Najjednostavnije rečeno, internet je telekomunikacijski sustav koji omogućuje računalima i drugim sličnim uređajima da komuniciraju jedni sa drugima koristeći isti komunikacijski jezik, protokol koji se zove TCP/IP, transmission control protocol/internet protocol.
Nije bitno je li ljudi koji koriste računala komunikaciraju na engleskom, francuskom, njemačkom ili kineskom jeziku, jer računala komuniciraju pomoću TCP/IP. Ovo je prilično nevjerojatno ako se malo zamislite. Koliko još stvari se obavlja na isti ovaj način na cijelom svijetu?
Mogli smo iznijeti detaljno predavanje o tehničkim detaljima, ali ono što internet čini održivim je zajednički jezik, protokoli, koje računala razumiju. TCP/IP se proteže preko više generacija računala i koristi različite operativne sustave.
Detaljno tehničko objašnjavanje o konceptima TCP/IP i slanju paketa može biti zbunjujuće za osobe koje nisu tehnički potkovane. Mi činimo sve što možemo da tematiku učinimo jednostavnom. Nakon što odgovorimo na neka od najčešće postavljanih pitanja o funkcioniranju interneta i njegovim počecima, postaviti ćemo i neke linkove kako biste na temelju vaših interesa više saznali.
Zašto je Internet izumljen?
Povod za kreiranje ARPA (Advanced Research Projects Agency) je lansiranje ruskog špijunskog satelit Sputnik 1957. godine za vrijeme napetosti hladnog rata. Cilj ARPA je rješavanje tehnoloških potreba američkog Ministarstva obrane. ARPA je roditelj računalne mreže ARPANET.
Neki ljudi i dalje tvrde da internet nije evoluirao iz ideje o mreži koja bi mogla preživjeti neki katastrofalni događaj. To je stvar perspektive i svakako ovisi o tome koga pitate. 1960. godine, Paul Baran i projekt “On Distributed Communications” iz RAND Corporation su definirali pojam prenosa paketa kao sastavni dio nove tehnologije od koje će nastati internet. Rand Corporation je neprofitna istraživačka organizacija kreirana nakon Drugog svjetskog rata kako bi povezala vojno planiranje sa istraživačkim i razvojnim odlukama.
Na RAND web stranici u vezi Paul Barana i početka Interneta, stoji:
“1962. godine nuklearni sukob se činio neizbježnim. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) su bili upleteni u kubansku raketnu krizu. I SAD i SSSR su bile u procesu izgradnje nuklearnih balističkih raketnih sustava. Svaka zemlja je razmišljala o scenariju potencijalnog nuklearnog napada.”
Ako stvarno želite da se upoznate o podrijetlu koncepta interneta i njegove veze sa hladnim ratom, Atlantic Monthly članak iz 1945. pod nazivom “As We May Think” od Vannevar Bush se bavi posljedicama Drugog svjetskog rata i traži načine kako bi osigurao da se ne izgube svi znanstveni podaci i naučene lekcije.
Vannevar Bush je istaknuo važnost federalno financiranih znanstvenih istraživanja i zatražio nacionalnu fondaciju za istraživanje u drugom članku objavljenom 1945. godine, “Science-TheEndless Frontier”. Bush je bio pionir u razvoju zajedničke suradnje između znanstvene zajednice i vlade.
Internet je bio evolucija ideja tijekom mnogo godina, kao što odgovori na većinu pitanja “tko je to izumio” nisu uvijek u vezi jednog pojedinca u jednom trenutku u vremenu.
Kada je internet izumljen?
1960.-ih godina vizija svjetske mreže računala prema znanstveniku J.C.R. Licklider je dovela do ARPANET-a. U radu “Man-Computer Symbiosis” koji je objavljen 1960. godine, Licklider je kreirao vodič za desetljeća računalnih istraživanja koja slijede. Larry Roberts, glavni arhitekt ARPANET-a je akreditirao Licklider-ovu viziju.
Sljedeća faza u evoluciji interneta je rad Bob Kahn-a i Vinton Cerf-a tijekom 1970.-ih koji su kreirali TCP/IP, službeni jezik interneta koji je omogućio komunikaciju diljem svijeta.
Neki ljudi ukazuju na 2. rujna 1969. godine kao službeni datum rođenja interneta, dan kada su prvi put komunicirala dva računala i kada je nastao ARPANET. Drugi kažu da je moderni internet nastao 1. siječnja 1983. godine kada je ARPANET NCP zamijenjen TCP/IP protokolom.
Tko je vlasnik interneta?
Kad čujemo pitanje “tko je vlasnik interneta”, pomislimo na ideje i ideale, a ne na skup žica, silicija i bakra. Žice, matice i vijci grade internet ali to samo po sebi ne predstavlja internet.
Moć interneta nije u materijalima koji se koriste kako bi se izgradio, nego u idejama i idealima koje koristimo za izradu. To je svjetski komunikacijski sustav koji je daleko tolerantniji na kvarove od bilo čega što je bilo prije njega, zbog pravila i protokola za koje se svijet dogovorio.
Jedan od najranijih vizionara koji je govorio o sustavu dijeljenja informacija sličnom internetu i World Wide Web-u je Vannevar Bush. Godine 1945. u članku u Atlantic Monthly pod nazivom “As We May Think” koji je napisao Bush, opisuje se teorijski stroj zvan “memex” koji bi bio u mogućnosti kreirati veze između dokumenata.
Mnogi ljudi ukazuju na “As We May Think” kao najranije objavljenu viziju koncepta interneta. Još jedan Bush-ov članak iz 1945. godine pod naslovom “Science-The Endless Frontier” je jednako utjecajan. Bush je istaknuo važnost federalno financiranih znanstvenih istraživanja, te zatražio nacionalnu fondaciju za istraživanje.
Bush je vidio da je napredak znanosti i tehnologije zajednički napor između vlade, obrazovanja i poslovnog svijeta. Kreiranje interneta je kombinacija državno financiranih istraživanja provedenih po raznim sveučilištima i u suradnji sa raznim kompanijama.
Dakle internet nije nastao preko noći, niti ga je jedna osoba zamislila, nego je nastao spletom različitih okolnosti i nekoliko utjecajnih ljudi iz znanosti uz pomoć inžinjera i matematike došlo se do prvih komunikacijskih veza koje možemo nazvati rođenjem interneta. A jedna od najutjecajnijih osoba u svemu tome je svakako bio Vannevar Bush.
Treba svakako spomenuti i izumitelje protokola TCP/IP Vinton Cerf i Robert Kahn koji su internet jezik osmislili tokom 1973 godine. Mnogi danas njih smatraju za izumiteljima interneta, al to je sada već stvar veće rasprave.
Piše: V.Č.
