Svijet blockchaina i kriptovaluta doživio je ogroman rast u posljednjem desetljeću. Iako se ovi pojmovi često koriste naizmjenično, oni predstavljaju različite, ali međusobno povezane tehnologije. Ovaj članak ima za cilj demistificirati koncepte blockchaina i kriptovaluta, objašnjavajući što su, kako rade i njihov potencijalni utjecaj na naše živote.
Što je Blockchain?
U svojoj srži, blockchain je decentralizirana digitalna knjiga (engl. digital ledger) koja bilježi transakcije na mnogim računalima na način da se registrirane transakcije ne mogu retroaktivno mijenjati. To osigurava sigurnost i integritet podataka. Blockchaini su temeljna tehnologija iza kriptovaluta, ali njihove primjene se protežu daleko izvan digitalnih valuta.
Ključne značajke blockchaina:
- Decentralizacija: Tradicionalne baze podataka su centralizirane, što znači da njima upravlja jedan entitet (poput tvrtke ili vlade). Nasuprot tome, blockchain održava distribuirana mreža računala (čvorova). Svaki čvor ima kopiju cijelog blockchaina i svi čvorovi rade zajedno kako bi potvrdili i zabilježili nove transakcije.
- Transparentnost: Transakcije zapisane na blockchainu su transparentne i mogu ih pregledati svi. Svaka transakcija je vremenski obilježena i povezana s prethodnom, tvoreći lanac zapisa koji je javno dostupan.
- Nepromjenjivost: Nakon što je transakcija zabilježena na blockchainu, ne može se mijenjati. Ova nepromjenjivost je osigurana kroz “kriptografsko sažimanje” i mehanizme konsenzusa, čineći prijevaru ili manipulaciju izuzetno teškim.
Sigurnost: Blockchain koristi napredne kriptografske tehnike za zaštitu podataka. Svaki blok u lancu sadrži kriptografski sažetak prethodnog bloka, podatke o transakcijama i vremensku oznaku. To ga čini otpornim na kršenje podataka i cyber napade.
Kako funkcionira Blockchain?
Da bismo razumjeli kako blockchain funkcionira, razmotrimo proces dodavanja nove transakcije u blockchain:
- Iniciranje transakcije: Korisnik inicira transakciju slanjem obavijesti mreži. Ova transakcija uključuje detalje poput adrese pošiljatelja i primatelja te iznos kriptovalute koja se prenosi.
- Validacija transakcije: Transakciju zatim validiraju mrežni čvorovi. To uključuje provjeru legitimnosti transakcije (npr. osiguravanje da pošiljatelj ima dovoljno sredstava).
- Formiranje bloka: Validirane transakcije grupiraju se u blok od strane rudara (u slučaju Bitcoina) ili validatora (u drugim blockchain sustavima). Ovaj blok također sadrži referencu na prethodni blok u lancu, osiguravajući kontinuitet.
- Proof of Work/konsenzusni mehanizam: Blok se tada podvrgava konsenzusnom mehanizmu. U Proof of Work (PoW) sustavima, rudari se natječu u rješavanju složenog matematičkog problema. Prvi koji ga riješi dodaje blok u blockchain i nagrađuje se kriptovalutom. Drugi konsenzusni mehanizmi poput Proof of Stake (PoS) i Delegated Proof of Stake (DPoS) koriste različite metode za validaciju i dodavanje blokova.
- Dodavanje bloka: Nakon što je blok validiran i dodan u blockchain, transakcija se smatra dovršenom. Svi čvorovi ažuriraju svoju kopiju blockchaina kako bi uključili novi blok.
Što su kriptovalute?
Kriptovalute su digitalne ili virtualne valute koje koriste kriptografske tehnike za sigurne transakcije. Za razliku od tradicionalnih valuta koje izdaju vlade (fiat valute), kriptovalute djeluju na decentraliziranim mrežama temeljenim na blockchain tehnologiji.
Ključne značajke kriptovaluta:
- Decentralizacija: Kriptovalute nisu pod kontrolom nijednog centralnog autoriteta, poput banke ili vlade. Ova decentralizacija se postiže putem blockchain tehnologije.
- Sigurnost: Kriptovalute koriste kriptografske tehnike za zaštitu transakcija i kontrolu stvaranja novih jedinica. To ih čini otpornima na prijevaru i krivotvorenje.
- Anonimnost i privatnost: Iako su sve transakcije zabilježene u javnoj knjizi, identiteti uključenih strana su često pseudonimni. To pruža razinu privatnosti koja nije dostupna kod tradicionalnog bankarstva.
- Globalna dostupnost: Kriptovalute se mogu slati i primati bilo gdje u svijetu, što ih čini dostupnima svima s internetskom vezom.
Kako funkcioniraju kriptovalute?
Kriptovalute se oslanjaju na blockchain tehnologiju za funkcioniranje. Evo pojednostavljenog objašnjenja kako funkcioniraju:
- Novčanici i adrese: Korisnici pohranjuju svoje kriptovalute u digitalnim novčanicima, koji imaju jedinstvene adrese. Te adrese se koriste za slanje i primanje kriptovaluta.
- Transakcije: Kada korisnik želi poslati kriptovalutu, stvara transakciju i potpisuje je svojim privatnim ključem. Ova transakcija se šalje mreži na validaciju.
- Rudarenje/validacija: Mrežni čvorovi validiraju transakciju koristeći konsenzusne mehanizme. U slučaju Bitcoina, rudari koriste PoW za validaciju i dodavanje transakcija u blockchain.
- Ažuriranje blockchaina: Nakon validacije, transakcija se dodaje u blockchain, a “knjiga” se ažurira na svim čvorovima. Saldo novčanika primatelja se povećava, a saldo pošiljatelja se smanjuje.
Popularne kriptovalute
- Bitcoin (BTC): Prva i najpoznatija kriptovaluta, koju je stvorila anonimna osoba (ili grupa) poznata kao Satoshi Nakamoto. Bitcoin je uveo koncept blockchain tehnologije i ostaje najvrednija kriptovaluta trenutačno.
- Ethereum (ETH): Ethereum je decentralizirana platforma koja omogućuje pametne ugovore i decentralizirane aplikacije (DApps). Njegova izvorna kriptovaluta, Ether, koristi se za plaćanje transakcija i računalnih usluga na mreži.
- Ripple (XRP): Ripple se fokusira na omogućavanje brzih, jeftinih međunarodnih plaćanja. Za razliku od Bitcoina i Ethereuma, Rippleov konsenzusni mehanizam ne oslanja se na rudarenje.
- Litecoin (LTC): Često se naziva srebrom u usporedbi s “Bitcoinovim zlatom”, Litecoin nudi brže vrijeme potvrde transakcija i drugačiji algoritam sažimanja.
- Cardano (ADA): Cardano je blockchain platforma koja se fokusira na sigurnost i skalabilnost. Njegov konsenzusni mehanizam, Ouroboros, temelji se na PoS.
Potencijalne primjene blockchaina izvan kriptovaluta
Iako su kriptovalute najpoznatija primjena blockchain tehnologije, potencijalne upotrebe blockchaina protežu se daleko izvan digitalnih valuta. Evo nekoliko značajnih primjera:
- Upravljanje lancem opskrbe: Blockchain može pružiti transparentnost u lancima opskrbe, pomažući u sprječavanju prijevara i osiguravanju autentičnosti proizvoda.
- Zdravstvo: Blockchain može sigurno pohraniti i dijeliti medicinske zapise, poboljšavajući učinkovitost i sigurnost zdravstvenih sustava.
- Sustavi glasanja: Sustavi glasanja temeljeni na blockchainu mogu poboljšati sigurnost i transparentnost izbora, smanjujući rizik od prijevara.
- Provjera identiteta: Blockchain se može koristiti za sigurnu i nepromjenjivu provjeru identiteta, pomažući u sprječavanju krađe identiteta.
- Nekretnine: Blockchain može pojednostaviti transakcije nekretninama pružajući transparentan i siguran način za bilježenje vlasništva i prijenosa imovine.
Potencijalni problemi
Unatoč svom potencijalu, blockchain tehnologija suočava se s nekoliko izazova:
- Skalabilnost: Kako se broj transakcija povećava, blockchain mreže mogu postati zagušene, što dovodi do sporijih vremena transakcija i viših naknada za iste.
- Potrošnja energije: Blockchaini temeljeni na PoW mehanizmu, poput Bitcoina, troše značajne količine energije, što izaziva zabrinutost za okoliš.
- Regulacija: Regulatorno okruženje za kriptovalute još se razvija, s vladama diljem svijeta koje se bore s regulacijom i oporezivanjem digitalne imovine.
- Sigurnost: Iako je blockchain općenito siguran, nije imun na napade. Na primjer, “51% napadi”, gdje grupa rudara kontrolira više od 50% računalne snage mreže, mogu ugroziti integritet blockchaina.
Blockchain i kriptovalute predstavljaju revolucionarni pomak u načinu na koji razmišljamo o novcu, transakcijama i sigurnosti podataka. Iako je tehnologija još u relativno ranoj fazi, njezine potencijalne primjene su široke i raznolike, obećavajući transformaciju industrija od financija do zdravstva.
Piše: Boris Plavljanić
