Ukratko rečeno: ”AI Whisperers”, ”šaptači umjetne inteligencije”, brzi ili ”Prompt” inženjeri, koriste svoje razumijevanje umjetne inteligencije, kako bi dali željene rezultate unosom specifičnih upita.
Ova uloga, kao sjecište tehnologije, psihologije i umjetnosti, postaje sve važnija kako usvajanje tehnologija, koje se zasnivaju na umjetnoj inteligenciji, poput LLM-a raste. Unatoč razvoju umjetne inteligencije, uloga čovjeka u upravljanju i usmjeravanju umjetne inteligencije i dalje će neosporivo biti vrlo važna.
Što znači ”AI Whisperer” ili kako neki kažu ”Prompt inženjer”?
Iako možda niste čuli za izraz “šaptač umjetne inteligencije” ili ”AI Whisperer”, možda ste čuli za izraz “brzi inženjer” ili ”Prompt inženjer”, posebno u kontekstu generativnih umjetničkih sustava umjetne inteligencije, kao što su MidJourney i Stable Diffusion. Prompt inženjer je netko tko shvaća kako dobiti željeni rezultat ovisno od unosa u alat generativne umjetne inteligencije.
No ako u tražilicu utipkate unos kao što je “AI Whisperer”, vidjet ćete da je ovaj noviji izraz za brzog inženjera već u uobičajenoj uporabi, budući da cijelo područje generativne umjetne inteligencije raste geometrijskom brzinom. Iako prosječnom korisniku treba znatno više vremena kako bi naučio kako na pravilan način ući u interakciju s alatima umjetne inteligencije, što može dovesti do dojma da korisnik jednostavno ne može ili ne zna ”natjerati” generativni mehanizam umjetne inteligencije da radi ono što korisnik želi želi, ”šaptač” umjetne inteligencije može smisliti čarobne riječi koje potiču umjetnu inteligenciju na akciju, nakon čega će AI izbaciti točno one rezultate koji se od njega traže. To je kao da gledate ljude koji mogu nekoliko sekundi gledati u Rubikovu kocku i odmah je složiti.
Jesu li i koliko su ”šaptači umjetnoj inteligenciji” potrebni?
Veliko pitanje koje si postavljaju neki zasigurno glasi: zašto su nam uopće potrebni ti “šaptači umjetne inteligencije”? Uostalom, možete staviti bilo koje dvoje ljudi ispred, recimo, Microsoft Worda, i oni će dobiti iste rezultate samo ako budu slijedili obične upute iz priručnika. Ne morate nagovarati Word ili Photoshop na suradnju s vama kao korisnikom; iako je svakako dobro poznavati što je moguće više vještina u vezi oba alata. Generativni takoreći ”motori” ili kreatori umjetne inteligencije, potpuno su drugačiji. Veliki jezični modeli (LLM) kao što su ChatGPT i Googleov Bard primjeri su strojnog učenja.
Oni su najjednostavnije rečeno ”trenirani”, odnosno ”obučavani”, poput pravog čovjeka, što znači da se za ove alate ne može reći da su isprogramirani. Premda i najobičniji ”ručno” kodirani program može demonstrirati određeno neočekivano ponašanje, to je neusporedivo u usporedbi s LLM-om. Da stvar bude bolja, ali i kompleksnija, ove umjetne neuronske mreže toliko su goleme i složene da nikada ne možete točno predvidjeti što će izaći kao rezultat, kada kroz njih pokrenete upit. Uz to, osmišljeni su na način da demonstriraju određene elemente nasumičnosti. To je razlog zašto davanje istog upita ChatGPT-u više puta nikada ne rezultira potpuno istim rezultatima.
Tu se javlja uloga ”šaptača umjetnoj inteligenciji”.
Ono što ”AI šaptač” ili ”šaptač umjetnoj inteligenciji” radi jest davanje uputa u vezi toga koji su upiti potrebni za dobivanje određenog rezultata. Budući da su ulazi u te LLM-ove u obliku prirodnog jezika, ljudi koji imaju smisao za jezik, logiku i komunikaciju zasigurno će se pronaći u ovim ulogama, stoga ne čudi da se pojam ”šaptača umjetnoj inteligenciji” sve više širi internetskim kuloarima.
Je li ovo jedan od poslova budućnosti o kojima se govori?
Većina poslova na kraju nestane. U teoriji, kombinacija umjetne inteligencije i napretka u robotici navodno će zamijeniti gotovo sve vrste fizičkog i mentalnog rada tijekom sljedećeg stoljeća ili bi ih trebala promijeniti u velikoj mjeri. U praktičnijem smislu, kako ovi alati napreduju i postaju sve više samostalni i možda čak i samosvjesni, potreba za ljudskim tumačem mogla bi postati rjeđa. S druge strane, koliko je dobro prepustiti stroju i umjetnoj inteligenciji da vodi računa o ključnim segmentima naših života? Ovdje se postavlja puno pitanja. Većina pobornika umjetne inteligencije i dalje smatra da taj cjelokupan rad i funkcioniranje umjetne inteligencije treba biti u rukama čovjeka, a to je nešto gdje bi se ”šaptači umjetnoj inteligenciji” svakako mogli pronaći.
Poznato je da je u romanima Isaaca Asimova o robotima dr. Susan Calvin robopsihologinja, žena koja se specijalizirala za psihologiju pozitronskih robota. Budući da su mozgovi Asimovljevih robota toliko složeni i unatoč njegova “tri zakona”, mogu djelovati na nepredvidive načine. Ponekad ih treba uvjeriti ili nagovoriti da nešto učine ili da prestanu nešto raditi, što je opet nešto što bi ”šaptači umjetnoj inteligenciji” mogli činiti.
Točnije, AI šaptači mogli bi biti rana iteracija ove vrste uloge. Netko tko ne razmišlja kao programer, jer se “program” više ne ”ponaša” kao klasičan program, nego kao nešto više i drugačije. Šaptači umjetne inteligencije mogli bi natjerati umjetnu inteligenciju neka zaobiđe vlastite sigurnosne parametre. Isto tako, šaptači umjetne inteligencije mogli bi se koristiti za korekciju ”razmišljanja” i postupanja alata umjetne inteligencije. No osim pozitivnih stvari, nažalost postoje i negativne i to je ono gdje treba biti posebno oprezan, budući da bi se poslovi šaptača umjetnoj inteligenciji mogli koristiti i za različite oblike zloupotrebe.
Kada gledamo na pozitivne aspekte, možemo pretpostaviti da će se legitimniji oblik ove nove vrste računalnih operatera moći koristiti kako bi navodio umjetnu inteligenciju na obavljanje različitih ”pozitivnih” aktivnosti, koji će biti na dobrobit zajednice i ljudi. AI šaptači znat će zaobići različite negativne strane rada alata umjetne inteligencije, kao što je takozvano ”haluciniranje” i osmislit će pouzdane operativne procedure, koje će doprinijeti maksimalnom iskorištavanju umjetne inteligencije za dobro čovjeka. Vjerojatno će također igrati ulogu u kontroli kvalitete, osiguravajući time da rezultat pretrage umjetne inteligencije odgovara unesenom upitu od strane korisnika.
Bez obzira na to koliko alati koje koristimo postaju ”pametni” i ”sposobni”, ono što je vjerojatno jest do da ćemo uvijek željeti da umjetna inteligencija radi u tandemu s čovjekom. S obzirom na to, šaptači umjetne inteligencije, kao i bilo koji posao koji na kraju uslijedi s obzirom na razvoj umjetne inteligencije, vjerojatno će se jednako razvijati kako se budu razvijale i mogućnosti, sposobnosti, ali i potreba za time da se umjetna inteligencija ipak drži pod kontrolom.
Piše: Ivan Hečimović
