Umjetna inteligencija (engl. Artificial intelligence) je inteligencija pokazana od strane mašine (računala) ili softwarea. Također, umjetna inteligencija je polje u znanosti kojom se bavi sve veći broj ljudi u akademskoj zajednici koja proučava kako napraviti računala i računalni softver koji će moći razmišljati, odnosno inteligentno se ponašati. Većina spomenutih pojedinaca u zajednici definiraju ovo polje kao „istraživanje i dizajniranje inteligentnih agenata“. Kada se kaže „agent“ u ovom kontekstu se misli na sustav koji će moći percipirati okolinu i poduzimati određene akcije kako bi postigao uspjeh. Ovo je prilično široka teorija jer što znači da će sustav poduzimati akcije da bi bio uspješan? Da li je to slično scenariju iz filma Terminator ili je više pobjeda AlphaGo sustava u društvenoj igri Go? Nadamo se da nije ovo prvo. Inače, taj izraz „pametni agenti“ napravio je John McCarthy još davne 1955. godine. U nastavku ovog teksta definirati ćemo ciljeve umjetne inteligencije, vidjeti što se do sada napravilo, na čemu se radi i što je to AlphaGo, odnosno u čemu je veliki značaj ovog pametnog sustava.
Glavni problemi i ciljevi istraživača umjetne inteligencije
Većina ljudi u ovom polju su visoko obrazovani ljudi, najčešće u tehničkim znanostima, te su usko specijalizirani za određene segmente umjetne inteligencije. No, u ovoj zajednici ima jako puno problema. Pošto je ovo polje koje je još uvijek prilično apstraktno, mnogi znanstvenici ne uspjevaju uspješno komunicirati i dijeliti informacije. Danas imamo sve predispozicije da u realnom vremenu dijelimo informacije, no određeni znanstvenici se fokusiraju na pod polja ove grane znanosti, drugi se bave tehničkim mogućnostima, treći rade na dizajnu robota, četvrti se bave teorijom … Onda na to dodajte i činjenicu da nisu sve zemlje na istoj tehnološkoj i kulturalnoj razini i dobijete, blago rečeno, kaos u sustavu. U ovom polju prednjače Japan i SAD, no tu su još neke razvijene zemlje koje će se vrlo brzo – ako već nisu – uključiti u ovu utrku. Stoga će biti zanimljivo kako će se klasificirati sva ova polja unutar umjetne inteligencije i kako će se to razvijati.
S druge strane, nasuprot postojećim problemima, većina istraživača ima iste ciljeve, a to uključuje izradu sustava koji će moći učiti, koji će moći procesuirati normalan ljudski jezik, koji će moći razmišljati i samostalno odlučivati što učiniti, samostalno tražiti informacije koje su mu potrebne za donošenje odluke i slično. Generalna inteligencija je nešto čemu se dugoročno stremi, a umjetna inteligencija samo je jedan dio toga. Generalna inteligencija je malo širi koncept u kojem općenito želimo da ljudska rasa bude okružena pametnim objektima (uređajima) koji će vam olakšavati svakodnevni život. Roboti su samo jedan segment toga.
Motivacija
Možda se pitate koja je motivacija iza svega ovoga? Trenutačno smo došli do stadija u tehnologiji kada možemo praktički sve – imamo brza osobna računala, servere, super računala, možemo vršiti apsoultno sve moguće simulacije koje zamislimo… Sa svakom godinom ta tehnologija ide polako naprijed, no sve se to svodi na mehaničke izračune i fiksna programska pravila. Zna se kako radi memorija, kako radi procesor, kako rade druge računalne komponente. To što će one biti brže iduće godine, manje je važno od činjenice da će ona raditi na istom ili jako sličnom principu. Umjetna inteligencija bi ipak bila značajan skok u tehnologiji jer bi postojeću tehnologiju iskoristili za nešto više i bolje. Mogli bi učiniti da sa postojećim tehnologijama računalo samo razmišlja i donosi odluke. Bile one dobre ili loše. No trenutačno računalo je „glupo“. Ako mu ne kažete što želite napraviti ono ne može ništa napraviti, a to je ono što se hoće promijeniti.
Uz sam razvoj umjetne inteligencije, jako puno će se naučiti o ponašanju ljudi, njihovom načinu razmišljanja, njihovom načinu odlučivanja. To su izuzetno kompleksna pitanja koja će morati riješiti mnoge struke današnjice. Pogotovo što ljudi danas, kada naiđu na neki problem, mogu razmišljati prilično apstraktno i na nekom višem nivou, a to bi trebalo rekreirati u računalu i vidjeti što će biti i kako će računalo ponašati.
Primjena umjetne inteligencije
Primjena aplikacija koje će spadati u umjetnu inteligenciju su ogromne, odnosno bolje rečeno neograničene. Možda vam odmah na pamet padne vojna industrija. Tamo bi (pametni) roboti bili izuzetno korisni. Već sada vojska ima pametne letjelice, no nisu još dovoljno „pametne“ da bi akcije radile bez da njome upravlja čovjek. Pitanje je zapravo što vojska radi po ovom pitanju jer je opće poznato da vojna industrija ima razne tehnologije godinama prije ostalih, no o tome nema baš jako puno informacija. Nadalje, umjetna inteligencija bi se izuzetno dobro uklopila u show biz svijet, odnosno u sferu „zabavne industrije“, gejming industriju, banke, bolnice. Zapravo nema segmenta života u kojem ne bismo mogli iskoristiti pametne sustave. Zato ne čudi činjenica da se u ovo polje ulaže jako puno novaca i od ovog polja se jako puno toga očekuje u narednim godinama.
Dosta teorije, malo prakse
Vjerojatno većina vas koji ovo čitate biste radije vidjeli nešto konkretno od umjetne inteligencije, odnosno od pametnog sustava nego čitali teoriju o istome. Ako malo bolje promotrite oko sebe, vidjeti ćete sustave koje bismo mogli svrstati u pametne sustave, ili možda polu inteligentne sustave, koji su početak zapravo nečeg mnogo većeg. Kompanije poput Googlea, Facebooka, Microsofta, Applea, Amazona … rade na tome i već možemo vidjeti prve i jednostavne rezultate toga.
Inače, machine learning je jedan od naziva koji se koristi kada se govori o umjetnoj inteligenciji. Mnogo je pojmova, no svode se na isto, što ćete vidjeti ako ikada budete čitali o tome. No, vratimo se na sustave koje trenutačno imamo. Što biste vi ovako na prvu svrstali u ovu kategoriju i s čime ste imali doticaj? Ako se ne možete sjetiti, mi ćemo vam pomoći, a odgovor je Facebook. Ova društvena mreža je napravila jedan od ponajboljih inteligentnih sustava za prepoznavanje lica. Kada god vi uploadate sliku ovaj sustav povezuje vaše lice sa imenom i prezimenom i nakon nekoliko takvih slika, Facebook vam može prepoznati lice u velikoj većini slučajeva. Jeste li ikada krenuli objaviti sliku i Facebook vam je ponudio da označite sve prijatelje na listi? Točnije, već su bili obilježeni? Sustav je prepoznao lica vaših prijatelja i automatski ih označio. Zanimljivo, zar ne?
Zatim tu su automobili koji se sami voze. Googleov auto je napravio desetke tisuća kilometara po Kaliforniji i sam se uči znakovima, ponašanju drugih vozača u prometu, brzini koja mu treba da se zaustavi, gužvi koja se napravi svako jutro na glavnim prometnicama … Možda ovo ne smatrate umjetnom inteligencijom, ali to je bit zapravo toga svega – da uređaj sam funkcionira i da sam uči stvari.
Za kraj, moramo spomenuti i pametni softver koji uči ponašanje u financijskom sustavu i koji spriječava financijske malverzacije. Ne možete vjerovati koliko situacija je spriječeno uz ovakav softver i koliko banke i slične ustanove plaćaju isti. Zamislite pametni sustav koji vas spriječava da novac iz kompanije prebacite u off shore kompaniju, prepoznaju patterne vezane uz neplaćanje poreza, skrivanja profita … fantastično za banke, ali loše za one koje ovakav softver „ulovi“.
Digitalni asistenti i inteligencija
Tony Stark ima Jarvis. Luke Skywalker ima C3PO. Apple ima Siri, a Microsoft Cortanu. Digitalni asisteni se također mogu smatrati jednom vrstom robota/asistenata koji posjeduju određenu inteligenciju. Možda niste primijetili ili vidjeli, no ljudi pričaju sa mobitelima i računalima kao sa drugim osobama, a ona im praktički istog trena vraća odgovor na traženo pitanje. Da vam je netko rekao prije 20 godina da će tako nešto postojati, rekli biste mu da je to daleka budućnost. Sva sreća, takva interakcija je sadašnjost.
Prema našem mišljenju, Cortana je najnapredniji digitalni asistent, iako ni Siri ni Alexa (Amazon) nisu loši. No, ipak je Cortana malo naprednija. Microsoft je zamislio Cortanu da bude vaš interface prema digitalnom svijetu, da vam ažurira kalendar na vašu komandu i da vam dostavlja sve potrebne informacije, a da pri tome imate osjećaj kao da vam se obraća prava osoba.
Cortana, ako ju učestalo koristite – pardon, razgovarate s njome – uči o vama i vašim navikama. Barem bi trebala. Ipak, Microsoft mora biti oprezan jer su nedavno imali prilično velik fijasko sa svojim botom Tay koja je „pokvarena“ unutar 24 sata. Twitter zajednica se „zaigrala“ i Microsoft je morao ugasiti tog bota koji je trebao na Twitteru učiti o ljudima, učiti kako im odgovoriti na poruku i odgovarati prilično smisleno.
Cortana bi u bliskoj budućnosti trebala komunicirati sa botovima (op.a. Microsoft je pokrenuo platformu za izradu botova) i samim time postati još korisnija. Vi, kao korisnik Microsoftovih tehnologija, bi samo Cortani trebali reći da želite, recimo, jesti pizzu, a ona bi onda trebala pozvati određeni bot te uz vaš minimalni set podataka o pizzi koju želite, naručiti vam tu pizzu. Lillian Rincon, menadžerica u Skype odjelu, je na nedavnoj konferenciji demonstrirala bukiranje putovanja uz Cortanu i to izgleda odlično, ali je pitanje da li će i ostale stvari tako funkcionirati kao što je ovo.
U svakom slučaju, digitalni (ili virtualni) asistenti su početak umjetne inteligencije i pitanje je kuda će nas odvesti u budućnosti. Nadamo se da će biti ‘asistenti’ u punom smislu te riječi.
AlphaGo
19. ožujka ove godine, ponajbolji Go igrač na svijetu – Lee Sedol – sjeda igrati Go društvenu igru protiv Googleovog programa AlphaGo. AlphaGo je inteligentni program napravljen je u Googleovom laboratoriju DeepMind. Radnja ovog događaja se odvija u hotelu Four Season u Seoulu i radi se o prilično velikom događaju. Većina južno korejskih televizijskih postaja prenosi uživo ovaj match, te 60 milijuna ljudi gleda ovaj događaj. Da, dobro ste pročitali. Uz to, za američke gledatelje i igrače radi se livestream na YouTubeu te je tu još spojeno oko 100.000 gledatelja. U sobi u kojoj se odvija match je preko par stotina novinara, profesionalnih igrača, Googleovih inženjera…
Sama soba je prilično suhoparna – stol, dvije kožne stolice, nekoliko kamera. Na jednoj stolici sjedi spomenuti Lee Sedol, a nasuprot njega Aja Huang – jedna od vodećih programerki u Deep Mindu i ona je zadužena za fizičko pomicanje figurice kako joj program AlphaGo kaže. AlphaGo je softver, nije robot. Većina ljudi se kladila na pobjedu Sedola …
Inače, društvena igra Go nastala je u Kini prije više od 2500 godina kao igra koja je simulirala rat i zauzimanje terotorija. Danas igrači počinju sa praznom pločom i stavljaju na nju crne i bijele figurice.
Cilj igre je zauzeti veći teritorij, odnosno veći dio ploče. Igra je izuzetno jednostavna za naučiti – treba vam svega par minuta da naučite pravila, no sama igra može biti jako duga, kompleksna i imati milijune milijardi različitih kombinacija i ishoda. Recimo samo da ploča može imati jako, jako puno pozicija. Ne znamo ni kako izgovoriti broj koji ima preko 50 znamenki. Broj kombinacija na ploči je veći nego broj atoma u svemiru. Zato je ovo bio odličan eksperiment da li se može računalo naučiti da igra ovu igru, donosi racionalne poteze na osnovu figurica na ploči (ne šablonski) i da li može pobijediti prvaka u ovoj igri. Neki čak govore da je ovo sveti gral umjetne inteligencije, no ovo je bio tek prvi ozbiljan pokušaj da se robot okuša protiv prvaka.
U veljači ove godine u časopisu Nature, Google je objavio da je uspio napraviti umjetnog robota koji razmišlja, koji je pametan i koji može pobijediti bilo kojeg Go-igrača na svijetu. To su vrlo brzo dokazali jer je AlphaGo pobijedio europskog prvaka Fan Huija i to ga je pobijedio pošteno sa rezultatom 5:0. Vijest se brzo proširila svijetom, no većina ljudi u dotičnoj zajednici nije baš vjerovala tome i mislila je da smo od toga udaljeni barem još 10-ak godina. Zato je meč sa Sedolom bio logičan potez – boljeg od njega trenutačno nema.
Tjednima prije matcha, odnosno prije prve partije (od 5 mogućih) tim koji stoji iza DeepMinda je bio skroman i gajili su blagi optimizam, dok je Sedol na konferenciji rekao da nije siguran hoće li pobijedili 4-1 ili 5-0. Skromnost mu nije bila baš u prvom planu. Nemojte nas krivo shvatiti – Sedol inače nije bahat ili arogantan ali je vjerovao da mu računalo ne može ništa jer do sada ovako nešto nije nikad postojalo i nije vjerovao da bi tim od 100+ ljudi u Googleu mogao napraviti toliko pametan softver. Uostalom, Sedol je mnogo bolji igrač od Huija.
AI protiv čovjeka
Kako je krenula prva runda, sva očekivanja i prognoze su pale u vodu. Odmah je bilo jasno da Sedol ne igra kao Hui i da će ovo biti drugačiji match od onoga u Londonu. Igra je počela prilično agresivno, dok je Lee odigrao nekoliko poteza na otvaranju koji mu inače ne odgovaraju niti ih inače igra. No, to mu nije previše pomoglo. AlphaGo je u posljednjih 5 mjeseci sam sa sobom odigrao nekoliko miliuna matcheva, popravljajući svoje algoritme, učeći nove poteze i jako si povećao šansu za pobjedom. I danas to radi makar na vidiku nema novih matcheva niti trenutačno ima osoba koja bi ga mogla pobijediti. Možda eventualno neki drugi pametni softver.
Kao što možete i sami zaključiti Lee Sedol je izgubio. Predao je prvi match nakon samo 186 poteza. Već nakon 102. poteza AlphaGoa vidio se šok na njegovom licu te nakon toga smješak. Zabavljalo ga je kako se situacija razvija, ali više nije bio toliko siguran u svoju pobjedu. U drugoj rundi, Lee je krenuo malo opreznije, ali ga je opet AlphaGo iznenadio i u jednom trenu se Lee dignuo sa stolice i otišao izvan sobe. Ubrzo se vratio i nastavio igrati iako nitko nije znao što se događa. Predao je drugi match nakon 211 poteza. Tim koji pomaže Lee Sedolu je tu noć ostao budan do 6 ujutro pričajući o mogućim taktikama i kako naći Ahilovu tetivu ovom dosad neviđenom softveru jer su mu trebale 3 uzastopne pobjede da bi izašao kao pobjednik. U trećoj rundi AlphaGo je bio još brutalniji i dobio bez problema i odlučujući match. U četvrom matchu koji se i nije morao odigrati jer Lee više nije imao teoretske šanse pobijediti, Lee je odigrao fantastičnu igru, jako riskirao i na kraju uspio zbuniti AlphaGo toliko da je na kraju matcha povukao neke prilično glupe poteze i to je bilo to. Konačni rezultat 3-1 za AlphaGo.
Ljudi igraju ovu igru 2500 godina, proučavaju ju, praktički su napravili znanost od ove igre, a AlphaGo je to sve naučio unutar par mjeseci i praktički je nepobjediv i to je poanta ove priče. Ovaj predivni komad softvera što je izašao iz Googleove radionice je odličan primjer da ako softver može naučiti nešto kompleksno kao što je ova igra, onda može i mnoge druge stvari. A takvih stvari je jako puno. No, možda najbolju stvar izrekao je jedan student Andy Salerno – „AlphaGo nije mašina došla iz neke nepoznate dimenzije ili sa nekog drugog planeta. Mi smo AlphaGo. On ima našu radoznalost, naš način razmišljanja i učenja samo što je on prešao onu granicu za koju smo mislili da trenutačno nije moguće prijeći“.
Budućnost umjetne inteligencije
AlphaGo je fantastičan primjer AI softvera i samo pokazuje koliko je ova cijela priča napredovala unazad par desetljeća. Ono što je nekad bio SF, danas je stvarnost. Kao što smo rekli, mnogim kompanijama je Go softver sveti gral jer ako savladaju ovu igru, mogu savladati i ostale kompleksne stvari. Osim Googlea na tome radi i Facebook. Njihov darkforest sustav nije dorastao AlphaGou ali je na dobrom putu da postane sličan njemu. Facebookovi inženjeri isprobavaju deep learning tehnike i eksperimentiraju da vide što mogu napraviti. Nemojte se zavaravati – Google ima možda ponajbolje programere na svijetu, ali ima ih i Facebook. To su kompanije u kojima radi sličan profil ljudi i vjerujem da možemo mnogo toga od njih očekivati. Posebice što već rade na darkforest2 sustavu koji će biti još bolji nego prvi.
U nedavnom intervjuu Sundar Pichai – Googleov CEO – je rekao nekoliko zanimljiv stvari o tome što nas čeka u budućnosti i na čemu će oni raditi. Google je počeo gledati malo dalje u budućnost i dobar dio kompanije će se orijentirati na ovo područje jer je to jedna od onih velikih stvari koje nas čekaju u budućnosti. Naravno da je jedan od razloga i novac jer je Google shvatio da većina onoga što im je donosio novac polako opada i da se moraju orijentirati na nove stvari. Cloud computing više nije nešto novo nego uobičajena stvar u svijetu. No, ako se kombinira cloud sa umjetnom inteligencijom, što dobijete? Dobiti ćete web bazirane servise koji će moći razmišljati, koje ćete moći iskoristiti za inteligentno i brzo rješavanje problema i dobiti ćete nove grane u IT-ju koje vam mogu generirati mnogo novca. Za sada je sve unutar kompanije, ali ćemo uskoro i mi moći to koristiti – ako budemo imali potrebe za time.
Što će se točno dogoditi u ovom polju, teško je predvidjeti, no neki od ponajboljih istraživača (i nekoliko futurista) u ovom polju predviđaju da ćemo do 2030.-te biti okruženi pametnim robotima, a do 2050.-te da će biti mnogo pametniji od nas i da će nas uspjeti zaštititi od raznih katastrofa i da će od tada napredak svijeta krenuti eksponencijalno. Razlog tome je što će navodno ljudi i roboti praktički postati jedno, odnosno isto će razmišljati, samo što će roboti to moći raditi mnogo brže i pomagati će ljudima na svim područjima života i djelovanja. Možda smo malo skeptični oko toga, no nikad se ne zna što bi moglo biti za 30-40 godina. Za mnoge stvari smo prije 20 godina rekli da ćemo još dugo čekati na njih pa su one tu i koristimo iz u svakodnevnom životu. Ista stvar bi se mogla dogoditi i sa umjetnom inteligencijom.
Autor Boris Plavljanić
