- 45% svih aktivnosti na tržištu rada može zamijeniti danas dostupna tehnologija, ali svega 5% radnih mjesta će biti u potpunosti automatizirano (McKinsey)
- Količina podataka koje generiramo do 2025 će porasti 10x, a IoT tržište povezivih uređaja će do 2020 biti vrijedno 1,29 trilijuna dolara (IDC)
- Do 2020. godine 82% organizacija koristit će neki oblik umjetne inteligencije u poslovanju (Deloitte)
- Brz tehnološki razvoj skraćuje životni vijek kompanija – 1958. godine bio je 60 godina, a 2018. tek 15 godina
Adacta, dio grupacije BE-terna, vodeći partner Microsoft Dynamicsa, Qlika i Cornerstona u regiji i jedan od vodećih u Europi, danas u Zagrebu održava 8. Adacta godišnji susret na kojem okuplja ključne partnere i ljude iz domaće i regionalne ICT zajednice. Tema ovogodišnjeg susreta jest „Intelligent business“, koncept koji objedinjuje ICT novosti i tehnološke trendove u poslovanju s općenitim poslovnim temema vezanim uz društvo, ljudski potencijal, inovativnost i transformaciju poslovanja u dobu umjetne inteligencije. U prijepodnevnom dijelu konferencije održana su keynote predavanja.
Govor dobrodošlice i uvod u glavnu temu konferencije održao je Krešimir Mlinarić, direktor Adacte Hrvatska. U izlaganju „Intelligent business with Adacta and BE-terna“, Mlinarić je naglasio važnost sveobuhvatnog, multidisciplinarnog pristupa današnjem poslovanju, tzv. „Intelligent Business“, koji vidi strateški važnim za budućnost Adacte i njen daljnji rast.
U uvodnom izlaganju, Mlinarić navodi podatke iz godišnjeg izvješća World Roboticsa, koje pokazuje kako je prodajna godišnja vrijednost robotske industrije u 2018. godini iznosila 16,5 milijardi dolara. Broj prodanih jedinica je također bio rekordan i iznosio je 422.000. Prosječna vrijednost robota je 39.000 dolara, čime možemo zaključiti da je tehnologija ušla duboko u komercijalnu fazu. Najviši postotni rast, od čak 23%, zabilježen je u segmentu tzv. Cobota (kolaboracijskih industrijskih robota), odnosno robota koji su dizajnirani da dijele radni prostor s ljudima. Također, Mlinarić navodi kako u komercijalnom letu pilot upravlja avionom 3-7 minuta – ostalo radi stroj.
Prema istraživanju analitičke kuće McKinsey, 45% svih aktivnosti na tržištu rada može biti zamijenjeno danas dostupnom tehnologijom, ali svega 5% radnih mjesta može biti u potpunosti automatizirano. Iako samo 5% poslova može u potpunosti biti automatizirano, studija pokazuje da 60% poslova može automatizirati 30% ili više njihovih osnovnih aktivnosti. Stoga, budućnost rada nije crna, manji broj poslova će nestati, neki će nastati, no svi poslovi će se transformirati, zaključuje Mlinarić. Cjeloživotno učenje i konstantno ulaganje u znanje i kompetencije Mlinarić smatra presudnim za uspjeh na tržištu rada.
Mlinarić navodi kako su promjene u IT industriji brže no u ostatku industrija, jer IT industrija stvara i pokreće tehnološke trendove. Prema podacima iz 2016, prosječan broj robota u Hrvatskoj je 6, a u svijetu čak 74 na 10.000 zaposlenika – po čemu se vidi da Hrvatska kaska te kako postoji puno prostora za rast i napredak. Izlaganje je Mlinarić završio objavom o strateškom partnerstvu s kompanijom BE-terna. Kroz sinergiju s kompanijom BE-terna fokus će ostati na regionalnom tržištu, ali se otvara globalni potencijal i daljnje mogućnosti rasta.
U predavanju „Intelligent business of the future – artificial and natural“, Igor Pavleković iz Microsofta govorio je o konceptima poslovanja budućnosti. Pavleković kaže kako je budućnost načelno teško predvidljiva, no ono što je jasno je da će se tehnologija u poslovanju značajno promijeniti u odnosu na današnju. Prema istraživanju analitičke kuće IDC, količina podataka koje generiramo do 2025 će porasti 10x, a IoT tržište povezivih uređaja će do 2020 biti vrijedno 1,29 trilijuna dolara. Analitička kuća Deloitte kaže kako će do 2020. godine 82% organizacija koristiti neki vid umjetne inteligencije u poslovanju.
Na pitanja „treba li nas biti strah“ i „kojom brzinom prihvatiti promjenu“, Pavleković zaključuje: kad uklonite barijere, vaša organizacija će se osloboditi, a to je za umjetnu i prirodnu – ne budućnost, već sadašnjost.
Ivan Skender, Chief Digital Officer iz A1, na slučaju iz vlastite kompanije pokazao je kako je investiranjem u kulturu Agile kompanija A1 u posljednje dvije godine prošla uspješnu transformaciju u digitalnu kompaniju. Proces digitalne transformacije uspješno je proveden zahvaljujući promjenama u digitalnom iskustvu, digitalnim procesima i operacijama te digitalnim vještinama i kulturi. Skender napominje kako A1 budućnost poslovanja vidi u razvoju digitalne akademije, novog vodstva, otvaranja novih radnih mjesta te fleksibilnim modelima rada. Posebno je naglasio kako su u A1 krajem prošle godine pokrenuli projekt fleksibilnih oblika rada „Flexerica“, koji zaposlenicima kompanije omogućuje rad u fleksibilnom radnom vremenu, ali i fleksibilno mjesto rada. Skender vjeruje kako će ovim modelom kod zaposlenika potaknuti jaču produktivnost i bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života.
U predavanju „Digital Agenda for Regional FMCG Multinational“, Mladen Pejković, stariji izvršni direktor u Atlantic Grupi, predstavio je digitalnu agendu Atlantic Grupe. Pejković je istaknuo kako je u 2018. značajno porasla potrošnja. U najvećoj je mjeri ovaj porast može se pripisati izdavanju malih potrošačkih kredita, koje su generirali bankovni sustavi umjetne inteligencije – stoga je, zaključuje Pejković, hrvatski gospodarski razvoj izravno povezan s umjetnom inteligencijom.
U prvoj fazi razvoja i provedbe digitalne agende, Pejković ključnim smatra postaviti kvalitetnu bazu – infrastrukturu, mrežu i sigurnost. U drugoj fazi valja uključiti sve segmente poslovanja: nabavu, logistiku, prodaju, marketing, ljudske resurse, financije i ostale. „Radite na čvrstim temeljima, koristite jasne prioritete, izbjegavajte primjere koji će biti avanturistički. Radite dugoročno, a kako je sve povezano, digitalizirajte – sve,“ poručuje Pejković.
Michael Mueller iz Raiffeisenbank Austria govorio je o korisničkom iskustvu koje donosi usavršavanje u organizaciji, kulturi, podacima i tehnologiji. Navodi kako zadnjih godina u Europi jačaju nove generacije bankarskih organizacija, te na primjerima WeChata i Alipaya zaključuje kako tehnologija snažno ulazi u bankarstvo, što rezultira potpuno otvaranjem novih, tehnološki moćnih fintech startupa, a istovremeno ulaskom klasičnih banaka u digitalni svijet. Mueller naglašava kako u RBA promatraju, suosjećaju, personaliziraju te se, u konačnici, angažiraju. Fragmentirani podaci u naslijeđenim rješenjima najveća su prepreka u stvaranju besprijekornog, jedinstvenog iskustva, tvrdi Mueller te navodi kako danas sve postaje osobno te kako se nalazimo u dobu hiperpersonalizacije. Percepcija budućnosti RBA vodi u tri smjera: što se radi, tko radi i kako radi. Ulaganje u timove i jačanje talenata napravit će razliku, smatra Mueller. Navodi kako napori banke idu u smjeru pronalaženja novih načina poslovanja, šireg razumijevanja, promjenama u fizičkoj okolini, novim članovima tima s novim pogledima te općenite promjene u paradigmi uloge banke. U travnju 2018, banka je imala 1 Agile tim, 7 do kraja 2018, a do kraja ove godine imat će čak 12 Agile timova. Mueller zaključuje kako promjenu toliko ne čine samo nove stvari, već perspektiva i kombiniranje već dostupnog u rješavanju stvarnih potreba u stvarnom svijetu.
Prijepodnevni dio konferencije zaključio je Matjaž Fajfar, direktor Adacta Srbija, koji je održao izlaganje na temu inteligentnog poslovanja u nadolazećim 20-im i 30-im godinama. Fajfar je na primjeru najuspješnijih svjetskih kompanija pojasnio kako razmišljaju u Adacti i što kompanija planira raditi u narednih 20 godina kako bi klijentima isporučila najbolja poslovna rješenja.
U predavanju „The Winners of the 20ies“, Fajfar je ponovio kako će četvrta industrijska revolucija, ona digitalna, biti fundamentalna i promijenit će naše živote. U digitalnom svijetu imamo podatke o potražnji, a očekivanja naših kupaca će se mijenjati. Fajfar također kaže kako će organizacija budućnosti biti različita od današnje. Uspješna kompanija ne definira samo što radi, već i kako radi. Napori menadžmenta u smjeru Customer Success managementa ispravni su i svakako u njih treba investirati. Menadžer budućnosti bit će enabler, motivator, trener, talent hunter, a razlika između menadžera i zaposlenika će se smanjivati.
Fajfar kaže kako najbolje kompanije kontinuirano preispituju sebe i investiraju u talente. Životni vijek kompanija se skraćuje – prosječni životni tvrtke 1958. godine bio je 60 godina, a 2018. tek 15 godina. Razvoj tehnologije i tehnološke promjene jedan su od ključnih pokretača ovog trenda. Za učenje će u budućnosti unutar organizacije trebati postojati razvijen sustav. Za kraj, Fajfar poručuje: „Promjene treba prihvatiti. Budućnost je svijetla za sve koji će biti angažirani, učiti i djelovati. Bavite se novim tehnologijama, upoznajte ih, razvijajte talente.“
U poslijepodnevnom dijelu konferencije bit će održana paralelna tehnička predavanja s uvidom u tehnološke novitete i trendove, ali i studije slučaja, uspješne priče i iskustva.
P.R.
