Kina ograničava izvoz materijala kao dio novih zakona o vanjskoj politici.
Kina je najavila nove kontrole izvoza galija i germanija, dvaju važnih metala koji se koriste u industriji poluvodiča, telekomunikacija, solarne energije i električnih vozila, izvještava Bloomberg. Ovaj potez označava značajnu eskalaciju u tekućem tehnološkom trgovinskom ratu sa SAD-om i Europom i mogao bi biti dio novog zakona o vanjskoj politici zemlje (kako je otkrio CNN) koji omogućuje vladi da “poduzme odgovarajuće protumjere i restriktivne mjere”.
Nova izvozna pravila od 1. kolovoza 2023. zahtijevat će od kineskih tvrtki dobivanje izvozne dozvole za metale galija i germanija, kao i proizvode koji ih sadrže, u ime nacionalne sigurnosti Kine. Kina je najveći svjetski proizvođač i galija i germanija, jer ima značajne rezerve ovih metala i proizvodi veliki dio globalne ponude. Kina čini oko 94% svjetske proizvodnje galija, pa bi njezina ograničenja mogla imati drastičan učinak na brojne industrije, uključujući poluvodičku, LED i solarnu energiju. U međuvremenu, takva će ograničenja neizbježno naštetiti i kineskim tvrtkama.
Taj potez neće imati drastičan učinak na proizvodnju komponenti visokih performansi poput CPU-a, GPU-a i memorije. Ali GaN i GaAs koriste se za naponske čipove, radiofrekventna pojačala, LED diode i brojne druge primjene.
“To će biti razorno – germanij i galij su apsolutno ključni za visokotehnološke industrije”, rekao je Anthony Lipmann, direktor londonskog trgovca metalima Lipmann Walton & Co, u kratkom intervjuu za Bloomberg.
I galij i germanij ključni su za visokotehnološke industrije i koriste se za proizvodnju složenih poluvodiča. Iako metali nisu rijetki, Kina ih drži jeftinima i može biti relativno skupo za rudarenje drugdje. Ovaj potez bi u početku mogao povećati cijenu ovih metala, ali bi to također moglo učiniti drugim zemljama ekonomski isplativijim da počnu vaditi te metale, potencijalno smanjujući dominaciju Kine na tržištu.
“Kada prestanu suzbijati cijenu, odjednom postaje održivije vaditi te metale na Zapadu, tada Kina opet ima autogol”, rekao je Christopher Ecclestone, direktor u Hallgarten & Co., za Bloomberg. “Nakratko dobivaju višu cijenu, ali onda se kineska tržišna dominacija gubi – ista se stvar dogodila prije s drugim stvarima poput antimona, volframa i drugih rijetkih sirovina.”
Potez kineske vlade mogao bi biti odgovor na opsežne sankcije protiv sektora poluvodiča i superračunala u zemlji koje je SAD uveo prošlog listopada. Prošlog je tjedna nizozemska vlada objavila planove za ograničavanje prodaje ASML-ovih naprednih alata za izradu čipova kineskim tvrtkama, odluka koja je izazvala snažno protivljenje Kine.
Piše: D.M.
