Umjetna inteligencija (AI) objašnjena jednostavnim riječima

Ne možete otvoriti vijesti, a da ne pročitate nešto o AI-ju? Ne brinite, niste jedini to primijetili. Pitanje je – što je najlakši, najjednostavniji način objašnjenja umjetne inteligencije?

Umjetna inteligencija (engl. AI; artificial intelligence) je trenutno vrlo popularna, s ogromnim potencijalom koji uzbuđuje gotovo svaku industriju. No, potpuno razumijevanje AI-ja može biti izazovno, pogotovo ako niste dobro upućeni u tehnološke teme.

U nastavku teksta ćemo “razložiti” umjetnu inteligenciju na najjednostavnije moguće načine. Fokusirat ćemo se na to AI radi i kako se koristi, ali i mnoge druge aspekte koji bi vam mogli biti zanimljivi.

Najjednostavnije objašnjenje umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija je poput učenja računala da uče baš kao ljudi, stoga simulira način razmišljanja ljudi. AI to radi tako što analizira puno podataka ili primjera, a zatim ih koristi za donošenje odluka ili predviđanja.

Zamislite da učite voziti bicikl. Nakon nekoliko padova, počinjete razumijevati kako se balansira i pedalira istovremeno. Tako funkcionira strojno učenje (engl. Machine learning) koje je dio AI-ja. Ono analizira mnogo podataka i zatim uči obrasce iz njih. Drugi dio AI-ja, obrada prirodnog jezika (engl. NLP; natural language processing), sličan je učenju računala da razumije i govori ‘ljudski’ jezik.

Ali čak i s ovime, računala još uvijek ne mogu potpuno razmišljati ili razumjeti kontekst/upite kao ljudi. Moderni AI sustavi nemaju zdrav razum, emocije ili svijest.

Detaljniji opis umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija je grana računalne znanosti koja ima za cilj izgradnju strojeva sposobnih za oponašanje ljudske inteligencije. Ono uključuje stvaranje algoritama koji omogućuju računalima da uče i donose odluke ili predviđanja na temelju podataka umjesto da samo slijede eksplicitno programirane upute.

Strojno učenje / Machine Learning (ML)

Strojno učenje, podskup AI-ja, uključuje sustave koji mogu “učiti” iz podataka. Ti se algoritmi poboljšavaju kako se povećava broj skupova podataka na kojima uče.

Duboko učenje (engl. Deep learning), daljnji podskup strojnog učenja, koristi umjetne neuronske mreže (engl. artificial neural networks) za donošenje odluka i predviđanja. Dizajnirano je da oponaša kako ljudski mozak uči i donosi odluke.

Obrada prirodnog jezika / Natural Language Processing (NLP)

Obrada prirodnog jezika još je jedan važan aspekt AI-ja, koji se bavi interakcijom između računala i ljudi korištenjem prirodnog jezika.

To često uključuje AI sustav koji prima zahtjev na “prirodnom jeziku”, analizira ga, izvlači kontekst, a zatim kreira odgovor na prirodnom jeziku.

Primjerice…

Osoba: “Možete li mi pronaći nekoliko primjera toksičnih biljaka u Južnoj Americi?”
AI chatbot: “Naravno! Evo nekoliko primjera toksičnih biljaka u Južnoj Americi…”

Neuronske mreže koriste se u NLP-u i dolaze u mnogim različitim oblicima, uključujući:

• Prethodno istrenirane transformatorske neuronske mreže (Pretrained transformer neural networks)
• Rekurzivne neuronske mreže (Recurrent neural networks)
• Duboke mreže vjerovanja (Deep belief networks)
• Konvolucijske neuronske mreže (Convolutional neural networks)
• Samoorganizirajuće mape (Self-organizing maps)

Sposobnost strojeva da razumiju i odgovore na “ljudskom jeziku” ključna je za mnoge primjene AI-ja, poput virtualnih asistenata i AI chatbotova (o kojima ćemo pričati u nastavku teksta).

Umjetna inteligencija može se klasificirati u dvije glavne vrste: “uski AI” (engl. Narrow AI), koji je dizajniran za obavljanje konkretnog zadatka (poput prepoznavanja lica ili pretraživanja interneta), i opće umjetne inteligencije (engl. AGI; artificial general intelligence), koji je AI sustav s općenitim ljudskim kognitivnim sposobnostima napravljen tako da može nadmašiti ljude u većini njihovog (ekonomskog) rada. AGI se ponekad naziva “snažnim AI-jem”.

Međutim, unatoč mnogim napredovanjima, AI još uvijek ne posjeduje puni spektar ljudskih kognitivnih sposobnosti, i još uvijek smo daleko od postizanja pravog AGI-ja. Trenutne tehnologije AI-ja su specifične za zadatke i ne mogu razumjeti kontekst izvan onog što im vi kažete.

Kako se danas koristi AI?

AI ima potencijal i primjene koje se protežu daleko izvan same tehnološke sfere i industrije.

1) Chatbotovi

Čak i ako niste veliki ljubitelj tehnologije, vjerojatno ste čuli za ChatGPT. ChatGPT (op.a. kratica za Chat Generative Pre-transformer) je generativni AI chatbot. Ali ovo nije poput chatbota koje ste možda koristili u prošlosti. ChatGPT koristi umjetnu inteligenciju za obradu prirodnog ljudskog jezika, pronalaženje podataka i pružanje odgovora.

Mogućnosti ChatGPT-ja su ogromne, a uključuju provjeru činjenica, provjeru pravopisa i gramatike, izradu rasporeda, pisanje životopisa i čak prevođenje jezika.

HuggingChat, Claude i Gemini (op.a. ranije poznat kao Bard) su još neki primjeri AI chatbota. Ovi servisi se razlikuju na određene načine. Neki su besplatni, neki se plaćaju, neki su specijalizirani za određena područja, dok su drugi bolji u općim zadacima.

2) Analiza podataka

Analiza podataka ključan je dio našeg svijeta, bilo u istraživanju, zdravstvu, poslovanju ili drugdje. Računala već godinama analiziraju podatke, ali korištenje umjetne inteligencije može stvari podignuti na višu razinu.

AI sustavi mogu učinkovitije otkrivati trendove, obrasce i nepravilnosti od tipičnog računala (ili čak čovjeka). Na primjer, AI sustav bi mogao jasnije istaknuti manje očite navike ili preference korisnika na društvenim mrežama, omogućavajući istoj da prikazuje bolje personalizirane oglase.

3) Proizvodnja i dizajn

Prilikom dizajniranja proizvoda, treba uzeti u obzir mnoge elemente. Trošak materijala, način njihova dobivanja i koliko će učinkovito proizvod raditi samo su neki od faktora koje tvrtke moraju imati na umu, a tu može pomoći AI.

Budući da AI može učiti i otkrivati nove stvari na temelju informacija koje su mu dane, može se koristiti za izradu ekonomičnijih i održivijih materijala i praksi proizvodnje za tvrtke. Na primjer, AI sustav bi mogao pomoći napraviti ekološki prihvatljivije materijale koji se mogu koristiti u bateriji proizvoda uz sveobuhvatan skup podataka.

4) Stvaranje umjetnosti

AI-generirana umjetnost uzdrmala je svijet 2022. godine, sa servisima poput DALL-E, Stable Diffusiona i Midjourneya. Ovi alati se koriste za stvaranje umjetnosti (čitajte: slika) iz teksta. Doslovno im možete dati detaljan opis što želite, a oni će stvoriti sliku po vašoj želji.

Na primjer, ako upišete “ljubičasti zalazak na mjesecu” u DALL-E, dobit ćete više od jednog rezultata. Neki generatori/servisi ovog tipa također vam omogućuju odabir stila za vašu generiranu sliku, poput “vintage”, “hiperrealističnog” ili “anime” stila. DALL-E se puno razvio od svog prvotnog izdanja i sada je na svojoj trećoj verziji. Možete koristiti DALL-E ako plaćate ChatGPT Plus pretplatu, te ga koristiti u svojim razgovorima s chatbotom.

Neki umjetnici su se žestoko protivili ovome, jer su oni trenirani na već postojećim online slikama kako bi naučili kako stvoriti svoje “radove” prema uputama. Spomenuti umjetnici tvrde da je to kršenje autorskih prava i doprinosi krađi originalne umjetnosti, problemu koji već obuhvaća web.

Budućnost umjetne inteligencije

AI se već koristi za razvoj novih lijekova, kreira održivije poslovne prakse, pa čak i olakšava naš svakodnevni život obavljanjem dosadnih zadataka.

Međutim, mnogi smatraju da je budućnost AI-ja mračna i distopijska. Nije iznenađenje što je ovo uobičajena pretpostavka, s obzirom na to kako su SF knjige i filmovi stvorili neke zastrašujuće stereotipe oko AI-ja i njegovih mogućih posljedica.

AI doista može biti zloupotrebljen ili nepravilno korišten, ali to vrijedi za bilo koju tehnologiju. Vidjeli smo kako cyber-kriminalci iskorištavaju Wi-Fi, VPN-ove, e-mailove, pa čak i USB pogone za širenje zlonamjernog softvera i provođenje prijevara. Međutim, zabrinutost je usmjerena na umjetnu inteligenciju zbog njenih sposobnosti.

U siječnju 2023., jedna osoba je napisala objavu na “hakerskom forumu” u kojoj je tvrdila da su uspješno stvorili zlonamjerni softver koristeći ChatGPT. To nije bio visoko složen zlonamjerni softver, ali mogućnost stvaranja zlonamjernog koda putem AI chatbota potaknula je raspravu. Ako se manje napredni AI već zloupotrebljava, što će se dogoditi ako superinteligentni računalni sustavi budu iskorišteni u budućnosti na krivi način?

Trenutno ne postoje AI sustavi koji mogu razmišljati na istoj razini kao čovjek. Mnogi su predvidjeli kako bi takva mašina izgledala, ali to je sve hipotetski. Dok neki misle da ćemo u sljedećem desetljeću stvoriti strojeve s kognitivnbim sposobnostima razine čovjeka, drugi misle da će to potrajati puno duže.

Ako se AI pravilno regulira, njen razvoj i upotreba mogli bi biti kontrolirani kako bi se spriječilo da neki “loši” ljudi dobiju pristup visoko naprednoj tehnologiji.

Licence, zakoni i opća pravila (korištenja) igraju važnu ulogu u održavanju AI-ja izvan “pogrešnih ruku”. Međutim, to će trebati učiniti bez previše ograničavanja razvoja i pristupa tehnologiji, jer bi to brzo moglo postati kontraproduktivno.

Ostaje nam samo čekati i vidjeti kuda će umjetna inteligencija doći za par godina.

Piše: Boris Plavljanić