Na kojim sve mjestima unutar Europske Unije možete surfati i uživati u internetu na 5G mreži? Kako teče napredak i razvoj 5G infrastrukture u Europi? Zašto su Kina i Južna Koreja ispred Europe po pitanju implementacija 5G mreža?
5G mreže su već nekoliko godina jedna od glavnih tema tehnološkog sektora u Europi, ali i svijetu. Ultra beze mobilne mreže 5. generacije trebale bi donijeti veliku revoluciju u moderni tehnološki svijet kakav danas poznajemo pa je samim time interes za takvim mrežama velik. Iako se prije svega nekoliko godina činilo kako će razvoj i implementacija mreže biti iznimno spora, situacija danas izgleda vrlo obećavajuće.
Na razini Europske Unije donesena su pravila koja su uvjetovala rokove implementacije prvih 5G mreža na Europskom tlu. Samim time, zemlje članice nisu imale previše manevarskog prostora za spori prelazak na 5G pa je danas svaka zemlja EU pokrivena barem djelomično 5G signalom.
Zanima li vas kako teče razvoj 5G infrastrukture u Europi i gdje sve u EU možete surfati na 5G brzinama – svakako pročitajte nastavak teksta. Otkrit ćemo vam također i zašto Kina i Južna Koreja prednjače u razvoju 5G infrastrukture i gdje se u cijeloj priči nalazi Hrvatska.
Sve zemlje EU na 5G mrežama
Početkom ove godine Litva je bila posljednja od EU članica koja je uvela komercijalnu 5G mrežu. Dakako, mnoge su EU zemlja uvođenje 5G mreža započele već prije nekoliko godina, a dio tih zemalja sada je gotovo u potpunosti pokriven 5G signalom. Ipak, neke su zemlje malo odugovlačile s uvođenjem 5G mreža, no posljednja među njima je bila Litva (na području EU).
No, kako je i Litva početkom ove godine uvela komercijalnu 5G mrežu, sada se Europska Unija može pohvaliti kako u svakoj od svojih država ima barem djelomično implementiran 5G signal, odnosno 5G infrastrukturu. Napominjemo djelomično jer pred gotovo svim EU zemljama je još velik posao u kojem će morati 5G signal proširiti na čitav teritorij zemalja. Naime, sada je 5G signal u svojem punom obliku dostupan uglavnom tek u većim gradovima, dok se periferni gradovi i manja mjesta još uvijek ne mogu sa sigurnošću osloniti na 5G mreže. Dio sustava trenutno je izveden preinakom postojećih odašiljača, dok će za potpun prelazak na 5G i pune brzine mobilnih mreža biti potrebno u potpunosti zamijeniti ili osuvremeniti staru infrastrukturu.
Bilo kako bilo, Europska Unija uspjela je u svojem naumu da u svega nekoliko godina dovede 5G signal na čitav svoj teritorij. Naglašavamo, “čitav” treba uzimati s rezervom s obzirom da 5G signal nije dostupna na svim mjestima unutar zemlja članica Europske Unije. Ipak, 27 članica EU može se u ovome trenutku pohvaliti kako imaju barem djelomično pokriven vlastiti teritorij 5G signalom. Iako je ovime ostvaren prvi glavni cilj Akcijskog plana 5G Europske komisije, pred mnogim je zemljama članicama još velik posao. Naime, EU pomalo kaska za nekim svjetskim liderima i moćnim gospodarstvima.
Diljem Europske Unije postavljeno više od 110.000 5G baznih satnica
Kako bi se osigurale što veće i stabilnije brzine prijenosa podataka putem 5G mreže biti će potrebno postaviti mnogobrojne odašiljače na razna strateška mjesta. Za razliku od starijih generacije mreže, 5G mreže zahtijevaju veću gustoću odašiljača pa je samim time potrebno prilagoditi infrastrukturu novim uvjetima na terenu. Prema službenim podacima Europske Unije, do sada je na teritoriju Europske Unije postavljeno više od 110.000 5G baznih stanica. Iako se ova brojka čini poprilično velika prema broju odašiljača po stanovniku još smo daleko od željene razine. Naime, trenutna pokrivenost na razini EU još uvijek nije zadovoljavajuća, posebice ako gledamo lokacije izvan urbanih središta.
Europska Unija je po pitanju razvoja 5G mreže bila poprilično jasna i sigurni smo kako će ustrajati u provedbi akcijskog plana. Prema dokumentima EU jasno je vidljivo kako je prvi glavni cilj plana postignut jer je 5G mreža sada dostupna u svih 27 članica Europske Unije. No, plan nagoviješta kako bi do kraja 2025. godine 5G mreža trebala biti dostupna u svim urbanim područjima, kao i na glavnim zemaljskim prometnim putevima. Dakako, još opsežniji plan posvećen je razdoblju do 2030. godine kada bi 5G signalom trebala biti pokrivena sva naseljena mjesta i svi zemaljski prometni putevi.
Do sada postavljenih 110.000+ 5G baznih satnica samo je prvi korak implementacije, no tek sada počinje veliki posao za mnoge zemlje. Naime, najlakši dio implementacije 5G mreža svakako su urbana središta u kojima svi stanovnici žive na jednom manjem zgusnutom području. No, osigurati 5G signal u manjim mjestima daleko od urbanih središta biti će puno zahtjevniji zadatak s obzirom na to da treba osigurati dovoljan broj odašiljača kako bi 5G signal bio dovoljno stabilan na svim strateški važnim mjestima. Pozitivna strana čitave priče svakako je uključenost više različitih operatera u razvoj 5G mreže na razini EU, ali i na razini pojedenih članica. Samim time, razvoj bržih i kvalitetnijih 5G mreža koje će biti dostupne u svim naseljenim krajevima EU – biti će barem donekle olakšan i dodatno ubrzan.
Kina, Južna Koreja i Japan bolji od Europske Unije u 5G pokrivenosti
Ako vam se činilo da je 110.000 5G baznih stanica puno, onda je vrijeme da saznate kako stoje neke druge gospodarski moćne zemlje po pitanju rasprostranjenosti 5G baznih satnica. Dakle, EU ima na području čitave Europske Unije (u 27 zemalja članica) raspoređene 110.000+ bazne stanice. S druge strane, primjerice moćna i tehnološki napredna Kina ima na svojem teritoriju postavljeno čak 916.000 baznih stanica. To je 8 puta više 5G baznih satnica nego što ih ima čitava EU. Nadalje, po broju baznih stanica ispred nas je još i Južna Koreja u kojoj je postavljeno nešto malo iznad 162.000 5G baznih stanica. Ove dvije zemlje ujedno su i najdominantnije zemlje po pitanju rasprostranjenosti i upotrebe 5G mreža u čitavom svijetu.
Kada promatramo podatke o broju 5G baznih stanica nimalo manje važno nije pratiti broj 5G baznih stanica po glavi stanovnika. Ni u toj statističkoj vrijednosti EU baš ne dominira, s obzirom na to da se ispred nje nalaze čak 3 velike gospodarske sile. Na razini EU jedna 5G bazna stanica trenutno opskrbljuje čak 4.000 stanovnika – što je dakako relativan pojam jer puno je ljudi izvan urbanih područja gdje nema 5G mreža. Najbolja država po tom pitanju je definitivno Južna Koreja gdje jedna 5G bazna stanica podržava 300 stanovnika, čime je zajamčena i veća brzina i bolja stabilnost 5G mreža. Usporedimo li to s europskim prosjekom, ispada da smo više od 10 puta slabiji od Južne Koreje. Među zemlje koje su još ispred nas smjestila se Kina gdje jedna bazna stanica podržava oko 1.500 stanovnika, a ispred nas je i Japan gdje jedna stanica ide na oko 2.500 stanovnika. Usporedbe radi, EU je puno bolja od SAD-a gdje trenutno jedna 5G bazna stanica pokriva oko 6.500 stanovnika.
Zbog epidemije kasni raspodjela pojaseva signala
Kada pogledamo statistiku u globalu, na razini EU možemo biti itekako zadovoljni razvojem situacije oko novih 5G mreža. Dakako, jedan od problema na razini EU svakako je neravnomjernost među različitim zemljama članicama – gdje su neke već u fazi završavanje implementacije 5G mreža, dok druge tek započinju sa širenjem 5G infrastrukture. Hrvatska se trenutno nalazi u nekoj “zlatnoj sredini” i možemo reći kako je u većim hrvatskim gradovima već neko vrijeme dostupan 5G signal. Dakako, stvari bi mogle biti i puno bolje, kako na razini Hrvatske, tako i na razini čitave Europske Unije.
Epidemija koronavirusa znatno je usporila sve planove i napore oko brze izgradnje 5G infrastrukture. U jednom je trenutku zbog raznih lockdown-ova i zaraza bilo nemoguće provoditi razvoj infrastrukture pa su određeni radovi potpuno pauzirani. Iako je danas situacija po pitanju epidemije puno bolja, svima je jasno kako su zastoji zbog pandemije uzrokovali i puno sporiji razvoj 5G mreža od planiranog. Posebno se to odnosi na samu implementaciju mreža, kao i dodjelu određenih frekvencijskih pojaseva na kojima će biti buduće 5G mreže. Dodjela frekvencijskih pojaseva izuzetno je važan čimbenik brze izgradnje i implementacije nove mreže, a u mnogim je zemljama EU proces dodjele pojaseva bio odgođen zbog pandemije.
Iako je dodjela pojaseva više birokratska stvar, činjenica je da mnoge zemlje nisu žurile s dodjelom pojaseva – s obzirom na to da treba doći i do određenih promjena na nekim postojećim frekvencijskim pojasevima. Konkretno, neke nove mreže funkcionirati će na starim frekvencijskim pojasevima pa bi kašnjenje s implementacijom moglo uzrokovati probleme s postojećim sustavima komunikacije i odašiljanja signala. Bilo kako bilo, mnoge su zemlje proces dodjele frekvencijskih pojaseva odgodile za razdoblje nakon pandemije – što znači da bismo vjerojatno vrlo brzo mogli imati rezultate dodjele pojaseva. Što se tiče samih frekvencijskih pojaseva, 3.6 GHz trenutno je najkorišteniji 5G pojas na svijetu. U Južnoj Koreji, Japanu i SAD-u koristi se još i 28 GHz pojas. Zanimljivo, na razini EU svaka zemlja dodjeljuje svoj vlastiti frekvencijski pojas pa su tako zemlje uglavnom odabrale 3.6 GHz, ali ima i onih (7 država) koje su se odlučile i za 26 GHz pojas.
Prodaja 5G pametnih telefona nadmašila prodaju 4G uređaja
Početkom ove godine, na globalnoj razini, dogodilo se da je prodaja 5G pametnih telefona po prvi put u povijesti nadmašila prodaju 4G pametnih telefona. Konkretno, prodaja 5G pametnih telefona po prvi put je dosegnula granicu od 51% čime smo i službeno zakoračili u eru 5G interneta. Dakako, mnogi korisnici još uvijek neće koristiti mogućnosti i blagodati 5G tehnologije, no kako će vrijeme odmicati takva će mreža biti sve popularnija i prihvaćenija. Dakako, imati moderan uređaj koji podržava najnoviju tehnologiju i puno veće brzine surfanja vrlo je važno saznanje – s obzirom na to da u svakom trenutku možete započeti s korištenjem napredne brze mobilne mreže.
Prelasku iz 4G u 5G eru najveći doprinos donijela je Kina u kojoj je prodaja 5G pametnih telefona u posljednje vrijeme “eksplodirala”. Pomalo nestvarno zvuči podatak kako je Kina imala prodaju 5G uređaja na razini od čak 84 posto. Razlog tome valja potražiti u činjenici da kineski telekom operateri potiču korištenje 5G mreža. Ujedno, kompanije na tržištu nude vrlo povoljne 5G telefone – što dovodi do velike ponude, a slijedno tome i velike potražnje za 5G uređajima.
Uz Kinu, vrlo važnu ulogu u prelasku u 5G eru svakako imaju Sjeverna Amerika i Zapadna Europa. Prodaja 5G pametnih telefona na području Sjeverne Amerike dosegnula je 73 posto, dok je na području Zapadne Europe ta brojka oko 76 posto. Što se tiče Sjeverne Amerike, dominantan brend s udjelom od čak 50% 5G telefona je Apple, a ista se kompanija vrlo dobro drži i na području Zapadne Europe. Očekivanja analitičara idu u smjeru da će Sjeverna Amerika i Zapadna Europa i dalje predvoditi trend pojačane prodaje 5G telefona, a tom bi se valu trebale pridružiti i neke financijski manje moćne regije.
Za očekivati je kako će u narednim mjesecima i godinama porasti broj povoljnih uređaja s 5G modemom – što će otvoriti mnogobrojne prilike na tržištu. Dakako, kada će cijena procesora dovoljno pasti da 5G tehnologija postane dostupna širokom broju kupaca – 4G telefoni polako će otići u potpuni zaborav. Na tragu toga su definitivno povoljni MediaTek i Qualcomm procesori koji su 5G pametne telefone već približili cjenovnom rangu od 250 do 400 dolara. Uskoro bi se cijene procesora s 5G modemima trebale još spustiti pa možemo očekivati i prve pametne telefone s 5G podrškom za svega 150 dolara. Takav razvoj situacije omogućiti će i financijski manje moćnim svjetskim regijama da krenu u šire korištenje 5G mreža. Prije svega, trend dodatne popularizacije 5G mreža trebale bi povesti Azijsko-pacifička regija, Bliski Istok i Južna Amerika.
Više od polovice EU stanovnika sada može uživati u 5G mrežama
Krajem prošle godine analize su pokazivale kako smo vrlo blizu perioda kada će polovica EU stanovnika imati pristup 5G mobilnim mrežama. Dakako, u međuvremenu se situacija dodatno popravila pa smo sada zakoračili u eru kada više od polovice EU stanovnika ima mogućnost pristupa 5G mobilnoj mreži. Dakako, veliki dio korisnika pametnih telefona još uvijek ne koristi pristup 5G mreži – bez obzira što je takva brza mreža dostupna mnogima. Naime, za korištenje 5G mreže potrebno je imati odgovarajući pametni telefon koji ima ugrađen 5G modem, a ujedno je potrebno imati dogovoren paket s telekom operaterom koji uključuje korištenje 5G mreža. Zadovoljavate li ova dva ključna uvjeta, vrlo je vjerojatno da ćete bez ikakvih većih problema moći surfati na 5G brzinama unutar većih hrvatskih gradova, ali i europskih metropola.
Nedovoljno razvijena 5G infrastruktura na teritoriju Europske Unije jedan je od ključnih razloga zašto su brzine u našim krajevima još uvijek znatno manje, nego što su bila početna predviđanja 5G brzina. Dakako, s vremenom će stari odašiljači biti zamijenjeni novom tehnologijom, povećati će se gustoća 5G baznih stanica, ali i cjelokupna infrastruktura – pa će stvarne brzine napokon postati bliske prognoziranim brzinama. U velikom dijelu Europske Unije trenutne 5G brzine nisu znatno bolje od aktualnih 4G brzina, s obzirom da se u velikoj mjeri još uvijek koristi postojeća zastarjela infrastruktura.
Najviše brzine 5G mreža u Europi imaju skandinavske zemlje, prvenstveno Švedska i Norveška. U Švedskoj i Norveškoj prosječne brzine 5G mreža kreću se od 300 do 400 Mbps. Lider po pitanju trenutnih 5G brzina svakako je Južna Koreja u kojoj se posječene brzine 5G mobilnih mreža kreću oko 500 Mbps. Dakako, to nas nimalo ne bi trebalo začuditi s obzirom na podatak da je Južna Koreja predvodnica po broju 5G baznih stanica po glavi stanovnika. Sličan će se scenarij događati i kod nas u Europi. Kako će broj i kvaliteta baznih stanica rasti – tako će rasti i 5G brzine. Do tada, u Hrvatskoj možemo uživati u srednje brzoj 5G mobilnoj vezi, s velikim potencijom za daljnji napredak i razvoj.
Piše: M.Ž.
“… možemo uživati u srednje brzoj 5G mobilnoj vezi…”
Usporedba 4G i 5G, 4G daleko stabilniji i uvijek prema Speedtestu brži