Pomaže li tehnologija ljudima u životu ili zapravo negativno utječe na naš život? Koja su područja naše svakodnevice poboljšanja, a na koja tehnologija utječe negativno? Je li mudro platiti danak tehnologiji radi napretka koji donosi?
Posljednjih 50-ak godina svjedoci smo naglog razvoja tehnologije. Danas postoje poslovi i uređaji koje prije 10 godina nismo mogli ni zamisliti, a trenutno sudjeluju u stvaranju naše svakodnevice. Gotovo je nevjerojatno koliko je tehnologija promijenila naš život – i mnogi se s pravom pitanju živimo li sada bolje ili slabije u odnosu na vrijeme prije masovne tehnologije i interneta.
Dvije podijeljene strane vode polemike je li tehnologija dobra ili loša – a važno je znati da niti jedna strana nije u potpunosti u pravu. Naime, tehnologija nam je donijela puno toga dobrog, ali nam je nažalost stvorila i dosta lošeg u životu. Većina nas danas spremna je platiti danak (zdravljem i emocijama) kako bismo mogli uživati u blagodatima tehnologije.
U nastavku teksta nabrojat ćemo 14 što pozitivnih što negativnih efekata koje tehnologija ostavlja na naš život. Dakako, većina čitatelja ovog portala složit će se kako je tehnologija pokrenula svijet naprijed i omogućila nam fantastične stvari. No, ista ta većina svjesna je kako tehnologija ima i neke negativne posljedice na život. Da ne duljimo s uvodom, evo što nam pozitivnog i negativnog donosi korištenje računala, pametnih telefona i interneta:
Ovisnost o tehnologiji
Iako se o ovisnosti o tehnologiji ne priča puno u medijima, stručnjaci upozoravaju kako bi ova ovisnost mogla postati jedan od glavnih zdravstvenih problema budućnosti. Mnogi među nama, pa možda čak i vi, ovisni su o tehnologiji – htjeli to priznati ili ne. Kada se samo prisjetite koliko sati dnevno provedete što pred malim što pred velikim ekranima te koliko vam je teško ostaviti telefon na jedan dan – stvari su i više nego jasne.
Tehnologija nam je donijela puno toga dobrog u život, ali smo postali suviše ovisni o mogućnostima tehnologije. Pojavila se brzo, masovno proširila među ljudima – i ljudi su jednostavno nespremni i ne educirani prigrlili tehnologiju u svoj život. Ako pitate stručnjake, većina nas tehnologiju je prigrlila previše snažno – što će nam u budućnosti stvarati velike probleme. U svijetu već niču bolnički odjeli koji imaju jednu jedinu zadaću – liječiti ovisnike o tehnologiji. Koliko će taj problem postati velik shvatit ćemo tek onog trenutka kada osvijestimo koliko je naš život vezan uz tehnologiju.
Mogućnost komuniciranja s ljudima diljem svijeta
Kada tehnološka rješenja povežemo na internet dobivamo gotovo pa savršen kanal za komunikaciju. Naime, nikada prije u povijesti niste mogli s osobom na drugom kraju svijeta komunicirati u dva klika mišem i to potpuno besplatno. Da stvar bude još bolja, ne samo da možete komunicirati pisanjem poruka i glasovnim razgovorom – već možete doslovno putem video komunikacije vidjeti drugu osobu u stvarnom vremenu.
Mogućnost jednostavne, brze i svima dostupne komunikacije otvorila je ljudima mnoga vrata u privatnom i poslovnom životu. Posebice ćemo istaknuti privatni život u kojem sada ljudi mogu održavati veze na daljinu kako sa svojim ljubavnim partnerima, tako i sa svom rodbinom i prijateljima koje u datom trenutku žele kontaktirati. Dakako, preseljenje komunikacije na internet pomalo je otuđilo ljude u realnom svijetu – pa sada sve manje razgovaramo uživo uz kave i pive (što svakako nije dobro).
Liječenje do sada neizlječivih bolesti
Razvoj tehnologije izazvao je neviđeni napredak u medicini. Danas na raspolaganju imamo nevjerojatne tehnološki napredne uređaje koji mogu liječiti sve do nedavno neizlječive bolesti. Dakako, veliku ulogu u procesu rješavanja bolesti imaju zdravstveni stručnjaci i djelatnici, no velika većina toga ne bi bila moguća uz ekstreman razvoj tehnologije. Ne samo da je tehnologija postala aktivan pomagač u rješavanju zdravstvenih problema, već sve više zamjenjuje čovjeka u izvođenju kompliciranih zdravstvenih zadataka.
Kada slušamo priče o novim uređajima u sektoru zdravstva – neke stvari nam se i dalje čine nevjerojatnima, da bi bile ostvarive. Primjerice, danas na svijetu postoje uređaji koji rade iznimno složene operacije, a njima mogu upravljati doktori na drugom kraju svijetu. Daljnjim razvojem takvih uređaja stvorit će se prilike da najveći stručnjaci neovisno o svojoj lokaciji – rade složene operacije diljem svijeta. No, to je samo djelić mogućnosti koje je tehnologija donijela u zdravstveni sektor. Kada bismo mogli izdvojiti jedno područje u kojem je tehnologija ostavila najveći trag – to bi definitivno bio sustav zdravlja.
Problemi s očima
Iako tehnologija s jedne strane stvara nevjerojatne prilike za poboljšanja zdravstvene slike čitave svjetske populacije, s druge strane nanosi i štetu ljudskom zdravlju. Ovdje bismo željeli istaknuti kako nije tehnologija sama po sebi kriva za zdravstvene probleme ljudi, već odgovornost snose sami korisnici tehnologije. Tu ponovno do izražaja dolazi brzo masovno širenje tehnoloških uređaja, bez dovoljno vremena prilagodbe na taj brzi razvoj.
Primjerice, u Hrvatskoj još dan danas razglabamo o tome treba li informatika biti obavezni predmet u školi. S druge strane imamo djecu koja već od najranije dobi (primjerice 3 godine) znaju koristiti pametne telefone i računala. Dakle, informatika ne samo da treba biti obvezan predmet u školi, već bi se čitav školski sustav treba prilagoditi tehnološki naprednom razdoblju u kojem živimo. Premalo je znanja i edukacije usmjereno u to – koje nam pozitivne i negativne stvari donosi masovno korištenje tehnologije.
Vratimo li se na pojedinca, stvari su i više nego jasne – buljimo u male i velike zaslone po čitave dane i to ostavlja neizbrisiv trag na našim očima. Ljudi su stojećima bili naviknuti gledati svijet iz daljine, a danas pola dana provedemo buljeći u zaslon koji je udaljen svega 20-30 centimetara od naših očiju. Oči se tome ne mogu u potpunosti prilagoditi pa nastaje problem oštećenja vida. Iako danas imamo zaslone koji ne isijavaju opasnu svjetlost i naočale koje ne dopuštaju da opasna svjetlost dolazi do naših očiju – činjenica je da problemi s vidom postaju sve izraženiji. Takav će se trend vrlo vjerojatno nastaviti i u budućnosti – jer djeca od sve manje dobi počinju zuriti u ekran.
Problemi s kralježnicom i držanjem
Vjerojatno se nikada više u povijesti u medijima nije izražava važnost kretanja i tjelovježbe – ka proteklih nekoliko godina. Unatoč tome, ljudi se sve manje kreću i sve više zapuštaju svoje zdravlje. Kretanje je esencija tjelesnog funkcioniranja i stoga je moramo prakticirati svakodnevno u dovoljnoj mjeri. Veliki broj ljudi i djece “prikovan” je uz svoje ekrane, što pametnih telefona što računala, i rijetko pomisle da bi bilo mudro prošetati se ili barem rastegnuti svakih 30 minuta. Nažalost, to ostavlja veliki trag na naš lokomotorni sustav, ali i sve ostale tjelesne elemente.
Problemi s kralježnicom postaju sve izraženiji u današnje vrijeme, a uz pretjerano sjedenje javlja se problem pretilosti. Zatim, pretilost za sebe veže mnogobrojne druge zdravstvene probleme (posebice stradava srce) i tako ulazimo u jedan začarani krug – koji nije nimalo naklon našem zdravlju. Želimo li očuvati naše zdravlje trebali bismo pogodnosti tehnologije koristiti mudrije. Primjerice, trebali bismo svakih pola sata ustati od računala, prošetati, rastegnuti ruke, noge i oči – te tako dopustiti tijelu da se odmori od tehnologije. Iako će mnogi za sve gore navedene probleme okriviti tehnologiju, činjenica jest da je glavni krivac zapravo – korisnik tehnologije. Mi sami određujemo kako ćemo koristiti tehnologiju i ona nam nije ništa kriva u zdravstvenim problemima.
Nevjerojatne mogućnosti edukacije
Veliki broj ljudi zapravo ne shvaća kolika se količina podataka nalazi u online svijetu. Tehnologija nam je omogućila pristup svim tim silnim podacima – te tako stvorila nevjerojatnu platformu za učenje. Standardni školski sustav možete se “sakriti u mišju rupu”, uspoređujemo li kvalitetu sadržaja koji u školskim klupama sa sadržajem na internetu. Dakako, zadaća školskog sustava je kvalitetno prenošenje znanja na učenike, ali i odgajanje novih generacija. S druge strane, ogroman broj informacija na internetu znatno zbunjuje potencijalne učenike – jer teško je razlikovati kvalitetan sadržaj od lošeg. Dakako, teško je i učiti samostalno – odnosno bez nekog tko bi vas vodio kroz čitav proces.
Iako internet ima problema u području prenošenja znanja na učenike, stvari su itekako jasne – internet je nevjerojatna platforma za učenje. Putem interneta možete u bilo kojem trenutku slušati najbolje svjetske predavače s najboljih fakulteta i znanstvenih organizacija – u bilo kojem području. Putem interneta možete naučiti kako svirati gitaru, obrađivati drvo, sklopiti vlastiti električni automobil, napraviti svemirsku letjelicu, itd. Mogućnosti učenja putem interneta praktički su neograničene i pomalo je žalosno što ljudi u jako maloj mjeri koriste internet za učenje novih vještina. Ono najbolje kod interneta jest što način učenja možete odabrati sami pa tako možete učiti – čitajući, slušajući, gledajući video materijale ili aktivno sudjelujući u rješavanju konkretnih problema putem interaktivnih aplikacija. Internet nam nudi znanje na pladnju – iskoristimo to.
Stalna destrukcija toka misli
Proizvođači softverskih rješenja namjerno ugrađuju mehanizme koji su zaduženi za destrukciju našeg toka misli. Iako možda zvuči grubo, činjenica jest da stalnim virenjem na zaslon pametnog telefona – zapravo narušavamo kvalitetnu onog što u datom trenutku radimo. Za destrukciju toka misli zadužene su stalne notifikacije (obavijesti) koje se zvukovno ili slikovno javljaju na našem pametnom telefonu. Kada naš mozak čuje da nam je stigla nova poruka na telefon, postaje znatiželjan – i tjera nas da uzmemo telefon u ruke i provjerimo tko nam to piše. Dakako, obavijesti danas imamo u gotovo svakoj aplikaciji – pa nam te iste obavijesti dolaze po čitave dane u svakodnevne zadatke.
Kažemo li da tehnologija potkopava naš rad – bili bismo u krivu. Ponovno krivnju treba svaliti na samog korisnika, koji ima priliku ugasiti obavijesti – ali gotovo nikada to ne čini. Kada bismo svakog dana ugasili obavijesti (ili cjelokupni uređaj) stvorili bismo sebi priliku da neometano obavljamo zadatke koje smo planirali. No, većina nas navikla se na suživot s obavijestima – pa ostavljamo elektroničke uređaje da nas neprestano ometaju. Dakle, uz pomoć tehnologije radimo neprestanu destrukciju svojih misli – što nikako nije dobro.
Ovime završavamo prvi dio članka. Nastavak članka s još 7 navika pročitajte ovdje.
Piše: Marko Županić
