Platforme za prikupljanje novca

Znate li na koji način se danas prikupljaju novci za projekte – bez obzira kakvi oni bili? Riječ je o metodi koja se intenzivno koristi zadnjih 4-5 godina, a naziva se “crowdfunding”. Što je to, na koji način funkcionira i koje platforme postoje, pročitajte u nastavku teksta

Ako malo pratite IT sektor, onda možete primijetiti da se iz dana u dan nešto novo događa. Danas ćete vidjeti predstavljanje novog mobitela, sutra nove arhitekture računala, prekosutra puštanje nove društvene mreže u javnost itd. Postavlja se logično pitanje – kako? Ponajprije zahvaljujući vrhunskim inženjerima i fantastičnim idejama velikih kompanija, no i zahvaljujući nepoznatim startupima. Kada radite u velikoj korporaciji, najčešće novac nije problem. Novaca ima i za dobru ideju će ga uvijek biti. No, što kada ste mali startup i kada sa prijateljima (programerima) praktički “u garaži” razvijate softver ili neki novi komad hardvera? Kako ćete onda prikupiti novac? Danas je to lakše nego ikada prije. Postoje platforme preko kojih možete skupiti novac i putem kojih možete korisnicima Interneta predstaviti svoj projekt, a oni vam mogu dati novac za taj isti razvoj. Upravo je to tema ovog teksta – platforme za skupljanje novaca. Istražili smo što sve postoji na tržištu, imali li sličnih stvari i kod nas u Hrvatskoj, te ćemo vam pobliže pokušati objasniti kako cijela ova stvar funkcionira.

Piše: Boris Plavljanić

”Crowdfunding”

Što je crowdfunding? U slobodnom prijevodu bismo mogli reći da je riječ o prikupljanju novaca. No, ne bilo kakvom. Prije ste, ako ste trebali novac, mogli predstavljati projekte samo većim investitorima koji su vam dali novac, no u zamjenu za “nešto”. To nešto je moglo biti paket dionica, dio upravljačkih prava ili nešto treće. Ako ste mala kompanija, vjerojatno ne želite odmah dio kompanije u nastajanju dati “strancima”, pa makar vas oni financirali. I tu dolazimo do crowdfundinga. To je metoda prikupljanja novaca, najčešće preko Interneta, u kojoj vi predstavljate svoj projekt javnosti i oni vas financiraju. Naravno, za neke benefite, koji mogu a ne moraju biti veliki. Neke kompanije čak i ne nude ništa svojim donatorima. Stvar je u tome da za pojedinca dolar, dva (ili više) ne znači tako puno, dok kompaniji znači. Znači jer tu brojku morate pomnožiti sa tisuću, deset tisuća, sto tisuća, milijun – nebitno. Bitno je da se na ovaj način skupi značajna količina novca, koja se naziva “donacija” (što ustvari i je), a s time novcem onda kompanije razvijaju ono što su vam predstavili. Ovaj način skupljanja novaca i nije nov, a prvi put se pojavljuje još krajem 19.-og stoljeća. Točnije 1884.-e godine kada je Joseph Pulitzer na ovaj način prikupio 100 000 dolara. Ipak, tek se sa začetkom Interneta ovaj koncept razvio u ovo što je danas.

Danas različite web stranice (odnosno platforme) koriste različite načine prikupljanja novca, ali na kraju krajeva je sve vrlo jednostavno. Imate projekt, objavite ga na Internetu uz kratko objašnjenje što ćete napraviti, koliko vam novca treba i čekate da vam korisnici daju novac. Što ste vi uvjerljiviji, to ćete više novca zaraditi. Na ovaj način nemate što izgubiti – dapače, mnoge ideje nikad ne bi zaživjele da nije ovakvog načina prikupljanja novca.

Ostali benefiti

Tko može koristiti ovaj način prikupljanja novca? Kao što smo rekli – svi. Iako ga najviše koriste neprofitne organizacije i startupi. Neprofitne organizacije ga ne koriste za zaradu, nego za lakše ostvarenje nekog svoj cilja, a startupi za izradu nekog proizvoda. On može biti softverske ili hardverske prirode. Ipak, mnogo više se koristi za razvoj softvera jer morate pokriti troškove razvoja koji može trajati mjesecima. A ako želite dobar proizvod, onda morate imati i dobre programere/inženjere koji rade za prilično solidne plaće. Pogledajmo ipak koje su blagodati ovakvog korištenja sredstava:

1) Prikupljanje novaca je osobno – Kada novac prikupljate u ime organizacije, najčešće nećete polučiti iste rezultate kao kada prikupljate novac za vlastiti projekt.Kada prikupljate za kompaniju (ili neku organizaciju) tada morate napraviti pravu kampanju i novac očekujete od velikih investitora. Kada ste anonimni pojedinac i kada na ovaj način skupljate novac, u prosjeku će donacije biti veće, biti će veći broj donacija i stvara se posebna veza između onog koji skuplja novac i donatora. To je dokazano kroz 10-ak godina na velikom uzorku projekata.

2) Što više informacija date ljudima, više ćete zaraditi – Kada ljudima dajete informacije o svojim proizvodima, najčešće nešto skrivate, odnosno ne želite sve otkriti. Razlozi mogu biti mnogobrojni, no kod ovakvog načina prikupljanja novca morate biti iskreni i ljudima odgovoriti na sva moguća pitanja. Na taj način će ljudi pričati o vama (najčešće na blogovima, društvenim mrežama…) i brzo će se proširiti glas o vama. Naravno, neće vam svi dati novac, no samo širenjem informacija o vama vi dobivate veću pozornost i samim time vjerojatno veći broj donacija.

3) Marketing na društvenim mrežama – Voljeli vi društvene mreže ili ne, ne možete osporiti činjenicu da danas velika većina ljudi koristi iste. Bilo za zabavu ili za informiranje o nečemu. Samim time su ove platforme kao stvorene za marketing i širenje informacija. Facebook, Twitter, Tumblr, Google plus – nije bitno koja društvena mreža. Samo ih koristite. Dakako, možete ju iskoristiti i za kontakt sa potencijalnim kupcima/korisnicima i tako u razvoju dodati neke nove mogućnosti koje korisnici žele što će svakako pomoći da se vaš produkt, kakav god on bio, bolje prodaje.

4) Profiliranje – Ako ništa drugo, kao kreator ideje možete se na ovaj način profilirati, odnosno istaknuti iz gomile i možda na neke druge načine uspjeti. Mnogi projekti nikad ne skupe dovoljno novca i ne zažive, no zato oni koji su potaknuli ideje dobiju novu priliku i počnu raditi na nekim sličnim idejama za neke druge kompanije. Sve ima svoje prednosti, pa čak i neuspjeli projekt.

PLATFORME

Kickstarter

Definitivno najpoznatija platforma je Kickstarter o kojoj ste vjerojatno već mnogo toga čuli, no ponoviti ćemo za one koji nisu. Kickstarter je polazna točka za mnoge filmove, glazbene uratke, razna softverska rješenja i slično. Na ovoj stvarnici možete naći stvarno puno projekata, bilo velikih ili malih. Fascinantno je da je od 2009.-e godine, kada je Kickstarter osnovan, preko 4.8 milijuna ljudi doniralo novac, a donirano je 792 milijuna dolara za 48 000 projekata. Vrlo respektabilna brojka, a kroz ovu godinu se očekuje prelazak milijarde dolara koja će proći ovom web stranicom.

No, što Kickstarter čini tako zanimljivim? Mi bismo rekli – mnogo toga. Kao prvo, ovo je All-or-nothing crowdfunding platforma što znači da prilikom postavljanja projekta morate odrediti koliko novaca vam je potrebno za projekt. Ako ih ne skupite, makar vam nedostajao jedan dolar, novce nećete dobiti nego će se oni vratiti donatorima. Koliko god to zastrašujuće bilo, 44% projekata uspije na ovoj stranici skupiti novce. Zanimljiva je i činjenica da od ovih 48 000 projekata ima jako puno ljudi koji su skupljali < 5000 dolara za pisanje knjige ili snimanje glazbenog albuma. Naravno, oni koji su donirali novac, najčešće dobiju kopiju tog proizvoda. Kada smo se dotaknuli donatora – oni vam novac daju jr vjeruju u projekt, no ipak očekuju nešto za uzvrat. Bilo to kopija knjige, albuma ili neka povlastica kada napravite novi web servis. Većina projekata vam za određene donacije (ovisno o visini) daje određene benefite, ali samo u slučaju da projekt uspije. I s time su ubili dvije muhe jednim udarcem – oni su skupili novac, a vi ste dobili neku povlasticu. I tako većina Kickstarter projekata funkcionira.

Naravno, podupiranje projekata na ovaj način nije samo davanje novaca. Ljudi daju novac iz emocionalnih razloga i sa željom da se određeni projekt ostvari, te da nečiji snovi postanu stvarnost. Na tisuće ljudi je krenulo nekim novim smjerom u životu nakon što su im projekti zaživjeli i to je definitivno najljepši dio ove cijele priče. Ne možemo sve gledati samo kroz novac. To će vam reći i oni koji su osnovali Kickstarter. Oni ne uzimaju novac od donacija, nego samo povezuju donatore sa kreatorima.

Neki od projekata vrijedni spomena su: Ouya (konzola – 8.5 milijuna dolara), Project Eternity (video igra – 3.9 milijuna dolara), Stempede (uređaj za pretvarnje digitalne slike u razglednicu – “samo” 10 000 dolara), FUBAR (igrica – 6 000 dolara), Pocket TV (“kopija Chromecasta” – 500 000 dolara), Oculus Rift (naočale za igranje igrica – 2.4 milijuna dolara)…

Indiegogo

Prilično je teško usporediti koja je platforma bolja, no Indiegogo i Kickstarter su približno iste. Odnosno, nisu iste po karakteristikama, nego po uspješnosti poslovanja i različitosti projekata. Indiegogo ima nešto više uspješnih projekata, no prikupljeni novac je nešto manji, ali kada sve zbrojite i oduzmete, obje platforme možete koristiti bez ikakvog straha. Indie je skraćenica od engleske riječi “independence”, pa ne moramo pojašnjavati previše o čemu se tu radi. Prvotna svrha ove platforme je bila podupiranje nezavisnih projekata, dok danas ima više funkcija.

Idemo ipak redom, pa krećemo od kampanja. Kampanju preko ove stranice može napraviti svako, dok na Kickstarteru ne može. Indeigogo koristi PayPal kao najčešći način uplate i isplate novca što omogućuje poslovanje u bilo kojoj državi svijeta. Kickstarter, za razliku od Indiegogoa, koristi razne debitne kartice i morate dati broj kartice preko koje donirate novac. Korisnici to ne vole, pa je mnogima Indiegogo primarni izbor. I za doniranje novaca različitim projektima, ali isto tako i za kreiranje projekata/kampanja.

Nama se ova platforma sviđa iz nekoliko razloga. Kao prvo – otvorena je za sve. Za sve države, za sve vrste projekata i za sve organizacije na svijetu. Nema “diskriminacije” ni na kojoj osnovi. Drugo, dolazi sa mnogim alatima za konfiguriranje, postavljanje i praćenje kampanje. Svaku kampanju možete prilično personalizirati, imate alate koji prate mnoge faktore kampanje (koliko ljudi je posjetilo, odnosno pogledalo kampanju, prosječnu uplatu, iz koje zemlje dolazi najviše uplata…) i možete direktno komunicirati sa korisnicima. Nadalje, tu su još mnoge sitnice koje će vam olakšati život – brzo povezivanje sa raznim web stranicama, dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama itd.

Osim kampanja, Indiegogo vam nudi mogućnost prikupljanja donacija za određenu akciju. To može biti humanitarna ili neka slična akcija, što recimo mnoge ovakve stranice ne dopuštaju. Zato i ne čudi činjenica da mnoge ne profitne organizacije koriste upravo ovu platformu za prikupljanje novca i da su uspješniji nego ikada prije. Jedino još mi u ovom dijelu europe prikupljamo novac putem telefonskih poziva, a ne na neki moderniji način kao što je ovaj.

Ono što nam se ne sviđa je to što Indiegogo uzima dio novca od kampanje. Kada kreirate kampanju, možete odrediti cilj na 2 načina – jedno je fiksni cilj (recimo 1M dolara), a drugi je fleksibilni cilj, odnosno postaviti 1M kao primarni cilj, ali biste bili zadovoljni i sa manje (morate kod kreiranja kampanje označiti jednu od ove dvije opcije). Ako postavite fiksni cilj, Indiegogo će vam uzeti 4% ako ostvarite cilj, te 0% ako ne uspijete u svom naumu. No, kod fleksibilnog prikupljanja novca, Indiegogo će vam uzeti 4% ako ostvarite cilj, te 9% ako ne ostvarite cilj i dati vam ostatak. Kod fiksnog cilja, u slučaju neuspjeha, novac se vraća donatorima. Dvosjekli mač i odmah na početku morate odvagnuti što je od ove dvije opcije bolje. Da li ste spremni u slučaju neuspjeha uzeti barem dio novca, makar umanjenih za 9 posto, ili idete na sve ili ništa. No to nije sve – još 3 posto vam uzmu za troškove kartičnog poslovanja, te fiksnih 25 dolara ukoliko ste kreirali projekt, a niste američki državljanin.

RocketHub

Treće ime vrijedno spomena je RocketHub, iako mnogi govore da ne zaslužuje pozornost koju ima. Ne znamo što je razlog tome, no RocketHub se pokazao kao odlična platforma, a to dokazuju na tisuće realiziranih projekata i milijuni dolara “upucanih” u različite grane. Pomoć oko svojih projekata na RocketHUbu ponajviše traže glazbenici, razni umjetnici, mali poduzetnici i startupi, te ljudi koji izrađuju igrice. No, krenimo ipak redom. RocketHub je osnovan 2010.-e godine što ga čini prilično “mladim” servisom. Zanimljivo je da je jedan od osnivača osoba koja je porijeklom sa ovih prostora (op.a. Vladimir Vukićević). No, što čini RocketHub drugačijim od spomenutih platformi Kickstarter i Indiegogo? Kao prvo, ima zanimljiv način kreiranja kampanja za podizanje novaca i jedno zanimljivo partnerstvo. Krenimo od ovog potonjeg. RocketHub je nedavno sklopio partnerstvo sa A&E PROJECT STARTUP kompanijom. Što to znači? To znači da ako imate namjeru razvijati startup ili imate jako dobru ideju, postoji velika šansa da vam spomenuta kompanija ponudi određeno partnerstvo, te da vam pomogne stvoriti “pravu” kompaniju. Naravno, partnerstvo ovakve vrste se nudi malom broju ljudi, no nikada ne znate. Možda je upravo vaša ideja fantastična i možete ju pretvoriti u nešto više. I to je ideja ovog partnerstva. Neke uspješne priče koje možete proguglati su: Big Vision Empty Wallet, Spira shoes, 67 Orange street…

Što se kreiranja projekta tiče – imate na raspolaganju fantastičan “dashboard” (po Hrvatski – upravljačku ploču) putem koje možete izraditi novu kampanju ili pratiti postojeće projekte. Kreiranje projekata ide kroz 3 kratka koraka – samo morate unijeti neke osnovne podatke, objasniti ljudima zašto da vam daju novac, učitati sliku i to je to. Zanimljivo je da možete dodati veći broj ljudi koji će s vama voditi projekt, te im dodijeliti određena prava – to mogu biti editiranje teksta, širenje ideja po društvenim mrežama, komuniciranje sa potencijalnim donatorima…

Također, na spomenutim stranicama ćete naći i odjeljak “Success school”. To je odjeljak u kojem će vam se objasniti osnove (i malo više od toga) na koji način funkcionira RocketHub, kako da što uspješnije prezentirate projekt, što projekt čini uspješnim… Svakako vrlo važna “edukacija” koju biste trebali proći, a neće vam uzeti više od sat ili dva. Sve što možete dobiti je neko novo znanje, te linkove za daljnje usavršavanje u ovom poslu.

GoFundMe

I zadnja platforma koju ćemo spomenuti je GoFundMe. Iskreno, možda ima i popularnijih platformi (poput Crowdrise, Somolend, appbacker, AngelList, Razoo, PledgeMusic…), no ova nam je upala u oko jer se ističe nekim svojim mogućnostima. Kao prvo – kampanja. Na većini platformi vi možete napraviti profil, proći kroz nekoliko koraka i kreirati kampanju. I to je super. No GoFundMe nudi da napravite personaliziranu stranicu (kao mali blog), te se istaknuti iz gomile projekata. Svaka stranica bi trebala biti unikatna, no nažalost mnoge su vrlo slične.

Tijekom izrade web stranice (kampanje) ćete morati odabrati koliku sumu novca želite skupiti, razlog zbog kojeg radite kampanju, te učitati slike i video isječke za koje mislite da vam mogu pomoći ili predstavljaju vaš proizvod. Nakon što je stranica napravljena, možete ju brzo povezati sa Facebookom ili Twitterom te ju početi promovirati i tako skupljati donacije. No, ako to ostavimo po strani, GoFundMe je i dalje vrlo zanimljiva stranica iz razloga što vam dopušta skupljanje novaca za bilo što. Tako mnogi korisnici prikupljaju novac za kućne ljubimce (odnosno, mnogi na taj način spašavaju životinje da ne bi bile uspavane), nažalost neki na ovaj način prikupljaju novac za liječenje, a neki drugi za svoje ciljeve. Čak možete prikupljati novac i za edukaciju. Nedavno je osvanula jedna zanimljiva priča u kojoj je mlada žena iz Afrike počela programirati i željela je studirati u Americi. Nažalost, nije imala novaca ni za avionsku kartu do Amerike, a kamoli za studiranje. Na ovaj način prikupila je oko 100 000 dolara, što joj je bilo i više nego dovoljno. Naravno, pomoglo joj je to što je priča odjeknula u javnosti, no drago nam je vidjeti ovakve priče. Iz navedenog možete zaključiti da GoFundMe više ljudi koriste za osobne ciljeve, umjesto onih poslovnih. Svakako pogledajte sekciju “Dreams, Hopes & Wishes”. Ima puno zanimljivih kampanja i životnih priča.

Naravno, imamo i zamjerku – GoFundMe uzima oko 5% od ukupnih donacija i na taj način se financiraju. Ne možemo ih kriviti zbog toga, moraju i oni od nečega zarađivati, no ponekad bi bilo lijepo da se odreknu svoga dijela kolača ili da se počnu financirati putem reklama jer neki projekti nisu radi zabave napravljeni, nego zbog mnogo važnijih stvari (op.a. zdravlje i slično).

Neuspjeli projekti

Nažalost, postoje mnogi projekti koji nisu nikada zaživjeli, a voljeli bismo da jesu. Jedan od njih je Ubuntu Edge (kampanja je bila postavljena na platformi Indiegogo). Riječ je o pokušaju kompanije Canonical da napravi pametni telefon koji bi trebao imati na sebi Ubuntu OS. No, puno je važnije to što je ovaj telefon trebao hardverski biti jači od prosječnog računala, trebao je imati mogućnost spajanja monitora i periferije te, po potrebi, biti zamjensko računalo svojim vlasnicima. Kampanja je bila postavljena na 32 milijuna dolara koji su trebali financirati razvoj mobitela, a trebalo je biti napravljeno 40 000 komada. Prikupljeno je u mjesec dana “samo” 12.8 milijuna, pa je razvoj mobitela otkazan, no Ubuntu OS za mobilne telefone bi trebao doći slijedeće godine.

Zašto je ova kampanja propala? Iz razloga što donacije nisu bile dovoljne, i morali ste praktički donirati preko 650 dolara. Ako ste donirali 20 dolara, dobili ste samo kratku zahvalnicu na vašu email adresu, no ako ste donirali spomenuti iznos od 650 dolara, tada ste praktički kupili mobitel. Pošto je kampanja propala, novci će biti vraćeni donatorima. Nije stvar ni u 650 dolara, nego je taj iznos moglo uplatiti 1000 ljudi. Nakon toga je mobitel koštao 725 dolara itd. Imali ste pakete koji su ljudima bili (pre)skupi, a da su skupljali po par dolara, nikada ne bi ostvarili ovaj ambiciozni cilj. Ovo je i jedan od najvećih pokušaja u zadnjih par godina i žao nam je što nije uspio. Takvih projekata je bilo i biti će ih, samo se nadamo da će imati više sreće i donatora nego Ubuntu telefon.

Hrvatska platforma – Doniralica

Kada nešto pokrenete u Hrvatskoj, postoji velika šansa da ćete biti prvi. Tako je i sa Doniralicom. Kao što smo rekli, Crowdfunding se godinama koristi u svijetu, no ne i kod nas. Zahvaljujući timu kojeg predvodi Hrvoje Hafner, od ove godine i Hrvatska će imati svoju platformu, a trebala bi biti gotova do kraja godine. Ujedno bi Doniralica trebala biti “konkurent” spomenutim platformama, no poslužiti će domaćim umjetnicima/glazbenicima/filmašima… da skupe novac za svoje projekte i krenu u njihovu realizaciju. Napokon se novac neće skupljati samo za humanitarne projekte (što je inače vrlo plemenito), nego i za neke druge stvari. Ako ste htjeli kod nas u Hrvatskoj prikupiti novac, morali ste ili otvoriti telefonsku liniju koju su ljudi zvali i tako vam donirali novac ili tražiti od raznih donatora. No, znate kako to ide – recesija je i ako niste poznati ili nemate “siguran” projekt, vrlo vjerojatno vam nitko neće dati novac. Zamislite koliko je prije teško bilo nekome skupiti 10-ak tisuća kuna za recimo pisanje knjige? Uz jedan ovakav servis, odnosno platformu, to bi trebalo biti mnogo lakše. Palac gore za Doniralicu i nadamo se da će zaživjeti što prije i da ćemo možda još ove godine čitati o nekim uspješnim projektima i novim (mladim) poduzetnicima koji su se zahvaljujući Doniralici probili i krenuli u biznis.