Facebook je napokon nedavno najavio dugo očekivanu kriptovalutu, no cijela ta priča je još nejasna. Iz kompanije su najavili da će se Libra na tržištu pojaviti iduće godine, odnosno 2020. godine, te da će Libru Blockchain voditi vrlo kvalificirani ljudi s višegodišnjim iskustvom u razvoju kriptovaluta.
No, da bi cijela priča bila potpuna, Facebook će zajedno s kriptovalutom izbaciti i digitalni novčanik koji će se zvati Calibra. Ukratko, Facebook će kreirati svoj Libra Blockchain, svoju kriptovalutu koja će postojati na tom blockchainu, te wallet u koji ćete moći pohraniti svoje kripto novce.
Ako vas zanimaju detalji, ovdje možete pročitati “Libra White Paper”, te “Developers documentation”.
Libra ima potencijal napraviti ono što mnoge kriptovalute nisu uspjele, iako im je to bio glavni cilj. A to je preokrenuti banke, kredite, transakcije i općenito cijeli financijski sektor. U digitalnoj ekonomiji cilj je sigurno, brzo i jeftino slati i primati novac, te raspolagati s njime onog trenutka kada vam treba, bez nekih velikih čekanja.
Naravno, to sve lijepo zvuči na papiru, ali i ovdje postoje neki kompromisi i neodgovorena pitanja koja mnoge zanimaju. Tu je uvijek pitanje privatnosti (op.a. ipak tu govorimo i o kompaniji koja inače ne mari previše za privatnost), sigurnosti i regulacija.
Nadalje, tu su i tehnička pitanja koliko će brzo se izvršavati transakcija, da li se blockchain može dobro skalirati, koliko će struje trošiti da bi se jedna transakcija izvršila i tako dalje. I za kraj – kako Facebook planira zaraditi od ovoga i da li uopće planira zaraditi? Na ta i mnoga druga pitanja ćemo probati odgovoriti u nastavku teksta.
Što korisnici mogu s Libra kriptovalutom?
Najlakši način na koji možete zamisliti i shvatiti Libru je – kao digitalni novac. Barem ga zasad tako Facebook opisuje. On će biti baziran na blockchainu i bit će kriptovaluta, no moći ćete ga vrlo lako primati i slati preko Facebooka i Calibra aplikacije. Libra bi trebala biti i konkurent servisima poput Apple Paya, PayPala i Venma.
Kao što smo rekli, za izvršiti transakciju moći ćete koristiti Calibru ili neki drugi digitalni novčanik, a u kasnijim fazama bi se ova valuta trebala moći koristiti i za plaćanje usluga i dobara.
Naravno da će Facebook integrirati Libru u svoju društvenu mrežu, pa ćete lako moći slati i primati novac od svojih prijatelja. Calibra će biti ugrađena i u Facebook Messenger i WhatsApp kako biste i preko tih IM aplikacija lako primali i slali novac. Zasad nema riječi hoće li Facebook integrirati Calibru i u Instagram, ali pretpostavljamo da hoće u jednoj od kasnijih faza.
Što se tiče čelnih ljudi koji će voditi ovu priču, tu su osobno Mark Zuckerberg (kao CEO kompanije), te niz stručnjaka. Vjerojatno glavna osoba za razvoj blockchain će biti David Marcus. Oni žele da ljudi manje koriste banke, a više “slobodne transakcije” i da to rade isključivo preko mobitela. U biti žele napraviti sve ono što su pokušale i druge kriptovalute, a nisu uspjele. Pa čak ni Bitcoin.
Je li Libra decentralizirana kriptovaluta?
Odgovor je “da”, ali ne na isti način kao Bitcoin, Ether, Ripple i druge kriptovalute na tržištu. Ako tražite novu kriptovalutu u koju ćete uložiti novac i čekati da se on udvostruči, slobodno zaobiđite ovu kriptovalutu jer ona neće tako funkcionirati.
Ova cijela priča će se fokusirati isključivo na transakcije, te će pokušati očuvat cijene stabilnima. To znači ako vi imate 100 dolara na Libri, moći ćete potrošiti tih 100 dolara. Tih 100 dolara neće biti 90 dolara, niti će biti 200. I to je cilj libre. Digitalni novac koji neće gubiti niti dobivati na vrijednosti, ali će vam olakšati (digitalni) život.
Zato Libra neće imati fiksan broj tokena kao što recimo ima Bitcoin, nego će ih imati točno onoliko koliko je potrebno da se očuva vaša vrijednost novca koji je ekvivalent “pravom” (fiat) novcu. Kada korisnik dolare, eure, franke … zamijeni za Libra tokene, on će ih imati kod sebe. Kada s njima plati neku uslugu (npr. digitalno oglašavanje), ti tokeni će se uništiti.
Kako radi Libra Blockchain?
Libra nije u potpunosti centralizirana, ali nije ni skroz decentralizirana. Na Bitcoin ili Ethereum blockchainu, svatko može pokrenuti računalo, skinuti softver, te postati “čvor” u blockchain mreži, te validirati transakcije. Libra blockchain je “permissioned”. Odnosno samo Libra Association članovi mogu biti čvorovi (engl. node). 28 kompanija koje vrijede preko milijardu dolara, su Facebooku uplatile 10 milijuna dolara, odnosno ukupno 280 milijuna dolara, kako bi dobile tu privilegiju.
Što se same brzine transakcija tiče, navodno bi Libra Blockchain trebao moći procesuirati oko 1.000 transakcija u sekundi, dok je kod Bitcoina i Ethereuma to između 7 i 15 transakcija u sekundi. Kompromis je što će samo određene kompanije to moći raditi.
Libra blockchain će biti brz i moderan blockchain koji će koristiti napredne kriptografske tehnike kao što su “Byzantine Fault Tolerance” i “Merkle Tree”. Pojednostavljeno, Libra čvorovi će moći jako brzo verificirati transakciju i upisati ju u trajni blockchain, ali će i lako moći dogovoriti konsenzus i promijeniti nešto ako je krivo zapisano.
Nadalje, Libra neće koristiti Bictoinov PoW (Proof of Work) model, nego će se boriti za malu potrošnju energije. Svaka transakcija će imati jako mali postotak koji će odlaziti za tehničke troškove. Facebook kaže da to nije radi zarade, nego da otjeraju one korisnike koji žele zloupotrijebiti Libru i raditi jako puno transakcija kako bi namjerno zagušili vezu. Tako će to morati plaćati, pa im neće biti isplativo. Što na kraju i ima smisla.
Za kraj, spomenimo da će programeri nad Libra blockchainom moći raditi DApps (distribuirane aplikacije), te pisati smart contracte koristeći “Move” programski jezik. Taj jezik je još u razvoju, ali će biti gotov do iduće godine. Jedini problem koji mi ovdje vidimo je taj što Libra Foundation i Facebook neće biti nadležni za takve aplikacije (neće ih odobravati niti kažnjavati) što bi moglo dovesti do potencijalnih prevara i tzv. “scam aplikacija”.
Kako se u to sve uklapa Libra Foundation?
28 članova Libra Foundationa će biti bazirani u Ženevi u Švicarskoj. U tim članicama bit će VC kompanije (Andreessen Horowitz, Union Square Ventures), e-commerce i tech kompanije (booking.com, eBay, Uber, Lyft, Spotify), blockchain kompanije (Anchorage, Coinbase, Xapo), telekomunikacijske kompanije (Vodafone), kartičarske kuće (Visa, MasterCard, PayPal, Stripe), te naravno Facebook i Calibro.
Kao što smo rekli, svi oni su investirali po 10 milijuna dolara kako bi mogli biti čvorovi u Libre blockchainu i kako bi imali glas u ovoj skupini, te odlučivali kako će se Libra razvijati. Skupina od ovih 28 članova će birati nadzorni odbor, predsjednika uprave i sve što se tiče Libra ekosustava.
Naravno, tu dolaze i neke povlastice. Sve te kompanije dobiti će hrpu tokena, te će dobivati dividendu koja će se dijeliti jednom ili dvaput godišnje.
Facebook se ipak nada da će prikupiti još 70-ak velikih kompanija i da će imati preko 100 članova u svojoj grupi.
Malo o sigurnosti i privatnosti
Mark Zuckerberg je nedavno izjavio da je fokus budućeg Facebooka zapravo privatnost i da učini platformu što je moguće više sigurnom za korisnike. Libra i Calibra su dio te cijele vizije.
U Facebookovom postu o Libri i Calibri, Zuckerberg je rekao da će sada svaki komadić softvera biti izuzetno kontroliran i da će biti fokusiran na privatnost. S druge strane, da biste koristili Calibru, morat ćete skenirati osobnu iskaznicu kako bi se izbjegle bilo kakve prevare.
Ali Mark tvrdi da u transakcijama neće biti privatnih informacija i da će sve biti sigurno za korisnike.
Svjestan je Facebook svoje reputacije i problema koje imaju, pa će morati jako razdvojiti društvenu mrežu od ovog financijskog servisa. Kompanija je rekla da neće skupljati bilo kakve podatke o transakcijama, te da će cijeli blockchain biti kriptiran. Uz to, ne bi trebalo biti nikakvih podataka koje bi Facebook mogao iskoristiti kako bi vam “gurao” reklame vezane uz Libru.
Jer sada ako na Facebooku dva puta posjetite recimo Nikeovu stranicu, odmah će vam početi iskakati Nikeove reklame. S Librom ako platite Nike tenisice, ne biste trebali imati Nikeove reklame jer Libra (Facebook) neće moći pratiti vas niti vaše transakcije.
Ista stvar je s Calibrom. Navodno Facebook neće importati nikakve podatke kod setupiranja vašeg digitalno novčanika, a isto vrijedi i za WhatsApp. Spomenimo još da će Facebook osnovati poseban sigurnosni tim koji će se brinuti o Calibri i potencijalnim prevarama, te zaštiti korisnika.
Kako će Libra biti regulirana?
To je veliko pitanje koje muči mnoge. Facebook će kontrolu nad Librom dati – logično – sebi i spomenutim kompanijama koje su donirale novce. Libra će se pokušati odmaknuti od standardnih procedura i regulacija sa svojim zaštitama i pravilima. No, US Senate Banking Committee je poslala otvoreno pismo o kriptovalutama, te Europa ima svoje regulatore koji promatraju Libru i gledaju kako će “reagirati” na nju.
Libra bi trebala ipak imati određene mehanizme koji će sprječavati pranje novca i ilegalne transakcije što recimo Bitcoin nije uspio riješiti. Mnogo “prljavog” novca je pretvoreno u kriptovalute i izvučeno na različite načine. Zato su regulatori oprezni, a dok ne vide mehanizam kako će Libra funkcionirati, ne znaju ni što konkretno reći o ovom digitalnom novcu.
Zuckerberg je dodao da će Calibra funkcionirati kao i drugi payment servisi (Stripe, PayPal …), ali će to opet ovisiti od zemlje do zemlje i njihovih pravila kako će oni na to gledati.
SEC i CFTC i druge regulatorne agencije će tek dati sud o Libri, te na kraju one moraju dati zeleno svjetlo prije nego Libra ugleda svjetlo dana. No, već su sazvali sjednicu na kojoj će biti predstavnici (op.a. Facebook), te su ih pozvali da zaustave development Libre dok ne prođe taj sastanak i dok ne vide točno o čemu se tu radi. Hoće li sve proći kako spada ili ne, tek ćemo vidjeti.
Piše: B.P.
