Linux je operativni sustav o kojem su napisane na tisuće tekstova, a ako pratite razvoj istoga, vidjeti ćete ogromnu razliku između Linuxa nekad i Linuxa danas. Linux distribucije su prije bile relativno kompleksne, morali ste imati malo šire znanje o računalima da biste ga koristili i koristili su ga većinom geekovi, a danas je situacija nešto drugačija. Danas je Linux OS koji se vrti na mnogim računalima diljem svijeta i mnogo je više user-friendly nego ikada prije.
Naravno, mi ne želimo reći da je Linux popularniji od Windowsa i da će ikada biti. Linux je naspram Windowsa korišten praktički na razini statističke pogreške, no to ne umanjuje činjenicu da se radi o kvalitetnom OS-u. Dapače – i Linux distribucije koriste milijuni ljudi, ali u usporedbi sa Windowsima taj broj je jako, jako mali. Microsoftovi Windowsi su de facto standard za računala i njega koriste svi profili korisnika. Linux – ne baš svi iako bi mogli. A to ćete vidjeti u nastavku teksta.
1) Windowsi 10 vam uzimaju izbor
Prije nego stisnete tipku „back“, ostanite još malo s nama. Ovo se možda čini kao off-topic, ali nije. Zapravo, ovo je krucijalna stvar – možda će vam se Linux svidjeti zbog stvari koje vam ne čini, za razliku od operativnog sustava koji vam nešto čini. Da pojasnimo – Windowsi 10 možda i jesu najbolji Windowsi koji su ikada izašli. I mi ih koristimo za posao svakodnevno, ali ti isti Windowsi rade mnoge čudne stvari kako bi privukli korisnike i „natjerali“ ih da nešto naprave.
Zapravo, mnogi od tih poteza su upitni i pitanje je koliko korisnika su otjerali od sebe. Sve je počelo još sa Windowsima 7 i 8.1 kada su se u vašem OS-u počele pojavljivati nedužni pop-upovi koji su graničili sa taktikom koju imaju malwarei. Počele su vam se javljati poruke da stisnete ovo, upgrejdate ono i slično. Kada to nije dalo rezultata, krenula je mnogo agresivnija „kampanja“ gdje se korisnike natjeralo da automatski ažuriraju OS i slično. Željeli su natjerati korisnike da prijeđu na Windowse 10.
Slična situacija je bila i sa velikim upgrejdom Windowsa 10 koji je re-enableao mnoge sigurnosne postavke koje su korisnici ugasili. Da ne govorimo o tome da ne možete selektivno birati koje nadogradnje želite, a koje ne. Na kraju ćete morati prihvatiti sve jer sve dolaze zapakirane kao jedan veliki paket. Linux to nema i – ponavljamo – možda će vas to privući na „tamnu stranu“. Tamo imate mnogo veću slobodu, nema pop-upova, reklama i slično.
2) Linux je ispoliraniji više nego ikad
Na svijetu postoji jako puno Linux distribucija, no ograničimo se na njih 100-injak. Ukoliko uzmete bilo koju Linux distribuciju iz 100 najpopularnijih, velika je šansa da ćete naletjeti na user friendly distribuciju koja se nije „odrekla“ desktopa. To znači da ćete imati distribuciju sa funkcionalnim desktopom kao i na Windowsima. Pogotovo ako, recimo, instalirate Fedoru/Debian/Mint/Ubuntu …
Čim vam se OS prvi puta pokrene, vidjeti ćete poznate stvari. U donjem lijevom kutu „start“ gumbić, odnosno menu gumb koji vam otvara meni sa svim aplikacijama, postavkama i slično. Na samom desktopu ćete imati ikonice za „Computer“ koja vam otvara file manager sličan Windowsima (naravno, ovo je pojednostavljeno rečeno – postoje određene razlike, ali nisu trenutačno bitne za ovaj tekst), ‘koš za smeće’ u kojem će se nalaziti podaci koje obrišete, te shortcut do „home“ direktorija. U donjoj traci ćete vidjeti ikone i imena otvorenih prozora, te u donjem desnom kutu kalendar i vrijeme. Varijacije postoje od distribucije do distribucije, no princip je isti.
Svih ovih godina, distribucije se poliraju sve više i više, svaka vam donosi sve više mogućnosti, možete ih prilagoditi svojim potrebama, te podržavaju praktički 99 posto hardvera. Teško ćete naći računalo sa komponentama na koje ne možete instalirati Linux. Ako nađete – javite nam.
Posebno nas veseli činjenica da Linux distribucije dolaze sa driverima za mrežne i audio komponente kako bi sve odmah radilo čim upalite OS. Prije je to bio, blago rečeno, kaos, no već godinama je situacija pod kontrolom.
3) Open-source software
Osim hardvera, nekad davno je problem bio i softver. Za hardver smo upotrijebili riječ „kaos“, no tu istu riječ smo mogli upotrijebiti i za softver. Softver je bio u kaosu, nije bilo alternativnog softvera za onaj na Windowsima i to je nešto što je tjeralo korisnike dalje od Linuxa. Ljudi su se navikli raditi određene stvari na Windowsima (ili macOS-u) i ako to nisu imali na Linuxu, to im je bio veliki minus. Danas i dalje nemate apsolutno sve programe identične onima na Windowsima, ali imate jednako kvalitetne alternative!
Naravno, neke aplikacije ćete naći i za jednu i za drugu platformu. Ako vam računalo služi za konzumiranje multimedije i surfanje bespućima Interneta, lako ćete se naviknuti na Linux. Na Windowsima ste koristili MS Office, na Linuxu ćete koristiti Libre Office. Na Windowsima ste koristili iTunes za slušanje glazbe, na Linuxu ćete koristiti Amarok i tako dalje.
Pričati kako 90 posto korisnika računala radi profesionalni posao na računalu je, blago rečeno, glupost. Mnogima računalo služi isključivo za zabavu i od toga ne možemo pobjeći. Takvi korisnici nemaju ispriku za ne prijeći na Linux. Možda ne žele iz ovog ili onog razloga, no više ne postoji zid koji nije moguće zaobići i isprika koju bismo mogli uvažiti. Oni koji žive od softvera koji radi isključivo na Windowsima ili macOS-u su druga priča i njih razumijemo zašto se drže isključivo jednog OS-a.
4) Linux je besplatan
Linux je besplatan. Točka. Ovaj operativni sustav legalno skinete sa Interneta, instalirate na računalo i to je to. Nema kupovine licenci ili sličnih troškova. Želite legalno skinuti softver? Nema problema – svaka Linux distribucija ima repozitorij softvera u kojem samo stišćete tipku „install“ i čekate dok vam se dotični softver ne instalira. Ni to ne morate platiti. Uz to, nema baš ni mnogo virusa za Linux, pa se ne morate bojati da ćete se „zaraziti“ ili slično.
5) Linux odlično radi na starijim računalima
Linux odlično radi na starijim računalima. Doslovno postoje Linux distribucije za koje vam treba Pentium 1, 128 MB RAM memorije i 200-300 MB na tvrdom disku. Naravno, to su minimalističke distribucije, no ako imate neko staro računalo s kojim ne znate što biste napravili, instalirajte na njega Puppy ili Damn Small Linux. Pa pretvorite to računalo u računalo za multimediju, dijeljenje sadržaja ili nešto slično tome. Ili ako imate mlađe ukućane – dajte im da se uče raditi na Linuxu.
6) Linux je lako isprobati
Nakon što ste došli do kraja ovog teksta, vjerojatno ste se odlučili probati jednu od Linux distribucija. Da biste to napravili ne morate formatirati disk koji vam se nalazi u računalu niti morate napraviti virtualnu mašinu. Dovoljno je da skinete distribuciju koju želite instalirati i snimite ju na CD/DVD ili napravite bootabilni USB. Pokrenite medij kao da želite instalirati Linux, ali odaberite opciju „Live Linux“ (ili neku varijaciju istoga) i probajte kako OS radi.
Vjerojatno neće raditi potpuno glatko niti ćete moći isprobati 100 posto OS-a, no moći ćete vidjeti dovoljno. Vidjeti ćete s čime dolazi, kako radi, kako izgleda, kako je raditi na njemu. Ako vam se sviđa, možete si ga instalirati na računalo (ili napraviti dual boot sa postojećim OS-om kao što mi imamo) ili u virtualnu mašinu.
Mi bismo vam preporučili Linux Mint koji slovi kao ponajbolja distribucija za „ulazak novih korisnika u svijet Linuxa“. Radi se o user friendly distribuciji vrlo sličnoj Windowsima.
Autor: B.P.
