Namjeravano preuzimanje Activision Blizzarda od strane Microsofta snažno je odjeknulo u medijima. Radi se o transakciji od vrtoglavih 68.7 milijardi američkih dolara. Kompleksnost cjelokupnog procesa mnogima je nezamisliva i bit će zanimljivo pratiti koliko će to trajati. Microsoft će s ovime po udjelu postati treći najveći izdavač videoigara na svijetu.
Postat će vlasnik nekih od najpoznatijih franšizi Activision Blizzarda kao što su Minecraft, The Elder Scrolls, Call of Duty ili World of Warcraft.
Microsoft već od početka dvijetisućitih godina strpljivo gradi i širi svoje udjele i pristupa akvizicijama stabilnih developerskih, gejming, tvrtki.
Microsoft isto tako nije samo radio akvizicije, već je i samostalno stvarao i poticao produkciju igara. 2001. godine osnovao je Turn 10 Studios za produkciju Forza Motosporta. Developer Halo Infinitea, 343 Industries, stvoren je 2007. godine. The Coalition je kao gejming studio stvoren 2010. godine nakon što je Microsoft kupio Gears of War serijal od Epic Gamesa. 2018. godine je The Initiative postao developerski studio koji radi na produkciji videoigre Perfect Dark. 2019. World’s Edge je osnovan kako bi nadgledao produkciju Age of Empires franšize.
Primjenom takve politike Microsoft se popeo u sam vrh gejming industrije i ispred njega nalaze se samo japanski Sony i kineski Tencent.
Microsoft s akvizicijom Activision Blizzarda dobiva ono najvažnije – znanje. Tehnološki div steći će dodatne resurse i sigurno dobiti pristup uvidu u načine na koje nastaju neke od najboljih i najpopularnijih videoigara.
Ako se cijeli posao odvije do kraja, Microsoft će preuzeti još dodatnih devet gejming studija. Najveći studio unutar akvizicije je developer Call of Dutyja Treyarch and Infinity Ward, a isto tako je potrebno spomenuti developera Blizzard Entertainment koji stoji iza naslova kao što su Overwatch, Diablo i World of Warcraft.
S akvizicijom će Microsoft također steći vlasništvo nad naslovima koje je Activision Blizzard preuzeo nakon svojih ranijih kupovina, a to su poznati Playstation naslovi Spyro the Dragon, Crash Bandicoot i Tony Hawk serijal.
Vrlo je važno spomenuti i developersku tvrtku King koja je stvorila Candy Crush, jednu od najpopularnijih igara na pametnim telefonima, a Microsoft sada dobiva prava i na taj naslov.
Što će na to reći američki organi vlasti?
Procedura izvršenja transakcije će trajati, ali isto tako će trajati vijećanja raznih političkih tijela koja će, uz pritisak medija i ostalih tehnoloških tvrtki, morati odgovoriti na pitanje ako se ovdje zaista radi o stvaranju monopola.
Podsjetimo se nedavnih Microsoftovih aktivnosti.
Prošle godine Microsoft je preuzeo tvrtku ZeniMax Media te postao vlasnik podružnica poput Bethseda Softworksa, stvaratelja Fallouta.
Istodobno je radio na promidžbi Xbox Cloud Gaming brenda i uložio znatna financijska sredstva u stvaranje gejming servisa koji povezuje PC-je i ostale uređaje s popularnom konzolom.
Još otprije je poznata promocija Xbox Game Passa, platforme koja je dosad stekla više od 25 milijuna pretplatnika.
Svemu što je navedeno potrebno je još dodati akviziciju Activision Blizzarda i dobivamo uvođenje velikog izdavača videoigara u ovaj glomazni gejming sustav.
Koncentriranje ovakve moći moralo je privući pažnju američkog ministarstva pravosuđa te Federalne trgovinske komisije. Oba tijela su ključni faktori za odobrenje provođenja kompletne procedure akvizicije i zasad nema njihovih službenih očitovanja. Njihove analize i ispitivanja su zasigurno već počela, no za neke medijske objave ipak je potrebno pričekati konkretna saznanja i rezultate.
Microsoft je, znajući kako se radi o potezu koji bi mogao izazvati otpore s raznih strana, već zatražio produženje roka za provođenje akvizicije koja bi se trebala finalizirati do fiskalne 2023. godine.
Preuzimanje Activision Blizzarda u teoriji ima oblik vertikalnog spajanja gdje dvije tvrtke, koje pružaju nadopunjujuće usluge, udružuju snage.
S ovim se mogu usporediti akvizicije velikih telekomunikacijskih tvrtki koje kupuju većinu udjela u tvrtkama medijske produkcije.
U cijeloj priči postoji i horizontalna linija jer je Microsoft tijekom zadnjih godina kupio nekoliko gejming tvrtki koje više nisu konkurencija Activision Blizzardu.
Vertikalno spajanje u gejming industriji možda ne zvuči toliko opasno, no Microsoft će sada imati veliku slobodu u kreiranju politike prema ostalim developerima čije su zarade vezane uz Xbox konzole i Game Pass servis koji će, usput rečeno, vjerojatno dodatno proširiti svoju dominaciju i možda podići cijenu pretplate.
Zapravo mnogi ekonomisti u Game Passu vide ključ ove akvizicije jer se, po njima, sve vrti oko pretplate.
Istodobno će rasti Game Pass zbirka tj. knjižnica igara i to na način da će u nju biti uključeni svi prethodno spomenuti naslovi, a radi se o nekima od najpopularnijih franšiza u povijesti gejminga.
Pitanje je ako će otvorenost tržišta za gejming sadržaj biti i dalje isto, a pogotovo u vremenu ekspanzije streaminga koji predstavlja sustav gdje tvrtke na još izraženiji način kontroliraju distribuciju i aktivnosti.
Akvizicija Activision Blizzarda iz prikazane perspektive zaista izgleda moćno i američka javna tijela imat će mnogo posla u utvrđivanju potencijalnog stvaranja monopola na tržištu.
Ako se sve provede prema planu, Microsoft polako postaje jedan od najvažnijih svjetskih igrača na gejming tržištu i samo možemo očekivati integraciju njegovih servisa koji će ponuditi nevjerojatne ekskluzive u budućnosti.
Što Microsoft zapravo želi s akvizicijom?
Mogući odgovor je da želi biti svugdje kamo korisnici odlaze igrati videoigre.
Kad se Microsoft usporedi s Netflixom, postoje sličnosti jer želi stvoriti najjači servis za gejming sadržaj na tržištu gdje će biti osigurani ekskluzivni naslovi i svi će htjeti imati na njemu pretplatu. Jedina je razlika što Microsoft u toj domeni nema pravu konkurenciju kao što su Netflixu, primjerice, Disney, Apple ili Amazon.
Pitanje je kako će nakon akvizicije Microsoft gledati na videoigre i postojeće gejming zajednice vezane uz Activison Blizzard naslove jer potencijalnu moć koju će dobiti uvjetuju kontrola i vlasništvo nad mjestima i servisima gdje se videoigre konzumiraju.
Vrijeme će pokazati koliko je Microsoft spreman biti fleksibilan, a koliko će se sve stvari odvijati isključivo iz potrebe kontroliranja cjelokupnog sadržaja i ostvarenja većih prihoda.
Piše: Ervin Mičetić
