Jesmo li postali ovisni o internetu teško je reći, ali većina nas zasigurno ne može proživjeti dan bez da zaviri na internet prostranstva. Lako je moguće da smo pomalo izgubili kompas i ne možemo se izvući iz virtualnog svijeta, ali problem koji ostaje je ‘kako spasiti mlade naraštaje?’.
U jučerašnjem razgovoru s jednim kolegom shvatio sam da ipak neki od nas nisu toliko vezani na internet. Dokaz tome je upravo taj moj sugovornik koji je spomenuo da internet posjećuje jednom tjedno (ako i toliko), ali bitna činjenica kod svega toga je da on nije stariji od 25 godina. E sad, mnogi od vas zasigurno se pitaju da li je takvo što moguće? Pa kao što sam već prethodno rekao, moguće je.
Nažalost, danas živimo u svijetu gdje nema više puno fizičkog kontakta i zapravo nam je danas jedini pravi fizički kontakt onaj između naše guzice i stolca na kojem sjedimo za računalom. Mi koji smo odrastali kada internet još nije bio toliko sveprisutan, uspijemo se još suzdržati od cjelodnevnog kuckanja po tipkovnici. No, što je s mladim generacijama. Danas je teško primijetiti nekog klinca ili tinejdžera, a da ne kucka po zaslonu svog pametnog telefona. Mladi provode previše vremena za računalom, zapostavljajući tako fizičku aktivnost. To zasigurno nije dobro jer čovjek još nije mutirao dovoljno da postane ‘sjedeće biće’. Možda će se to u budućnosti dogoditi, ali problem će ostati trenutna mladež. Veliki dio njih vrlo vjerojatno će imati velikih zdravstvenih problema zbog sjedilačkog načina života. Iz tog razloga potrebno je mlade educirati da moraju svako malo ustati i razgibati se, a najbolje bi bilo otiči u šetnji ili na druženje s prijateljima. Dakle, kao rezime svega mogu napisati da je ovaj post zapravo poticaj svima da ustanu od računala i krenu popiti kavu, odigrati teniski meč, odvoziti nekoliko kilometara s biciklom, itd. Ne zaboravite na ove riječi i krenite odmah!
