U neprestano razvijajućem svijetu tehnologije malo je rivalstava koja zaokupljaju maštu javnosti poput onog između Elona Muska i OpenAI-ja. Ova saga, isprepletena ambicijom, inovacijom i osobnim obračunima, nedavno je dosegnula nove vrhunce nakon što je Musk dao zanimljivu, ali odbijenu ponudu za kupnju OpenAI-ja za gotovo 100 milijardi dolara.
Početak neslaganja
Priča započinje prije desetak godina, kada su Elon Musk, Sam Altman, Greg Brockman, Ilya Sutskever, Wojciech Zaremba i drugi zajedno osnovali OpenAI 2015. godine. Početna vizija bila je jasna: osigurati da opća umjetna inteligencija (AGI) koristi cijelom čovječanstvu, pri čemu bi organizacija ostala neprofitna. Međutim, narativ se promijenio kada je Musk 2018. napustio upravni odbor, nakon nesuglasica oko smjera kojim je tvrtka krenula, osobito njenog zaokreta prema komercijalizaciji.
Muskov odlazak nije bio samo fizički odlazak iz organizacije, već je označio početak njegove glasne kritike OpenAI-jevog poslovnog modela u razvoju. Njegove su zabrinutosti bile ukorijenjene u strahu da organizacija odstupa od svojih početnih načela otvorenog koda i razvoja umjetne inteligencije usmjerenog na sigurnost. Jaz se dodatno produbio kada je OpenAI prešao na hibridni model, uspostavljajući profitnu podružnicu dok je zadržao neprofitni odbor—a potez kojem se Musk glasno protivio, optužujući tvrtku da daje prednost profitu nad humanitarnom misijom.
Nastavak sukoba …
Rivalstvo je eskaliralo ne samo kroz javne izjave i prepirke na društvenim mrežama, već i kroz pravne i financijske manevre. Musk je, u potezu koji se može smatrati i strateškim potezom moći i osobnom osvetom, osnovao xAI, vlastitu AI tvrtku, postavljajući je kao izravnog konkurenta OpenAI-ju. Taj je potez pratila serija pravnih sporova u kojima je Musk optužio OpenAI da je odustao od svoje izvorne misije, posebno ističući sve dublju povezanost između OpenAI-ja i Microsofta, koji je postao jedan od njegovih najvećih ulagača.
Najdramatičniji preokret dogodio se kada je Musk, predvodeći konzorcij investitora, dao nevjerojatnu ponudu od 97,4 milijarde dolara za kupnju OpenAI-ja. Ovo nije bila samo financijska ponuda, već i izazov sadašnjem vodstvu, s jasnom namjerom da se OpenAI vrati svojim izvornim neprofitnim i open-source korijenima. Međutim, odbor OpenAI-ja brzo je odbacio ponudu, a CEO Sam Altman ju je javno ismijao, nudeći kao protumjeru kupnju Muskovog X-a (bivšeg Twittera) za znatno manju svotu. Taj je potez dodao sloj humora, ali i dodatne napetosti cijelom sukobu.
Šire posljedice
Ovo rivalstvo nije samo pitanje osobnih i profesionalnih nesuglasica, već odražava i šira pitanja o budućnosti umjetne inteligencije, njenom upravljanju i etičkim aspektima. Dok neki Muskovu ponudu vide kao pokušaj preuzimanja kontrole nad ključnim igračem u AI industriji, drugi je doživljavaju kao iskrenu zabrinutost za smjer u kojem se AI razvija, posebno u pogledu sigurnosti, transparentnosti i ravnoteže između javnog dobra i korporativne dobiti.
S druge strane, OpenAI brani svoj sadašnji put, tvrdeći da prelazak na profitni model omogućava veća ulaganja u AI istraživanje, potencijalno ubrzavajući razvoj AGI-ja. No, ova odluka nije smirila rasprave o tome treba li AI služiti profitu ili širem dobru čovječanstva.
Što donosi budućnost?
Kako se priča dalje razvija, rivalstvo između Muska i OpenAI-ja postaje odraz većih rasprava unutar AI i tehnološke zajednice. Ova saga pokazuje kako se osnivači mogu razići u vizijama koje su nekada dijelili, kako tehnologija može postati “bojno polje” za kontrolu i kako se temeljna načela organizacije mogu osporavati pod pritiskom komercijalizacije.
S Muskovim pravnim izazovima, njegovom predanošću drugačijem pristupu AI-u kroz xAI i neprekidnim razvojem OpenAI-ja kao profitne tvrtke s kompleksnim odnosom prema svojim neprofitnim korijenima, ovo rivalstvo naglašava ključan trenutak u razvoju umjetne inteligencije. Odluke koje se sada donose mogle bi oblikovati budućnost AI-ja desetljećima unaprijed, utječući ne samo na tehnološke entuzijaste već i na društvo u cjelini.
U suštini, rivalstvo između Muska i OpenAI-ja više je od sukoba tehnoloških divova—ono postavlja pitanje same suštine tehnologije, njene svrhe i mjesta u našoj budućnosti. Kako se ova priča nastavlja, nastavit će poticati rasprave, izazivati mišljenja i možda inspirirati inovacije na načine koje tek počinjemo zamišljati.
Piše: Boris Plavljanić
