Mega podatkovni centri postali su stvar današnjice i gotovo je nezamislivo kolike se količine novaca ulažu u izgradnji istih. Sjećamo se i sami nedavnog posjeta našeg premijera Americi gdje je jedan od planova bio privući tvrtke da izgrade podatkovne centre upravo u Hrvatskoj jer je ‘pogodna’ za takvo što. Od izgradnje u Hrvatskoj još nema ništa a i vjerojatnosti da se takvo što dogodi vrlo skoro su iznimno skromne. Za razliku od Hrvatske u Europi i Americi nastaju veliki podatkovni centri koji će u budućnosti igrati sve veću ulogu u računarstvu. Pogledajmo malo brojke koje se vežu uz mega podatkovne centre.
Prethodne godine izračunato je kako veličina centara podataka u svijetu iznosi 146 786 803 metara kvadratnih, dok su predviđanja kako će u sljedećih 5 godina ta brojka biti iznad 180 000 000 metara kvadratnih. Iako možda u postocima izgleda kao malo uvećanje, moramo shvatiti kako se radi o strašnim količinama prostora koji će novi centri zauzeti. Budućnost tehnologije ide prema tome da sve više koristimo udaljeni način rada, tj. spajamo se na neka cloud mjesta na kojima možemo koristiti i programe i spremati podatke. Cloud sustav za pohranu podataka u naredne dvije godine biti će krivac za zauzeće čak 73 posto prostora u data centrima.
Budući da je sve više ljudi na internetu i da je internet sve zagušeniji postavlja se pitanje kada će porast korištenja cloud usluga uopće stati. Takvo što teško je prognozirati, no budući da smo uvijek težili minimalizmu za očekivati je kako će u budućnosti veliki data centri biti zamijenjeni manjim jer će tehnologija to omogućiti. Ako se to ne dogodi, pojavit će se pitanje preživljavanja takvih centara jer bismo uskoro svoj životni prostor na zemlji mogli zatrpati data centrima i na taj način izgubiti šume i prirodu koja nam je prijeko potrebna.
