Hackathon – uvod u poslovni svijet programiranja

Jedna od riječi koju često možete čuti u IT svijetu je – Hackathon. Pogotovo ako pohađate neki tehnički fakultet ili radite kao programer. Riječ hackathon je kombinacija riječi „hack“ i „marathon“ (maraton) i označava događaje u kojima manje ili veće grupe ljudi zajedno programiraju i riješavaju određeni problem ili rade na određenom rješenju koje može biti web stranica, desktop aplikacija, mobilna aplikacija … U zapadnim zemljama su ovakvi događaji nešto što se odvija na svakom koraku, dok je kod nas to još u povojima. Možda je bolje reći da kod nas još uvijek nema jako puno ovakvih događaja. Ima ih, ali ima još puno prostora za napredak. Hackathoni u prosjeku traju 24 sata i u tom razdoblju svaka skupina koja se natječe pokušava na što bolji način riješiti zadani problem. Pobjednici (i nekoliko ostalih timova) se nagrađuju novčano, ali to nije poanta hackathona. Puno su važnije iskustvo koje natjecatelji dobiju, druženje, prezentiranje svog rješenja drugim timova, povezivanje (engl. Networking) sa drugim sudionicima hackathona i kreativnost. Ovaj tekst će vas malo više uvesti u ovaj svijet natjecanja, pokazati vam koje su dobre i loše strane ovakvih druženja, te vam prezentirati nekoliko startupa koji su se razvili iz ovakvih natjecanja (događaj).

Hackathon, hackday, codefest …

U svijetu hackathone zovu različitim imenima, a neka od njih su hackday, codefest, code event i slično, no radi se o jednakom formatu natjecanja. Najčešće je organizator ovakvih događaja/natjecanja kompanija koja traži (mlade) talente i ljude koji su voljni učiti nove stvari, a uz to ide sve ono što smo već nabrojali – druženje, rješavanje samog problema, kreativnost, povezivanje s drugim sudionicima …
Dobar doprinos ovome je dao i film „The social network“ (hrvatski naziv filma: Društvena mreža) koja nam prikazuje nastanak Facebooka. U tom filmu uopće nije bitno da li je istinit ili nije, odnosno da li je Facebook nastao kao što je prikazan u filmu koliko je važan proces nastanka proizvoda. U spomenutom filmu vidite kako Mark Zuckerberg „posuđuje“ tuđu ideju, počinje raditi na svojoj varijanti društvene mreže za studente Harvarda i kako okuplja tim ljudi koji će mu to pomoći ostvariti. U međuvremenu organiziraju hackathone kako bi privukli najbolje programere na sveučilištu jer ovo je jedan od načina da ih otkrijete i ponudite im suradnju ili posao. Hackathoni u stvarnom svijetu su nešto drugačiji ali se može povući paralela sa ovime što smo napisali. Velike kompanije koje rade na širokom spektru proizvoda ne mogu ili ne znaju privući mlade i talentirane ljude, pa često organiziraju ovakve događaje kako bi ih pronašli.

Ne kažemo da se samo zato organiziraju Hackathoni, ali mnoge kompanije to tako rade. Organiziraju hackathon u kojem će se rješavati hipotetski, ili pravi, problem i onaj tko to najbolje napravi i prezentira rješenje istoga je pobjednik. Uz novčanu nagradu često dođe i komad papira na kojem je ponuda za posao – jednom ili više članova tima. Inače, timovi koji se natječu na ovakvim natjecanjima najčešće imaju u timu dizajnera, osobu koja dobro poznaje bazu podataka i programere. Programeri su, naravno, najzanimljiviji. Zašto je to tako?

Gdje su kvalitetni programeri?

Problem u svijetu, a i Hrvatskoj, je nestašica dobrih i kvalitetnih programera. Ovo je jedna od rijetkih grana u industriji u kojoj posla ima napretek. Možda se onima koji ne programiraju ili ne poznaju programere to čini kao znanstvena fantastika, ali to je realnost. Radi se o zanimljivom, psihički napornom i deficitarnom zanimanju za koje vas ne može pripremiti niti jedan fakultet ili škola. A samim time imate i mali broj ljudi koji ovo rade. Osim što se malo ljudi hoće baviti ovim poslom, k tome svi imaju posao. To jest, barem 90 posto onih koje možemo ubrojiti u programere. Ako ste napravili dvije HTML forme ili napisali povezane formule u Excelu niste programer ali ste na dobrom putu da to postanete jednog dana.
Postati programer možete zapravo vrlo lako – dovoljno vam je pročitati nekoliko tekstova o programskim jezicima, vidjeti što mogu i što nude, odabrati jedan i početi ga učiti. Možete putem raznih web portala, knjiga, dokumentacije. Naravno, mnogi shvate da je ovo naporno jer nikad nećete dovoljno znati i uvijek ćete morati čitati i učiti nove stvari pa vrlo brzo odustanu od ove profesije, a ne shvaćaju sve benefite koje nosi.
Zato je vrlo teško naći dobre programere, a hackathoni su samo jedan od načina privlačenja istih u kompaniju.

Dobre i loše strane hackathona

Prilično je teško reći što je dobro, a što loše kod hackathona. Ima ljudi koji obožavaju ovakav tipa događaja, ima onih koji ga preziru, ima onih koji su fantastični programeri ali nikad nisu uspjeli pobijediti na hackathonu i tako dalje. Hackathoni su timska igra i rijetko kad pobjeđuje pojedinac – pobjeđuje dobar i kompaktan tim. Ako na stranu stavimo kompanije i njihove metode traženja programera, mislimo da je za pojedinca najbolje što može dobiti na hackathonu je iskustvo. Danas je čak i programerima teško ući u poslovni sustav (čitaj: dobiti prvi posao bez ikakvog iskustva), dok hackathoni tome pomažu. Ako sa timom radite 24 sata na nekom zanimljivom projektu, svakako da ćete u tom razdolju proći mnogo toga – od kratkih sastanaka, rasprave o dizajnu rješenja, kritika kôda kojeg je netko napisao, ispravljanja bugova …

Naravno da su 24 sata ustvari kratko razdoblje no ako prođete nekoliko ovakvih događaja, veće su vam šanse da dobijete posao bez obzira što možda nemate formalnog iskustva. Kao prvo, možda vas zapaze na samom hackathonu, a kao drugo poslodavci vole mlade ljude, željne natjecanja, znanja i one koji su proaktivni. Sudjelovanjem i aktivnim rješavanjem problema, svakako da spadate u tu kategoriju. Nadalje, ovakva brza i dinamična seansa kodiranja najčešće izvuče kreativnost iz ljudi pa tako možemo često vidjeti vrlo kreativna rješenja kojih se mnogi ne bi sjetili da su za rješavanje problema imali tjedan dana.

Osim toga, ima li ičeg boljeg od neprospavane noći, kodiranja sa prijateljima, ispijanja veće količine kave i energetskih pića? Vjerojatno ima, ali ako ste programer, vrlo vjerojatno uživate u ovavkim programerskim danima i druženjima. S druge strane, hackathoni su često kritizirani upravo zbog toga – „poticanja na loše napisan neprovjeren kôd i loše navike spavanja i prehrane“. To valjda govore oni koji žive po pravilima i koji žive unutar kutije. Nemojte biti kao oni i pustite ih da kritiziraju hackathone ako to žele – njihov problem.

Hackathoni su ponekad izuzetno naporni jer traju 24 do 48 sati. Kada imate „normalan“ posao, programiranje vam zna biti naporno nakon 8 sati, a kamoli da neće biti nakon 20+ sati kodiranja. Možete vi i odspavati u tom periodu ali gubite dragocjeno vrijeme dok drugi timovi programiraju. Uvjeti hackathona znaju biti pomalo ekstremni, no dobro je proći koji hackathon čisto da osjetite kako to je. Problem su oni umjetni hackathoni koji ne nude zanimljiv projekt za rješavanje i koji nisu izazovni. Mnoge velike kompanije ne mogu napraviti autentičan hackathon kakav bi trebao biti, no ponekad i uspiju u tome. Mnogo bolji su se pokazali hackathoni malih kompanija ili startupa. Čak su dobri i hackathoni koje organiziraju fakulteti jer su oni povezani sa velikim brojem poduzetnika i kompanija.

Startupi proizašli iz hackathona

U svijetu je mnogo priča o startupima i hackathonima, posebice o startupima proizašlima iz hackathona. Facebook je fantastična priča, no tu su još i kompanije GroupMe, Flutter, Doracy, Zaarly, Chatroulette, BuzzFeed, Bebo i mnoge druge. Ljudi koji se druže na hackathonima se povezuju i umrežuju, a uvijek se nađe pojedinac koji ima dobru ideju i tako kreću uspješne priče. Krene se raditi na ideji, vrlo brzo se dođe do MVP-a (minimum viable product – proizvod sa minimalnim setom osnovnih mogućnosti koji se može smatrati početnom verzijom aplikacije, softvera …) i priča se zakotrlja. Postoje i priče o timovima koji su nakon hackathona nastavili razvijati proizvod s kojim su pobjedili na hackathonu i iz toga proizađe novi proizvod koji se pretvori u startup i kasnije u kompaniju. Čak i ne morate pobijediti na istome da biste nastavili raditi na novom proizvodu. Uvijek možete u slobodno vrijeme programirati i kasnije to probati komercijalizirati.

Poanta ovog teksta je da vam pokaže da su hackathoni zanimljivi, da možete upoznati hrpu dobrih ljudi koji dijele istu strast kao i vi, te vam mogu pomoći da lakše nađete dobar posao. Stoga kada se slijedeći puta budete dvoumili da li da se prijavite na hackathon ili ne, pročitajte još jednom ovaj tekst. Što je najgore što se može dogoditi? Nećete stići u 24 sata riješiti problem. Nećete biti ni prvi niti zadnji koji nisu uspjeli. Znači li to da ste loši? Naravno da ne. Izađite iz zone komfora, probajte nešto napraviti, a tko zna – možda vrlo brzo budete vodili startup i ušli u zanimljiv svijet poduzetništva.

Autor: Boris Plavljanić