Wi-Fi postoji već gotovo 20 godina, tako da je uvijek zanimljivo čuti da se nova otkrića na ovom polju i dalje dešavaju. Ne tako davno smo čuli za otkriće koje bi moglo dovesti do bežičnog interneta koji je 100 puta brži od Wi-Fi pod nazivom Li-Fi, ali u ovom članku idemo istražiti energetsku učinkovitost cijele ove stvari.
Imajte na umu da ova nova tehnologija – nazvana “pasivni Wi-Fi” – nema nikakve veze sa isporukom signala preko Wi-Fi ili sa punjenjem uređaja putem Wi-Fi. Ovo je druga vrsta Wi-Fi hardvera koji rješava neke važne probleme današnjih Wi-Fi prijemnika.
Wi-Fi koristi puno energije
Neke studije su pokazale da korištenje Wi-Fi može iznositi do 60% ukupne potrošnje baterije jednog mobitela. To je zapravo više od pola, tako da sve što može smanjiti taj postotak će se smatrati velikim napretkom na polju WI-FI-a. No, pitanje je zašto se troši toliko energije?
Zbog tri glavna razloga:
- Ako uređaj nije povezan na bilo koju Wi-Fi mrežu, on će stalno aktivno tražiti mrežu za spajanje. To je konstanti proces koji se događa u pozadini svakog mobitela.
- Ako je uređaj povezan na neku Wi-Fi mrežu, on će redovito slati i primati pakete podataka da bi održavao tu povezanost. Ovo je također trajni pozadinski proces, ali nije toliko intenzivan, dakle troši manje baterije.
- Ako je Wi-Fi konekcija slaba, uređaj će pokušati pojačati svoj signal kako bi osigurao da se podaci prenose neometano, a to zahtijeva dodatnu snagu, što opet dovodi do povećane potrošnje baterije na mobitelu.
Ova stalna potreba da se traže pristupne točke, održava povezanost i pojačavanje signala, može dovesti do brze potrošnje baterije na smartfonima, a to je razlog zašto omogućavanje zrakoplovnog načina rada kada je to moguće može donijeti znatno produženje baterije. (Zrakoplovni način rada isključuje Wi-Fi, mobilnu mrežu, mobilni prijenos podataka i GPS.)
A sada kada mobilni prijenos podataka preko Wi-Fi postaje sve popularniji, zajedno sa rastućom prisutnosti cloud servisa, svi smo počeli osjećati utjecaj koji Wi-Fi ima na trajanje baterije. Stručnjaci su svjesni ovog problema i konstantno rade na rješenjima. Jedno od rješenja je i povećavanje kapaciteta baterije, kojem smo svjedoci sa svakom novom generacijom mobitela, ali za ovaj problem to nije dovoljno.
Samo da spomenemo da i Wi-Fi ruteri također troše energiju kada su aktivni i održavaju vezu sa uređajima, ali u konačnici to nije razlog za brigu jer struja za to i nije tako skupa.
Kako radi pasivni Wi-Fi?
Grupa studenata sa sveučilištu u Washingtonu je otkrila novi, i potpuno energetski učinkovit način za prijenos Wi-Fi podataka. Oni su ga nazvali “pasivni Wi-Fi”. Više o tome pogledajte ovdje.
Moderni nisko energetski Wi-Fi prijenos zahtijeva oko 100 milivata energije, dok nova tehnologija pasivnog Wi-Fi zahtijeva samo oko 10 mikrovata. To je razlika od oko 10.000 puta.
Normalno, svaki Wi-Fi uređaj treba antenu (za primanje dolaznih valova i odvajanje signala od ostale radio buke) i radio odašiljač (za kodiranje podataka i slanje prijenosa van uređaja). To znači da se energija koristi i za primanje podataka i za odašiljanje podataka.
Kod pasivnog Wi-Fi-a, većina uređaja više ne treba odašiljače. Prijenosni uređaji, kao što su ruteri, će ih i dalje trebati, ali drugi uređaji, kao što su smartfoni i tableti, trebati će samo pasivne senzore.
Ovi pasivni senzori omogućuju uređaju da kreira nove izlazne Wi-Fi pakete tako što će reflektirati dolazne Wi-Fi valove. Ova tehnika, nazvana “povratni radarski signal”, zahtijeva vrlo malo energije jer ne generira nove prijenose.
No, postoje dvije velike mane:
- Manje brzine. Do sada, pasivni Wi-Fi može prenositi brzinama do 11 megabita u sekundi (Mbps), što je sporije od modernog Wi-Fi koji može dosegnuti brzine od 54 Mbps do 600 Mbps.
- Manji domet. Kao i kod bilo koje vrste reflektirajuće akcije, uvijek se ponešto gubi. Kod pasivnog Wi-Fi, povratni valovi putuju kraće nego aktivno generirani valovi.
Koje prednosti vam pasivni Wi-Fi može donijeti
Unatoč nedostacima tehnologije, pasivni Wi-Fi ima potencijal da bude revolucionarni korak naprijed na polju bežičnog interneta, ne samo u našim domovima, nego i za poslovne i javne namjene. Ali kako točno će vam koristiti i što možemo očekivati?
Prema jednom članu razvojnog tima, pasivni Wi-Fi može drastično produljiti trajanje baterije na bilo kojem Wi-Fi uređaju – do točke u kojoj bi sačuvao toliko energije kao da je Wi-Fi potpuno isključen.
Srećom, pasivni Wi-Fi ne zahtijeva nikakve velike ili složene komponente, tako da neće biti nikakvih problema integrirati ga u smartfone i tablete.
Druga potencijalni korist je da će se uređaji puniti brže, jer će se manje energije koristiti tijekom punjenja. No, još važnije, uređaji bi se trebali puniti upola rijeđe nego sada, što bi sveukupno zahtijevalo manje punjenja, čime bi se lakše nosili sa mobilnošću smartfona ili laptopa.
No, možda najveća prednost uključuje jednu vrhunsku razinu tehnologije: Internet of Things IOT.
Za one koji nisu upoznati, Internet of Things je jedna od najnovijih rastućih tehnologija koja radi na uređajima sposobnim da dijele podatke i komuniciraju jedni sa drugima u svrhu postizanja naprednih rješenja u mnogim granama industrije, kao što su samovozeći automobili, pametni domovi itd. Na primjer, većina pametnih kućnih uređaja kao što je Nest termostat ili Philips Hue sustav rasvjete, koji mogu biti u interakciji sa drugim uređajima putem Wi-Fi. Samo za primjer i Intel i Microsoft temlje svoja buduća poslovanja na Internet of Things, skraćeno IOT-u.
Jedan od velikh problema Internet of Things-a su i troškovi energije. No, sa pasivnim Wi-Fi-em, takvi uređaji će moći stalno slati i primati podatke bez velikog utroška energije, a neki priključeni uređaji bi se čak mogli prebaciti i na baterije, utirući put za bolji i jeftiniji Internet of Things.
Još uvijek je rano govoriti koliki bi mogao biti utjecaj pasivnog Wi-Fi-a i kako će ga mnoge tvrtke zapravo usvojiti, ali potencijal definitvno postoji. Vjerujemo da će se zbog sveopće važnosti ovakvog rješenja u konačnu realizaciju uključiti neki veliki investitor i napraviti ovaj izum tehnološki prihvatljivim za masovnu proizvodnju.
Piše: S.M.
