HAKOM je još jednom okupio dionike tržišta elektroničkih komunikacija, a u fokusu događanja i ovog su puta bile četiri aktualne teme.
ZAGREB, 17. listopada 2022. – Tradicionalni, deveti Dan tržišta elektroničkih komunikacija održan je u Zagrebu u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a), a kao i ranijih godina okupio je predstavnike operatora, gospodarstva, udruga za zaštitu potrošača i regulatora koji su tijekom četiri panel rasprave pokušali pronaći odgovore na neka od pitanja koja su trenutno aktualna na tržištu elektroničkih komunikacija. U ime Vlade Republike Hrvatske pozdravne riječi uputio je Alen Gospočić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je naglasio važnost tržišta elektroničkih komunikacija te je istaknuo kako je u srpnju donesen novi Zakon o elektroničkim komunikacijama. -Vjerujem da će današnje rasprave pokrenuti nova razmišljanja te da će se kroz suradnju razvijati tržište elektroničkih komunikacija. – istaknuo je u uvodnom obraćanju Gospočić.
U ime HAKOM-a kao organizatora, skup je pozdravio predsjednik Vijeća Tonko Obuljen, koji je, s obzirom na donošenje novog ZEK-a, najavio kako HAKOM očekuje puno posla. – Razdoblje u kojemu živimo je nesigurno, rat u Ukrajini mnogo je toga promijenio, gospodarska situacija je neizvjesna, mladi ljudi ovakvu inflaciju nisu do sad doživjeli. Pred operatorima su izazovi kako investirati jer ne znaju kakvi su daljnji koraci regulatora. Iako sve više vanjskih faktora utječe na naše tržite, koje se do sada pokazalo otpornim na ove utjecaje, mi kao regulator možemo vam obećati jako puno dijaloga i suradnje s drugim državnim tijelima. – istaknuo je Obuljen.
Četiri panel rasprave
U panel raspravi na temu ˝Zemljopisni pregled dostupnosti i korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža˝ sudjelovali su Jasmin Lipović (A1 Hrvatska d.o.o.), Kruno Tršinski (Hrvatski Telekom d.d.), Ivančica Urh, (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture) i Nenad Šlibar (Telemach Hrvatska d.o.o.), a panel raspravu moderirao je Vladimir Duković (HAKOM).
Zašto je zemljopisni pregled dostupnosti i korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža koristan i neophodan alat za regulatora, korisnike, potencijalne investitore i tijela državne uprave pri donošenju odluka i strateških planova vezanih uz poboljšanje povezivosti na lokalnoj i nacionalnoj razini te koji će se podaci prikupljati i kakav stav operatori imaju vezano uz prostornu razinu i detaljnost javno objavljenih podataka o dostupnosti i korištenju njihove mreže, ali i mogu li investitori dugoročno predvidjeti ulaganja u izgradnju EK mreža, pitanja su na koja se tražio odgovor na ovoj raspravi.
Ovaj preglednik će biti neophodan ne samo lokalnim zajednicama, korisnicima i državnim tijelima već i operatorima i investitorima da vide gdje su područja u koja treba ulagati. Sve je spremno za gradnju i prikupljanje podataka. Ova baza podataka dat će osnovu za izradu strategija i poslovnih planova državi i lokalnim tijelima da vide na koji je način moguće graditi s državnim potporama. Važna je aktivnost HAKOM-a u edukaciji jedinica lokale samouprave kroz održane radionice kojima je skrenuta pozornost lokalnim zajednicama kako bi se trebali odnositi prema infrastrukturi jer mnogi nisu upoznati kako se elektronička komunikacijska infrastruktura planira i kasnije dolazi do problema sa izdavanjem dozvola. – istaknula je Ivančica Urh.
Nenad Šlibar istaknuo je kako je javo važno imati ažurne i kvalitetne podatke gdje postoji infrastruktura. Optička infrastruktura trenutno dolazi u loše dokumentiranim kanalima, pregled adresa nije uvijek jednostavan i zahtjeva terenski rad što izaziva dodatni trošak. Bilo bi idealno da postoji jedan zemljopisni preglednik postojeće infrastrukture, optičke i mobilne, ali i one pod tijelima javne uprave i lokalne zajednice. Investitorima je to jako bitno, važno je da su podaci javno dostupni kako bi smo investicije mogli planirati i izvest tamo gdje su zaista potrebne. – istaknuo je Šlibar.
Kruno Tršinski u ime HT-a također je podržao uspostavu ovakve baze podataka. Podaci HT-a o slobodnim trasama su javno dostupni HAKOM-u i drugim operatorima, istaknuo je.
Jasmin Lipović je istaknuo kako bi zemljopisni preglednik trebao sadržavati jedinstveni adresni model, sa svim podacima. Mi danas te podatke imao na mnogo različitih sustava, od popisa stanovništva, pošte i javnih tijela do operatora. To bi trebalo sve centralizirati na jednom mjestu i sinkronizirati na dnevnoj razini, istaknuo je.
Što se tiče poslovnih planova, panelisti su složni kako je tržište dinamično i kako su svi planovi mijenjaju na dnevnoj razini. No, investicije je, čulo se tijekom rasprave, moguće predvidjeti unutar godinu do dvije.
Je li tržište preregulirano?
Sudionici panel rasprave na temu ˝Simetrična regulacija kao nadopuna SMP regulacije˝ bili su Martina Dragičević (A1 Hrvatska d.o.o.), Paula Šunjić Brozinić (Hrvatski Telekom d.d.), Krešimir Kovačević (Pro-Ping d.o.o.) i Morana Čulo Jovičić (Telemach Hrvatska d.o.o.), a moderirala je Jelena Barać (HAKOM).
Stupanjem na snagu novoga ZEK-a mogućnosti simetrične regulacije su značajno povećane te zbog toga simetrična regulacija postaje važan alat HAKOM-a u otklanjanju prepreka tržišnom natjecanju i to bez potrebe provođenja postupka analize tržišta i utvrđivanja SMP statusa operatoru u odnosu na kojeg se propisuju simetrične obveze. Naime, odredbe starog ZEK-a o mogućnosti simetrične regulacije bile su ograničene samo na davanje pristupa žičanim instalacijama unutar zgrade ili do prve sabirne točke, dok se odredbama novoga ZEK-a te mogućnosti proširuju na način da se može, bez obzira na utvrđeni SMP status, operatorima odrediti obveze omogućivanja pristupa, na razuman zahtjev, žičnim instalacijama i kabelima te povezanoj opremi unutar zgrada, ili do prve sabirne ili razdjelne točke, na način koji utvrdi HAKOM, kada je ta točka smještena izvan zgrade. Međutim, uvjeti pristupa, koji se utvrđuju navedenim obvezama, mogu uključivati posebna pravila o pristupu mrežnim sastavnicama te povezanoj opremi i povezanim uslugama, o transparentnosti i nediskriminaciji te o raspodjeli troškova pristupa, koja se prema potrebi prilagođuju kako bi se u obzir uzeli čimbenici rizika. Nadalje, ako HAKOM utvrdi, uzimajući u obzir obveze koje proizlaze iz analize bilo kojeg mjerodavnog tržišta, da tako određene obveze nedostatno rješavaju velike i trajne gospodarske ili fizičke prepreke umnažanju mrežnih sastavnica, kojima se naglašavaju postojeće ili novonastale okolnosti na tržištu koje značajno ograničuju konkurentske ishode za krajnje korisnike, može uz pravedne i razumne uvjete proširiti određivanje takvih obveza pristupa iza prve sabirne ili razdjelne točke, i to sve do točke za koju utvrdi da je najbliža krajnjim korisnicima, a u koju se može smjestiti dostatan broj veza krajnjih korisnika kako bi se učinkovitim tražiteljima pristupa omogućila tržišna održivost. Dodatno, propisano je da HAKOM može odrediti i obvezu aktivnog ili virtualnog pristupa mrežnim sastavnicama ako je to opravdano tehničkim ili gospodarskim razlozima.
Može li simetrična regulacija biti nadopuna SMP regulaciji? Koje su nove mogućnosti koje regulatorima pruža novi regulatorni okvir? Koje promjene u tom smislu je potrebno napraviti u Hrvatskoj u odnosu na već postojeću simetričnu regulaciju?
Simetrična regulacija ne zamjenjuje SMP regulaciju, ona se ne smije samo tako ukidati. Svaki potez koji preregulira igrače na tržištu može utjecati negativno na investicije. – istaknula je Martina Dragičević.
Što manje regulacije to bolje – stav je Paule Šunjić Brozinić, koja smatra kako je regulaciju potrebno svesti na minimum. Ako se nastavlja sa simetričnom regulacijom ona treba biti jedino rješenje. HAKOM treba odustati od daljnje asimetrične regulacije u smjeru optike, a investitore treba rasteretiti financijski i regulatorno i pustiti ih da ulažu, istaknula je.
Krešimir Kovačević, istupao je kao predstavnik operatora koji dolazi sa potpuno drugog tržišta, ruralnog područja, a što se tiče regulacije istakao je kako regulaciju smatra dobrom i poželjnom. – Imamo planove za proširenje, smatramo da bi nam simetrična regulacija pružila mogućnost širenja poslovanja izvan trenutnih područja., kazao je.
Morana Čulo Jovičić istakla je kako simetrična regulacija postoji od ranije, no isto tako kako je tržište izrazito regulirano zbog čega je potreban oprez kod nametanja novih obaveza koje treba držati na razumnoj mjeri kako ne bi opterećivali investitore.
Smije li korisnik kupiti vlastitu opremu ili je mora unajmiti kod operatora?
˝Nova pravila za transparentno ugovaranje usluga i raskid ugovora˝ tema je panel rasprave čiji su sudionici bili Senka Erslan (A1 Hrvatska d.o.o.), Neven Alujević Grgas (Hrvatski Telekom d.d.) Iva Dragić (Optima telekom d.o.o.) i Petra Nakić (Telemach Hrvatska d.o.o.), a panel raspravu je moderirala Marina Ljubić Karanović (HAKOM).
S obzirom da je na snazi Provedbena uredba komisije (EU) 2019/2243 o utvrđivanju predloška za sažetak ugovora za pružatelje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u skladu s Direktivom (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća te da je stupio na snagu novi Zakon o elektroničkim komunikacijama na panelu je obrađena primjena u praksi sažetka ugovora za krajnje korisnike s naglaskom na sve probleme na koje su operatori naišli prilikom implementacije, ali i što navedeni sažetak donosi krajnjim korisnicima u pogledu transparentnosti. Nadalje, stupanjem na snagu novog ZEK-a došlo je do izmjene u pogledu naplate opreme ukoliko istu korisnik nije vratio te je na panelu bilo govora o načinu primjene članka 145. kao i na mogućnost da korisnik ne uzima opremu od operatora prilikom ugovaranja usluge već da koristi vlastitu kupljenu od treće strane.
Na koji način će se obračunavati amortizacija opreme koju korisnik dobiva na korištenje i može li koristiti vlastitu opremu?
-U EU svi operatori moraju koristiti vrlo detaljan obrazac. Naravno da mi kao operatori želimo imati slobodu kreiranja, ali to su manji problemi. Ono što je bitno je da je zaštita korisnika u RH među vodećima u EU i to isključivo nastojanjima HAKOM-a, a što mi kao operatori nismo uvijek dočekali raširenih ruku. Mi smo već i danas u velikoj mjeri ispunjavali te obveze koje nam sažetak propisuje samo u malo drugačijem obliku i zato nam nije toliki problem pružanje takvih informacija, istaknula je Senka Erslan.
Iva Dragić navela je kako je uredba jasna, govori o utvrđenom obveznom sažetku ugovora. Kompletna ugovorna dokumentacija i sažetak nosit će isti broj ugovora, koji je unificiran za konkretnog korisnika, a regulacija HAKOM-a u području zaštite je daleko ispred svih u EU.
Neven Alujević Grgas istakao je kako je HT u fazi završetka izrade dokumenta sažetka ugovora. Smanjen je broj prigovora otkako je sažetak uveden, pa iz tog razloga HT apsolutno podržava nadogradnju postojećeg sažetka ugovora. Najbitnije je za korisnike da će biti dostupan i prije sklapanja ugovora da bi korisnik mogao usporediti isti sa svim ugovorima drugih operatora, a što će pridonijeti boljem korisničkom iskustvu na tržištu.
Petra Nakić navela je kako smatra dobrim to što korisnik može na jednom mjestu dobiti sve informacije, a najbolje je to što će imati pisanu potvrdu onoga što je operator ponudio u razgovoru. – Imat ćemo manje situacija zavaravajuće prakse i krive komunikacije. Sve će biti puno transparentnije pa samim time i sigurnije, navela je.
Što se tiče amortizacije opreme, HT je odlučio podijeliti uređaje po vrijednosti u klastere te njihovu vrijednost smanjivati na godišnjoj razini. Korisnici trebaju vratiti uređaje da se ne dogodi situacija da ih trebaju platiti.
A1 pored obveze propisane pravilnikom o povratu, nakon isporučenog računa, šalje dodatna dva dopisa korisniku kako bi se omogućilo vraćanje bez naknade. Inače, korisnici mogu o trošku operatora vratiti opremu A1. Stalo nam je da tu opremu prikupimo, da je ukoliko je potrebno mi uništimo na pravilan način. – istaknula je Erslan.
Mogućnost korištenja vlastite opreme je predviđena zakonom, no sva oprema mora biti kompatibilna s mrežama operatora. U takvim slučajevima kad bi korisnik koristio opremu koja nije prošla sva testiranja operator ne može imati nadzor nad tim uređajem, raditi otklon kvara udaljenim putem, operator ne bi trebao biti odgovoran za kvalitetu usluge pristupa niti garantirat minimalnu brzinu. Korisnici moraju znati što dobiju od svoje opreme, a što od opreme operatora pa da u konačnici sami odluče, moglo se čuti tijekom skupa. Što se tiče HT-a, korisnici već sada mogu koristit svoju opremu, kazano je.
Trebaju li OTT pružatelji financijski doprinositi razvoju mreža koje koriste?
Na posljednjoj, četvrtoj panel raspravi na temu ˝Trebaju li OTT pružatelji financijski doprinositi razvoju mreža koje koriste?˝ svoje su stavove ukrstili Igor Zgrabljić (Google), Mislav Hebel (HAKOM), Iva Cibulić Blažević (Hrvatski Telekom d.d.) i Vlaho Hrdalo (Odvjetničko društvo Hrdalo&Krnić), a moderator je bio Domagoj Maričić (HAKOM).
Trenutno se u EU, na razini dionika i institucija, vodi rasprava o tom trebaju li tehnološki giganti (Google, Meta, NetFlix) više doprinositi u pokrivanju troškova razvoja i korištenja komunikacijskih mreža putem kojih se koriste njihove usluge, posebice u kontekstu ciljeva Digitalne dekade i pune 5G i gigabitne pokrivenosti do 2030. S druge strane, tehnološki giganti smatraju da su kroz DSA i DMA već prekomjerno regulirani i da su im nametnute drakonske obveze i potencijalne kazne. Panelu je prethodila uvodna prezentacija u kojoj je predstavljena inicijativa i trenutno stanje u EU institucijama.
Iva Cibulić Blažević istaknula je kako pojedini OTT pružatelji u posljednje vrijeme odbijanju plaćanje operatorima i takve situacije su česte. Operatori ne mogu korisnicima oduzeti pristup, a s druge strane ne mogu osigurati pravednu raspodjelu tereta. Nije ideja propisati namet, najam ili naknadu, pregovaračke pozicije nisu iste, OTT igrači odbijaju plaćati ono što su i dosada plaćali. Nije cilj inicijative utvrditi plaćanja, nego predvidjeti obvezu, pregovore i arbitražu u slučaju da pregovori ne uspiju. Mi kao operatori ne smijemo korisniku blokirati pristup aplikacijama. Ovo je političko pitanje, smatra Cibulić Blažević.
Igor Zgrabljić naveo je kako je korisnik taj koji uzima pretplatu i uređaj i korisnik treba biti u fokusu. Google ima otvoren partnerski odnos s telekomima. Te kompanije s pružateljima usluga zajedno rastu, surađuju i održavaju odnose koji su premreženiji nego se to misli. Veliki OTT igrači već ulažu, Google je uložio 23 milijarde eura lani u Europi, ulaže u podmorske kabele, ulaže u mnogo toga o čemu se ne obavještava javnost. Nije točno da velike tehnološke kompanije ne ulažu u infrastrukturu, istakao je Zgrabljić.
Odvjetnik Vlaho Hrdalo naveo je kako ga kao korisnika ˝ne dira previše kad operatori plaču˝ zbog većih troškova. – Nemam ništa protiv da Amerikanci moraju plaćati Europi više novaca, ne slažem se da Google plaća nešto što ja plaćam kao korisnik kroz potrošen promet, mislim da je prilagodba vrlo važna te da će se telekomi morat prilagodit, što su dobro radili do sad, puno bolje nego banke. Ne mislim da je odbijanje sudjelovanja ispravan put, ali se slažem da se ne može plaćati nešto što nije u vašem vlasništvu, naveo je Hrdalo.
Mislav Hebel fokusirao se na preliminarno izvješće BEREC-a, tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije koje je zaključilo da nije došlo do suštinskih promjena na tržištu koje bi bile vrijedne regulatornih intervencija. Za svaku mjeru regulacije mora postojati odgovarajuće opravdanje, tako da će u ovom trenutku BEREC nastaviti analize. U ovom procesu svi su međusobno ovisni, a korisnik je taj koji na kraju dana mora imati kvalitetnu uslugu po pristupačnoj cijeni.
U završnom obraćanju ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta osvrnuo se na buduće planove razvoja i djelovanja HAKOM-a. Rezimirao je rasprave i najavio aktivnosti HAKOM-a koje će uslijediti. -Želimo da korisnici imaju povjerenja u operatora, nije nam dovoljno samo ispunjenje obveza s pravne strane. Smatram da smo i ovom raspravom dali doprinos transparentnosti. HAKOM Dan tržišta organizira jer želi otvoriti dijalog s dionicima, a uključenost svih dionika nam je izuzetno važna. Samo ako uvažimo stavove svih dionika u konačnici možemo postići zadovoljstvo, kazao je Gosta.
Izvor HAKOM
