ili slijeda.
Meta-podaci o procesu opisuju postupke koji se koriste za prikupljanje i obradu statističkih podataka. Statistički meta-podaci još su jedan izraz za meta-podatke procesa.
Meta-podaci o podrijetlu, isto tako poznati i kao loza podataka, prate povijest dijela podataka dok se kreću kroz organizaciju. Izvorni dokumenti upareni su s meta-podacima kako bi se osigurala valjanost podataka ili kako bi se ispravile pogreške u kvaliteti podataka. Provjera podrijetla uobičajena je praksa u upravljanju podacima.
Referentni meta-podaci odnose se na informacije koje opisuju kvalitetu statističkog sadržaja.
Statistički meta-podaci opisuju podatke koji korisnicima omogućuju ispravno tumačenje i korištenje statistike pronađene u izvješćima, anketama i zbornicima.
Strukturni meta-podaci otkrivaju kako se sastavljaju različiti elementi složenog podatkovnog objekta. Strukturni meta-podaci često se koriste u digitalnom medijskom sadržaju, kao što je opisivanje kako bi stranice u audio-knjizi trebale biti organizirane da bi tvorile poglavlje, i kako bi poglavlja trebala biti organizirana da bi tvorile sveske, i tako dalje. Izraz “tehnički meta-podaci” sinonim je najbliže povezan s jedinicama u digitalnim knjižnicama.
Učinkovita upotreba meta-podataka
Ubrzana stopa rasta podataka potaknula je novo zanimanje za potencijalnu poslovnu vrijednost koja se može izvesti iz meta-podataka. Postoje različite strukture podataka koje predstavljaju i mogućnosti i izazove.
- Upravljanje meta-podacima pruža organizacijski okvir za usklađivanje diskretnih skupova podataka pohranjenih u različitim sustavima. Također osigurava organizacijski konsenzus za opisivanje informacija, često podijeljenih na poslovne, operativne i tehničke podatke.
- Tvrtke implementiraju upravljanje meta-podacima kako bi izdvojile starije podatke i razvile taksonomiju za klasifikaciju podataka prema njihovoj poslovnoj vrijednosti. Sastavni dio toga je katalog ili središnja baza podataka koja služi kao repozitorij meta-podataka, također poznat kao rječnik podataka.
- Osim klasificiranja podataka, strategije upravljanja meta-podacima koriste se za poboljšanje analitike podataka, razvoj politike upravljanja podacima i uspostavljanje revizijskog traga za usklađenost s propisima.
U svojoj srži, upravljanje meta-podacima u biti znači omogućavanje ljudima identificiranje obilježja određenog dijela podataka pomoću korisničkog sučelja koji se temelji na internetskim mogućnostima i onome što nudi internetska stranica. Obilježje može biti naziv datoteke, njezin autor, ID broj kupca i tako dalje. Korisnik koji traži dokument tako može vidjeti i razumjeti različite atribute podataka, sustav poduzeća u kojem se nalaze i razloge stvaranja tih obilježja.
Standardizacija meta-podataka
Razvijen je niz industrijskih standarda kako bi meta-podaci bili korisniji. Ovi standardi osiguravaju dosljednost zajedničkog jezika, formata, pravopisa i drugih atributa koji se koriste za opisivanje podataka. Svaki se standard temelji na specifičnoj shemi koja pruža sveobuhvatnu strukturu za sve njegove meta-podatke.
Na primjer, Dublin Core široko je korišten opći standard koji je izvorno razvijen za pomoć u indeksiranju fizičkih lisnih kataloga knjižnice. Standard je od tada prilagođen digitalnim meta-podacima koji se temelje na internetu. Dublin Core opisuje obilježja 15 osnovnih podatkovnih elemenata: naslov, kreator, predmet, opis, izdavač, suradnici, datum, vrsta, format, identifikator, izvor, jezik, odnos, pokrivenost i upravljanje pravima.
Sličan standard bibliografskih meta-podataka je Shema opisa objekata meta-podataka, shema za knjižnice temeljena na XML-u, koju je iznjedrio Ured za razvoj mreže i standarda Kongresne knjižnice SAD-a kao nasljednik standarda strojno čitljivog kataloga razvijenih 1960-ih.
Noviji standard, schema.org, temelji se na suradnji softvera otvorenog koda koji pruža zbirku shema meta-podataka usmjerenih na strukturirane internetske podatke, e-poštu i druge oblike digitalnih podataka.
Alan Milić
