Posljednjih se godina puno priča o tome koliko su naši online podaci zapravo sigurni i dijelimo li previše informacija putem društvenih mreža i ostalih online servisa. Istraživanja su pokazala kako nas društvene mreže poznaju bolje od naših prijatelja, a sve to zahvaljujući našim mnogobrojnim aktivnostima na društvenim mrežama. Svaki vaš lajk, komentar, objava ili poruka sprema se na servere kompanija u čijoj su nadležnosti društvene mreže i pomnom analizom tih podataka društvene vam mreže serviraju oglase i objave koje dogovaraju vašim zahtjevima.
Bez obzira na mnoga upozorenja od strane stručnjaka, korisnici se i dalje prilično naivno ponašaju na internetu. Činjenica je da sve što jednom unesete na internet tamo zauvijek i ostaje, a to može prouzročiti hrpu problema. Primjerice, uspije li netko hakirati vaše podatke koji su spremljeni na tim serverima, može vaše osobne informacije iskoristiti protiv vas ili ih na neki drugi način zloupotrijebiti.
Zanimljivo, velike kompanije svake godine dobivaju mnoštvo upita vlada i nadležnih državnih tijela prilikom provođenja istraga nad određenim ljudima, a ne bi li pokušali saznati neke dodatne informacije vezane uz pojedine slučajeve. Do sada je bila praksa da velike tehnološke kompanije sve podatke na temelju naloga daju besplatno vladama raznih zemalja, no čini se kako je Google odlučio stati na kraj tom principu “razmjene podataka”.
Google je odlučio kako će početi naplaćivati informacije koje šalje vladama diljem svijeta, no cijene informacija čini se pomalo mizernima. Naime, prisluškivanje neke osobe stajalo bi tako prema Google-ovom cjeniku svega 60 dolara, dok bi zahtjev za isporučivanjem podataka trebao koštati još manje – tek 45 dolara. Najskuplji je zahtjev za pretragom podataka koji bi prema prvim informacijama trebao koštati 245 dolara.
Ako ste se ikada pitali koliko vrijede vaši osobni podaci, sada imate detaljan uvid u to. No, ne vrijedi generalizirati cijelu stvar jer radi se o podacima koje Google daje isključivo nadležnim državnim tijelima. Prema statistikama, Google je u protekloj godini primio više od 160 000 zahtjeva za isporukom podataka korisničkih računa.
Praksa Google-a je da tražitelj podataka mora jasno specificirati koje podatke treba, a u većini slučajeva Google obavijesti korisnika da država traži podatke o njemu. Kada sve to pogledamo iz perspektive Google-a, sasvim ja jasno da se radi o procesu koji troši puno vremena – pa je naplata takvih zahtjeva logičan potez od strane Google-a. Što vi mislite o tome?
Piše: M.Ž.
