Po svemu sudeći Era kvantnih računala je upravo počela, barem na jednom testu brzine koji pokazuje “kvantnu nadmoć”.
Googleovo kvantno računalo daleko je nadmašilo običnu računalnu tehnologiju, dostignuće nazvano kvantna nadmoć, napravilo je važan korak u revolucionarnom načinu obrade podataka. Naime Google je jučer objavio testne rezultate vlastitog kvantnog računala u časopisu Nature. Novi super rezultati su došli nakon više od desetljeća rada na Googleovom kvantnom računalu, uključujući stvaranje vlastitog čipa za kvantno računanje, nazvanog Sycamore.
“Naš stroj izvršio je ciljanu obradu podataka u 200 sekundi, a iz mjerenja u našem eksperimentu utvrdili smo da bi trenutno najbržem superračunalo na svijetu trebalo 10.000 godina da bi se dobio sličan rezultat”, naveli su Googleovi istraživači u postu na blogu.
Vijest, koja je procurila još prošlog mjeseca, nudi dokaze da bi se kvantna računala pored istraživačkih laboratorija, mogla naći i u širokoj primjeni kao današnja desktop računala. Međutim i dalje je glavna svrha kvantnih računala obavljanje važnih poslova poput stvaranja novih materijala u industriji, dizajniranja novih lijekova na molekularnoj razini, optimiziranja financijskih ulaganja i ubrzavanja različitih procesa za koje treba velike obrade podataka.
Ali to nije početak kraja za klasična računala, barem prema današnjim stručnjacima za kvantnu tehnologiju. Jer kvantna računala su egzotična i moraju se pokretati u izuzetno kontroliranom okruženju, i najvjerojatnije neće zamijeniti većinu onoga što danas radimo na klasičnim računalima. Umjesto toga, kvantna računala funkcionirat će kao akceleratori za klasična računala, dovoljno korisni da budu neophodni.
Prvi korisnici Googleovog kvantnog računala, su američko Ministarstvo energetike i proizvođača automobila Daimler i Volkswagen, moći će koristiti ovaj stroj od iduće godine. Kao i kod IBM-ovog kvantnog računala, usluga korištenja super računala će biti dostupna u oblaku putem interneta.
Kvantna računala potpuno su različita od klasičnih svima znanih računala. Tamo gdje klasična računala pohranjuju i obrađuju podatke kao pojedinačne bitove 1 ili 0, kvantna računala koriste drugačiju osnovu, zvanu “qubit”. Svaki qubit može pohraniti kombinaciju različitih stanja od 1 i 0 istovremeno kroz fenomen koji se naziva superpozicija. I ne samo to, već se nekoliko qubita može skupiti u jednu skupinu, pomoću drugog kvantnog fenomena koji se naziva “zapletenost”. To omogućuje kvantnom računalu da istovremeno istraži ogroman broj mogućih rješenja problema.
U principu, performanse kvantnog računala rastu eksponencijalno: dodajte još jedan qubit i udvostručili ste broj rješenja, koje možete ispitati jednim potezom. Iz tog razloga, inženjeri za kvantna računala rade na povećanju broja qubita u svojim strojevima. Google-ova mašina imala je 54 qubita, iako jedan nije radio ispravno, pa je bilo dostupno samo 53.
Ali brojnost qubita nije sve. Neizbježne nestabilnosti uzrokuju da “qubit” izgubi svoje podatke. Kako bi riješili ovaj problem, istraživači također rade na tehnikama ispravljanja pogrešaka, kako bi izračunavanje smanjilo ili potpuno suzbilo te probleme.
Piše: A.M.
