Što je AGI i koliko smo blizu umjetnoj inteligenciji koja je slična ponašanju čovjeka?

Oduševljava vas pomisao na sposobnosti umjetne inteligencije ili strahujete od mogućih posljedica? Zanima vas u kojoj je fazi razvoj umjetne inteligencije i koliko smo zapravo daleko od razvoja umjetne inteligencije slične ljudskome razmišljanju?

Umjetna inteligencija već je godinama prisutna među nama, iako mnogi to ni ne znaju. Primjerice, naši pametni telefoni (konkretno procesori) opremljeni su određenim funkcijama umjetne inteligencije – kako bi rad uređaja bio optimiziran. No, umjetne inteligencija odrađuje i mnoge druge zadatke – koji poprilično utječu na ljudski život i poslovanje.

Mnogi smatraju kako će umjetna inteligencija u skorašnjoj budućnosti uzrokovati mnoge probleme – jer će nadmašiti ljude i ljudsko razmišljanje. No, je li to zaista izgledan scenarij i koliko se to brzo može dogoditi?

U nastavku članka posvetit ćemo se umjetnoj inteligenciji, i to naprednijoj razini umjetne inteligencije – koja sliči ljudskom razmišljanju i funkcioniranju mozga. Otkrit ćemo koliko smo daleko od pojave umjetne inteligencije koja će biti slična ljudskome razmišljanju i trebamo li se pribojavati crnog scenarija u skorašnjoj budućnosti.

Što je AGI (Artificial General Intelligence)?

Uglavnom se pri spominjanju umjetne inteligencije koristi kratica AI (Artificial Intelligence) koja zapravo ukazuje na umjetnu inteligenciju kakva se danas koristi u pametnim uređajima i digitalnim sustavima. Želimo li umjetnu inteligenciju podići na razinu ljudskog razmišljanja – javlja se pojam AGI (Artificial General Intelligence).

AGI (Artificial General Intelligence) je pojam koji označava napredniji stupanj umjetne inteligencije, odnosno inteligenciju koja će jako sličiti ljudskome razmišljanju i funkcioniranju mozga. Iako se AGI sve češće spominje u javnosti, činjenica jest da će nam trebati još neko vrijeme kako bismo ostvarili puni potencijal takve umjetne inteligencije.

Koliko smo daleko od AGI?

Teško je dati precizan odgovor na ovo pitanje, no prema mišljenju stručnjaka – AGI je još jako daleko od nas. Dakle, ako ste strahovali od dominacije umjetne inteligencije nad ljudskom vrstom – vrijeme je da prestane brinuti (barem u bližoj budućnosti).

Ljudski mozak i način učenja jedinstven je na planeti i mnogi se znanstvenici još uvijek bore kako bi dokučili – sve tajne našeg mozga. Iako danas generalno poznajemo na koji način naš mozak akumulira podatke, taj proces učenja teško je preslikati na mehaničko učenje.

AGI ispred sebe ima mnogo izazova koje će stručnjaci rješavati još godinama – kako bi stigli do rezultata koji će biti na tragu ljudskome učenju i pohranjivanju informacija. Potencijalni problem predstavlja i sama činjenica da se umjetna inteligencija do sada uglavnom fokusirala na rješavanje nekreativnih i repetitivnih zadataka – a ljudsko razmišljanje funkcionira na nekim sasvim drugim načelima.

U čemu dominira ljudsko razmišljanje i učenje?

Prije svega, činjenica jest da je ljudski organizam jedinstven i načinjeni smo od raznih stranica koje imaju razne sposobnosti pamćenja. Konkretno, mi ljudi iza sebe imamo tisuće godina evolucije i iskustva predaka – i to je jedna od velikih prednosti koju već u startu dobivamo pred bilo kakvom vrstom umjetne inteligencije.

Suština našeg razmišljanja i funkcioniranja utemeljena je na razmjeni informacija (primamo informacije iz prirode i šaljemo nove informacije u prirodu). Sama komunikacija već je svojevrsna prednost koju imamo u odnosu na umjetnu inteligenciju – jer mi komunikaciju razumijemo na jednoj višoj razini. Primjerice, ljudi imaju sposobnost empatije i percepcije situacije – te istu rečenicu mogu razumjeti na drugačije načine zahvaljujući tonu na koji sugovornik izgovori tu rečenicu (računala to ne mogu).

Možemo učiti na temelju prošlih događaja – i to na način da spajamo različite komadiće naših prošlih iskustava u jednu smisleniju cjelinu. Takav način razmišljanja nam omogućava da se bez problema prilagodimo novim okruženjima i da uvidimo potencijalne probleme na temelju prošlih iskustava.

Naša ljudska kreativnost još je jedan važan korak koji razlikuje nas i AGI. Zahvaljujući kreativnosti i sposobnosti prilagodbe na nove uvjete i okruženja – u mogućnosti smo stvarati kvalitetna rješenja za bilo koje probleme. Dakako, još je tu mnogo prednosti koje dijele nas i računala – te će tako i ostati neko vrijeme.

Računala događanja oko sebe percipiraju na jedan znatno drugačiji način. Problem je možda u tome što ljudi zapravo ni ne znaju točno definirati na koji način učimo i pamtimo – pa to onda ni ne znaju prenijeti na računala. Sve što računalo stvori – zapravo je plod rada čovjeka.

Gdje su ključni problemi za AGI?

Artificial General Intelligence (AGI) ima pred sobom još ogroman broj izazova koje znanstvenici i stručnjaci moraju riješiti – žele li se približiti načinu ljudskog razmišljanja. Iako ne treba sumnjati da ćemo se jednog dana tome približiti – pitanje je hoće li to biti tako skoro.

Jedan od glavnih problema koji stoje pred znanstvenicima koji razvijaju sustave umjetne inteligencije jest – sporo učenje. Naime, razvijeni sustavi umjetne inteligencije bazirani su na strojnom učenju, a koje je za sada još uvijek prilično sporo i ograničeno. Konkretno, računalo treba vidjeti tisuće slika jednog objekta (u raznim okruženjima) – kako bi znalo prepoznati taj isti objekt u budućnosti. To znači, da je u sam sustav potrebno unijeti velike količine podataka – koje samim unosom ni ne ispunjavaju svoju punu zadaću.

Umjetna inteligencija na trenutnoj razini funkcionira na način da prepoznaje poznate situacije – i na temelju toga donosi određene zaključke. Što više poznatih situacija ima pohranjeno – to bolje zaključke donosi. Ipak, svakog smo dana okruženi stotinama novih situacija i okruženja – a to umjetnoj inteligenciji ne odgovara jer umjetna inteligencija bolje funkcionira u poznatim situacijama.

Realno gledajući, ovo su dva velika problema – koja će se možda i vrlo brzo riješiti jer potrebno je naučiti računalo kako da brže ući. No, uz ta dva – postoji još i hrpa drugih problema koje AGI treba riješiti – želi li biti bliže ljudskome razmišljanju. Velika prepreka definitivno će biti kreativnost i empatija – jer u tom je segmentu čovjek fantastičan, a puno je puta te dvije stvari uopće teško objasniti.

Ide li razvoj umjetne inteligencije u dobrome smjeru?

Vjerovat ćemo znanstvenicima pa ćemo reći da idemo u dobrome smjeru. Sve informacije koje smo do sada naveli zapravo su javno dostupni podaci, a uvijek postoji mogućnost kako se neki napredni razvoj i uspjeh još uvijek nije pojavio u javnosti. Dakle, možda smo zapravo već dogurali dalje nego što mislimo – mada vjerojatno i nismo.

U razvoj umjetne inteligencije najbolji stručnjaci na svijetu utkali su već stotine tisuća sati rada. Kao što smo već rekli, uglavnom je do sada fokus bio na razvoju umjetne inteligencije koja pomaže u situacijama koje su nam dobro poznate – i koje doprinose optimizaciji rada uređaja i sustava.

No, sada je vjerojatno stigao trenutak kada ćemo cijelu priču s umjetnom inteligencijom htjeti podići na jednu višu razinu. Na razinu na kojoj će umjetne inteligencija učiti brže, donositi bolje zaključke, lakše se prilagođavati novim okruženjima – a u konačnici pokazati razumijevanje za ljudske osjećaje i kreativnost.

Ako smo se do sada fokusirali na duboko učenje, sada je vrijeme da se fokusiramo na duboko razumijevanje. Naime, samo uz duboko razumijevanje umjetna inteligencija može stići na razinu na kojoj funkcionira ljudski mozak. Bubanje tisuća stvari neće uzrokovati ogroman rast umjetne inteligencije, kao što bi ga uzrokovalo poboljšanje razumijevanja događaja i novih situacija.

Može li AGI u budućnosti sustići ljudsko razmišljanje?

Vjerojatno može, samo je pitanje koliko će vremena za to biti potrebno. Ne treba nikako umanjivati važnost i razinu trenutne umjetne inteligencije – jer već u ovome trenutku smo jako napredovali i imamo sjajne sustave koji znaju samostalno razmišljati. Umjetna inteligencija u ovome trenutku obavlja standardizirane, ponavljajuće i uglavnom nekreativne zadatke – no njena zadaća u budućnosti će se vjerojatno promijeniti.

Da bi umjetna inteligencija stigla do kreativnosti, empatije i razumijevanje komunikacije na način kao što to radi čovjek – vjerojatno će trebati jako puno vremena. Mi ljudi ponekad ni sami ne znamo opisati svoje osjećaje (npr. ljubav) – a ako nešto ni sami ne razumijemo, teško ćemo to naučiti računalo da razumije.

AGI (Artificial General Intelligence) će iz mjeseca u mjesec vjerojatno biti sve spominjaniji pojam u javnosti – no približavanje praktičnog dijela teoriji koja stoji iza pojma AGI vjerojatno će trajati jako dugo. Možda je tako i bolje jer ljudi će se trebati naviknuti na robote i umjetnu inteligenciju koja će se pojaviti svuda oko nas.

Kada nešto poznajemo i strah nestaje pa se nadamo da će znanstvenici uložiti dovoljno truda, ne samo u razvoj umjetne inteligencije, već i u educiranje ljudi – kako funkcionira umjetna inteligencija i kako stvoriti dobar suživot ljudi i umjetne inteligencije. Veliki su koraci pred svima nama – nadamo se kako će donijeti bolji i sretniji svijet.

Piše: Marko Županić