Pitanje koje većina korisnika koji nisu do sada posjedovali pametni telefon je koji telefon odabrati, no pitanje zapravo glasi, koji operacijski sustav odabrati i zašto. Donosimo pregled najjačih i onih nešto slabijih sustava i njihove mane i prednosti
Kupovina novog pametnog telefona je postala sve kompleksnija. Osim činjenice da u ovom elitnom segmentu svi proizvođači mobilne telefonije imaju po barem nekoliko modela, korisnik kod izbora telefona ne bira samo mogućnosti koje telefon ima u trenutku kupnje, nego i funkcionalnost koju će telefon imati u budućnosti. Naime, iza na prvi pogled vrlo sličnih mogućnosti različitih telefona kriju se potpuno različiti operacijski sustavi koji ujedno pružaju i potpuno različite načine nadogradnje, podrške te u biti odnosa prema korisniku.
Korisnik kod pametnih telefona dakle ne bira samo izgled i karakteristike telefona, nego i platformu, a prema platformi kasnije i mogućnost proširenja i korištenja novih aplikacija.
Iako svi telefoni po definiciji moraju imati operacijski sustav da bi radili, kod pametnih telefona pitanje sustava je kompleksnije zbog činjenice da većina njih podržava proširenje osnovnih funkcionalnosti dodatnim aplikacijama, dok klasični telefoni imaju skup funkcija koje je definirao proizvođač i kasnijih proširenja nema.
Otvoreno i zatvoreno
Osnovna razlika između pojedinih operacijskih sustava je njihova otvorenost, odnosno mogućnost da korisnik utječe na njihov rad, ili sam piše aplikacije. Isto tako, osnova sustava, ljuska ili kernel, može biti dostupna programerima u svojem izvornom kodu, kako bi rad sa telefonom bio izravniji, ili biti zatvorena, što za programera obično znači da sa telefonom može komunicirati samo preko poziva programskog sučelja koje je proizvođač telefona javno dokumentirao.
Iako to za korisnika ne znači previše u teoriji, u praksi su zanimljiviji operacijski sustavi koji su prijateljski prema programerima, jer to znači i bitno veći izbor aplikacija koje korisnik onda može koristiti.
Svi sustavi koji su danas dostupni na tržištu isključivo koriste varijantu rada u kojoj se za sve koriste jasno dokumentirane funkcije, najvećim dijelom zato da se nakon nadogradnji sustava, koje su postale normalna stvar, aplikacije ne moraju ponovo i iznova mijenjati i prilagođavati svakoj novoj inačici sustava.
Ono po čemu se sustavi drastično razlikuju je dostupnost izvornog koda, koja nije toliko bitna za stvaranje aplikacija, koliko za korištenje operacijskog sustava na drugim uređajima. Ova razlika je posebno velika ako usporedimo Apple i njihov iOS i Microsoftov Windows Phone s jedne, te Android s druge strane. Android je moguće preuzeti skoro u cijelosti, te ga prilagoditi bilo kojoj platformi, gotovo jedini nedostupni dio programskog koda je onaj koji se tiče komunikacije sa telekomunikacijskom infrastrukturom ili GSM mrežom, kako bi se spriječile zloupotrebe. Apple i Microsoft s druge strane gotovo da ne dozvoljavaju razvoj i korištenje svojeg sustava izvan striktno kontroliranih platformi.
Pregled dostupnih sustava
Tržište se trenutno sastoji od velikog broja različitih platformi i sustava, no mi smo se u ovom tekstu odlučili pozabaviti samo onima koji su trenutno najrasprostranjeniji. Kao kriterij rasprostranjenosti uzeli smo Gartner i njihovo istraživanje zastupljenosti telefona na tržištu. Vrijedi napomenuti da je istraživanje zastupljenosti zapravo bazirano na količini prodanih novih telefona, te procjeni koliko vremena prosječni telefon provede u upotrebi prije nego bude proglašen tehnološki zaostalim i neupotrebljivim, te uklonjen iz upotrebe.
Google Android
Iako je na tržištu relativno kratko, Android je ujedno i sustav koji korisnike najviše zanima. Službeno je najavljen 2007, kada je predstavljen Open Handset Alliance, konzorcij velikih kompanija čiji osnovni cilj je promocija otvorenih standarda u mobilnoj telefoniji i stvaranje uređaja koji će biti međusobno kompatibilni. Android je baziran na Linuxu, no to ne znači da su aplikacije koje rade na Linuxu ujedno kompatibilne sa Androidom, jer je programska osnova drugačija – sve je bazirano na Javi te je gotovo sve ostalo drugačije nego na onome što u prosjeku smatramo Linuxom, pa se aplikacije koje rade pod Androidom moraju temeljito prepraviti. Trenutna inačica Androida je KitKat (4.4), a uskoro se očekuje inačica 4.5, pri čemu neće biti moguće nadograditi sve telefone, nego samo neke novije.
S korisničke strane, Android osim vrlo velike funkcionalnosti samog sustava i gotovo svakodnevnih promjena i nadogradnji ima i ogromnu količinu aplikacija, i što je još bitnije potpunu podršku Googlea, pa se tisuće aplikacija pojavljuje svakog dana. Google Market je naziv mjesta na kojem je moguće preuzeti sve aplikacije za Android, a osim službeno odobrenih korisnik može, na vlastitu odgovornost preuzeti i neslužbene aplikacije. Kako bi potaknuo programere na razvoj aplikacija Google redovito organizira takmičenja u stvaranju novih i originalnih rješenja baziranih na Androidu, sa ukupnim fonom nagrada koji se mjeri milijunima dolara tako da se broj aplikacija kreće blizu jednog milijuna.
Osim ovih osnovnih činjenica bitno je naglasiti da je poslovni model koji prati Android na prvi pogled iznimno neobičan jer je većina aplikacija besplatna. Google svojim sustavom stimulira programiranje i stvaranje aplikacija i sadržaja koji je besplatan za krajnjeg korisnika, a razvoj se plaća putem oglasa koje takve besplatne aplikacije onda prikazuju svojim korisnicima. Ovime Google dobiva prostor za oglašavanje koji može dalje prodavati, te time osim izravnog profita čvrsto drži i poziciju najvećeg oglašivača na Internetu.
iPhone OS
Apple je predstavivši iPhone napravio nekoliko presedana na tržištu mobilnih telefona. Za početak, to je prvi puta da je jedan proizvođač na tržište stavio samo jedan uređaj i njime uspio postići značajnu prodaju od prvog trenutka. Istovremeno Apple je i redefinirao način na koji se telefoni prodaju, odlučivši se da će iPhone biti u početku dostupan preko samo jednog operatera. Tijekom godina ovakva politika je naravno promijenjena te je iPhone široko dostupan, no i dalje vrlo skup. No najveća stvar koju je iPhone promijenio je način na koji percipiramo aplikacije i korištenje telefona. App Store, način na koji se aplikacije distribuiraju je vrlo agresivno kontroliran od strane Applea, i niti jedna aplikacija od njih preko 1 000 000 nije do sada došla do korisničkih telefona bez eksplicitnog odobrenja posebnog tehničkog odjela formiranog u Appleu.
Korisnicima to ne smeta jer se zahvaljujući postupku odobravanja aplikacije pridržavaju određenih standarda kvalitete, te je korisnicima bitno lakše odabrati upravo onu aplikaciju koja im treba. App Store je donio i bitno pojednostavljeni model prodaje, koji za programere znači brzu i jednostavnu zaradu, ako naravno naprave dobru aplikaciju.
iOS je baziran na Darwinu, istoj osnovi na kojoj radi i OSX, što donekle zbunjuje neke korisnike. Osnova je ista, ali je sve ostalo u potpunosti prilagođeno specifičnostima iPhonea i iPoda (isti sustav pogoni iPod multimedijalne uređaje). Problemi koje je iPhone OS unio na tržište također su specifični, jer je njegova zatvorenost postala legendarna. Osim što aplikacije bez dozvole nikada ne mogu doći do legalnih korisnika, Apple ne dozvoljava niti podršku za Javu niti Flash, jer bi na taj način bilo moguće pokrenuti neku od aplikacija (kao što su igre) koje Apple nije odobrio.
Bez obzira na sve, iPhone OS trenutno je najbrže rastući operacijski sustav za pametne mobilne telefone zbog velikog broja aplikacija ali i zbog krajnje jednostavnog načina pribavljanja novih aplikacija kojem može konkurirati samo Android.
Glavna specifičnost iPhone OS ja i činjenica da je ovo sasvim sigurno sustav sa najvećim brojem “sivih” i “crnih” aplikacija, te kompletnim računalnim podzemljem koje se bavi otključavanjem i aktivacijom telefona kako bi oni radili i izvan onoga što Apple dozvoljava. Osnovni razlog za ovo je što Apple vrlo agresivno blokira svoje telefone, te izričito zabranjuje bilo kakve aplikacije koje nisu nastale uz kontrolu tehničara iz Applea. Tako uz Apple App Store postoji i nekoliko sivih tržnica aplikacijama, koje se bave distribucijom onoga što Apple nikada nije, a vjerojatno niti neće odobriti. Sve radnje, odnosno otključavanje, preuzimanje neautoriziranih aplikacija i njihovo korištenje korisnik radi na vlastitu odgovornost.
Windows Phone
Vjerojatno najveća žrtva napretka novijih mobilnih tehnologija, Windows Phone (WP) je operacijski sustav koji se na tržištu pojavio prije dosta vremena, ali i dalje nije uspio zauzeti značajniji udjel. Iako je (doduše ovisno o verziji) bila riječ o sustavu koji je donosio podosta novoga, razloga za propadanje bilo je dosta. Sam sustav je u nekim inačicama bio nestabilan, neki telefoni su imali premalo procesorske snage, pa su čak i one aplikacije koje su radile imale problema, aplikacije nije moguće pronaći na jednom centralnom mjestu nego je potrebno pretraživati po specijaliziranim stranicama, a u posljednje vrijeme sve inovacije dešavale su se na drugim telefonima.
Ovo se promijenilo u posljednjih dvije godine prvenstveno zahvaljujući ogromnom ulaganju koje je Microsoft napravio u cijelu platformu. Izdane su dvije potpuno nove inačice operacijskog sustava, od kojih posljednja, WP8 trenutno po nekim karakteristikama čak i nadilazi ono što konkurencija nudi, posebno ako usporedimo osnovne funkcionalnosti i cijenu telefona koji se trenutno nalaze u ponudi.
Usprkos ogromnom ulaganju, koje se mjeri u milijardama, Microsoft i dalje ne uspijeva na svoju stranu pridobiti korisnike, ali niti programere u većim brojevima, tako da je budućnost ovog sustava i dalje zapravo neizvjesna.
Osnovu sustava čini Microsoftova stara WindowsCE platforma, no tijekom godina su promjene u svim segmentima ovog sustava rezultirale činjenicom da aplikacija pisana za najnoviju inačicu nije kompatibilna sa niti jednom prethodnom. Ovo ujedno znači i da programeri svoje aplikacije moraju svaki puta iznova prilagođavati, pa je zbog omjera uloženog truda i vremena broj aplikacija relativno mali.
Često korisnici miješaju Windows 8 i Windows Phone8, iako je riječ o potpuno različitim platformama, koje doduše dijele osnovni dizajn jednog dijela sučelja, no daleko su od međusobne kompatibilnosti.
Symbian
Nekad najrašireniji sustav na kojem su pokretani telefoni koji je držao gotovo pola ukupnog tržišta mobilne telefonije, Symbian je pred konačnom propašću, nakon što je osim inačice S60 zapravo gotovo u potpunosti nestalo drugih inačica ovog operacijskog sustava (Symbian je osnova, a proizvođači onda na to stavljaju svoje sučelje i pripadajuće aplikacije) sam sustav sve više djeluje kao nadogradnja nadogradnje, što ne bi bilo problematično da se korisnici ne susreću sa sve većim razlikama načina na koji aplikacije rade na određenim modelima, a što je rezultat pokušaja programera da svoje aplikacije prilagode svim Symbian telefonima, i da zaobiđu probleme sa platformom.
Symbian muku muči i sa novim aplikacijama, koje se razvijaju no tržište gotovo da i ne postoji a problematično je i ponašanje najvećeg proizvođača telefona baziranih na ovom sustavu. Nokia je u proteklih nekoliko godina gotovo propala, te je prodana Microsoftu, te iako i dalje proizvodi veliki broj jednostavnijih telefona baziranih na Symbianu, glavni operacijski sustav koji koristi Nokia je zapravo Windows Phone, a počevši od veljaće ove godine, i Android, u svojoj jako prilagođenoj verziji.
BlackBerry OS
BlackBerry je bio jedan od rijetkih uređaja koji je prvenstveno bio namijenjen poslovnim ljudima, i od toga nije niti danas odustao, iako je s vremenom među klasičnim potrošačima požnjeo zavidan uspjeh. Osnova sustava je Java, no za razliku od svih svojih konkurenata, BlackBerry je od zatvorenosti sustava stvorio značajnu prednost. Svaka aplikacija naime, slično kao i kod Applea mora biti digitalno potpisana kako bi se jasno znalo tko stoji iza nje. RIM praktički garantira za njezinu sigurnost, i pazi da se ne pojavljuju aplikacije koje bi mogle naštetiti ugledu tvrtke. Najveća prednost koju ovaj sustav daje nad konkurentima je njegova kvaliteta, koja rezultira bitno produženim trajanjem baterije, te legendarnom dostupnošću elektroničke pošte. Nije neuobičajeno da BB uređaji na jednom punjenju rade i po tri cijela dana sa stalno uključenom provjerom pošte u realnom vremenu, što je za konkurenciju i dalje nemoguća misija.
BlackBerry je usprkos svemu ovome sustav koji je u stalnom padu, koji se iz godinu u godinu ubrzava, tako da je udio na tržištu koji su BlackBerry uređaji imali pao za više od deset puta. Pokušaji da se ovaj nevjerojatni pad zaustavi novim modelima i novom platformom označenom kao BB10 nisu urodili plodom, tako da je usprkos svojoj tehničkoj prednosti BlackBerry, kako platforma tako i cijela tvrtka koja stoji iza nje pred propašću.
Što odabrati?
Tržište mobilne telefonije je ogromno, prema procjenama koje je za 2013 dao Gartner, prodano je preko 1,6 milijardi pametnih telefona, čemu još treba pribrojiti starije telefone koji su i dalje u upotrebi, te telefone koje ne smatramo pametnim. Korisnici svakodnevno kupuju nove telefone, i to uglavnom one koji spadaju u klasu pametnih, tako da broj mobilnih telefona kontinuirano raste.
Glavni sukob među operacijskim sustavima događa se na relaciji iOS i Android, dok su ostali sustavi ostali po strani. Microsoft usprkos ogromnom ulaganju ne uspijeva ostaviti značajnijeg traga na tržište, dok su Symbian i BlackBerry bitku zapravo izgubili i pitanje je kada će odustati od razvoja i uklopiti se u neki od postojećih sustava, ili u potpunosti nestati.
Rast broja uređaja spojenih na Internet nastaviti će se i dalje, te taj isti Gartner očekuje da će njihov broj do kraja 2020 biti 26 milijardi.
Android kao sustav vjerojatno će u idućih 5 godina ostati dominantni sustav, prvenstveno zahvaljujući otvorenosti i broju partnera koji ga podržavaju, no iOS i dalje raste zahvaljujući svojem pažljivo razrađenom modelu prodaje sadržaja
