Blockchaini i baze podataka (ili na engleskom ”Database”) imaju mnogo toga zajedničkog; za početak, oba se koriste za pohranjivanje podataka, zbog čega često vidite da se oba pojma pojavljuju gdje god se raspravlja o blockchain tehnologiji.
Moglo bi se čak reći da su blockchaini vrsta baze podataka, a da to nije potpuno pogrešno. Međutim, blockchain i baze podataka međusobno se razlikuju strukturno i funkcionalno. Dakle, što je baza podataka? Što je blockchain? U čemu je razlika između ovo dvoje?
Što je Database ili baza podataka?
Baza podataka je skup organiziranih informacija koje se pohranjuju i kojima se pristupa elektronički. Bazama podataka upravlja se putem sustava za upravljanje bazom podataka (DBMS), koji je softver putem kojeg krajnji korisnici komuniciraju s bazom podataka. Baza podataka, DBMS i sve druge povezane aplikacije nazivaju se “sustavi baza podataka”. Baze podataka se klasificiraju prema njihovom dizajnu, tj. prema načinu na koji sortiraju, organiziraju i pohranjuju podatke.
Dizajn baze podataka uzima u obzir nekoliko tehnika i praktičnih razmatranja, uključujući modeliranje podataka, učinkovito skladištenje i predstavljanje podataka, sigurnost, privatnost i pitanja distribuiranog računalstva, kao što je tolerancija na greške. Postoji nekoliko vrsta podatkovnih modela, uključujući hijerarhijske, mrežne, objektne i dokumentne modele, a najpopularniji je relacijski model, koji raspoređuje podatke u tablice sastavljene od redaka i tablica koje se nazivaju “relacije” ili ”odnosi”. Međutim, pojavom i razvojem interneta 2000-ih došlo je do porasta potražnje za velikim distribuiranim bazama podataka s visokom tolerancijom particija, što je bio problem za relacijske baze podataka. Kao odgovor na to, postali su popularni drugi podatkovni modeli koji bi mogli bolje podnijeti skalabilnost, kao što su NoSQL i NewSQL.
Iako postoji nekoliko vrsta baza podataka, postoji jedna stvar koja im je svima zajednička. Administrator ih pokreće centralno kroz DBMS, bez obzira jesu li distribuirani ili ne, a administrator ima mogućnost ne samo čitati već i pisati.
Baze podataka imaju mnoge praktične slučajeve upotrebe, uključujući industriju financija, telekomunikacija i transporta, a koriste se za držanje knjižničnih sustava, rezervacija letova, sustava za upravljanje sadržajem i više.
Što je to blockchain?
Blockchain je, jednostavno rečeno, glavna poveznica, za koju bi neki mogli reći da je vrsta distribuirane baze podataka. I ne bi bili potpuno u krivu. Oboje su proizvod distribuiranog računarstva, lanci blokova i distribuirane baze podataka dijele mnoge svoje temeljne tehnologije. Blockchaini su distribuirani jer se, poput distribuiranih baza podataka, ne nalaze na jednom mjestu, već na različitim čvorovima koji su spojeni kroz ”peer-to-peer” mrežu, praktički pretvarajući je u jedan ekosustav. Ali to je sve što se tiče njihove sličnosti.
Prije nego što krenemo dalje, bilo bi dobro nešto reći o tome što su decentralizirane mreže.
Možda ste nedavno čuli za decentralizirane mreže, jer svijet kriptovaluta i blockchain tehnologije postaje sve prisutniji u modernom društvu. Ove mreže imaju mnogo sjajnih točaka, otuda njihova sve veća popularnost. Ali što oni podrazumijevaju? Dakle, gdje se takve mreže danas koriste? Na primjer, Bitcoin i Ethereum trenutno koriste decentralizirane mreže i postoji nekoliko razloga zašto organizacije danas biraju decentralizaciju umjesto centralizacije. Osim toga, decentralizirane mreže omogućuju veću korisničku kontrolu i privatnost, s obzirom na prirodu njihove strukture. Mnogi bi tvrdili da su decentralizirane mreže sljedeći korak u odnosu na centralizirane mreže, ali postoje neke mane ove tehnologije u usponu.
No treba reći da može biti vrlo teško izgraditi decentraliziranu mrežu, s obzirom na njezinu složenu strukturu. Povrh svega, vrlo je teško upravljati decentraliziranom mrežom, s obzirom na brojne strojeve koji zahtijevaju stalne provjere i održavanje. To zauzvrat može učiniti decentralizirane mreže prilično skupima za nastavak rada.
Zbog čega? Postoji nekoliko razloga.
Na primjer, decentralizirane mreže ne mogu se hakirati ni približno tako lako kao centralizirane mreže. To je zato što invazija jednog čvora neće rezultirati kontrolom cijele mreže. Ova vrsta mreže također je odlična za sprječavanje potpunih kvarova ili padova sustava budući da je funkcionalnost raširena po mreži. Također je lakše povećati veličinu decentralizirane mreže, s obzirom na to da možete samo nastaviti dodavati čvorove ili poslužitelje. Ako želite imati kvalitetniju mrežu, kao što je slučaj kod decentraliziranih mreža, u nju morate uložiti više novca.
Drugi razlog, decentralizirana mreža ne oslanja se na središnji poslužitelj kao što to čine tradicionalne centralizirane mreže. Umjesto toga, decentralizirane mreže koriste različite priključne točke ili čvorove. Niti jedan pojedinačni čvor nije sposoban iskoristiti sve mrežne informacije u bilo kojem trenutku, što znači da niti jedan čvor nikada nema kontrolu ili odgovornost. Svaki čvor je sposoban za vlastito odlučivanje i obradu informacija, što omogućuje širenje moći preko mreže.
Vratimo se sada na objašnjavanje razlike između blockchainova i baza podataka.
Za razliku od distribuiranih baza podataka, lancima blokova ili ”blockchainovima” se ne upravlja centralno. Umjesto toga, lanci blokova funkcioniraju kao decentralizirane ”peer-to-peer” mreže, s čvorovima koji provjeravaju i pristaju na trenutno stanje lanca blokova kroz mehanizam konsenzusa. Blockchaini pohranjuju podatke u obliku “blokova”, pri čemu svaki blok sadrži kriptografski hash prethodnog bloka, vremensku oznaku i podatke o transakciji. Konačno, nakon što se postigne konsenzus, novi se blokovi dodaju u blockchain sigurnim povezivanjem putem kriptografije.
Iako se zapisi na lancu blokova mogu, u teoriji, mijenjati, neki lance blokova smatraju sigurnima po dizajnu i dobar su primjer distribuiranog računalnog sustava s visokom tolerancijom particija. Blockchain tehnologija još uvijek se razvija i svaki dan se pronalaze mnogi novi slučajevi upotrebe. Slučajevi njegove upotrebe su digitalna knjiga za kriptovalute, podmirenje pametnih ugovora, stvaranje novčića ili virtualnih tokena za stavke i upravljanje opskrbnim lancem.
U konačnici, koja je točno razlika između blockchainova i baza podataka ili ”Database-a”?
Iako baze podataka i lanci blokova služe kao pohrane podataka, strukturno i funkcionalno se razlikuju jedni od drugih, od načina na koji pohranjuju i organiziraju podatke do načina na koji se njima upravlja. Blockchaini bilježe podatke u obliku blokova za razliku od drugih struktura podataka koje tradicionalno koriste baze podataka, a budući da su decentralizirani, uklanjaju potrebu za administratorom. Zbog svih ovih razloga, lance blokova najbolje je opisati ne kao bazu podataka, već kao pohranu podataka.
Piše: Ivan Hečimović
