Ovih dana ne možete otvoriti portal sa vijestima iz IT svijeta, a da ne vidite barem nekoliko članaka o Googleu i njihovoj novoj kompaniji Alphabet. Ako ste se pitali što to jest i zašto to Google radi – na pravom ste mjestu. Odlučili smo se pozabaviti Googleovim restrukturiranjem kompanije jer ovakvo što nije viđeno u prošlosti. Barem ne u ovakvom razmjeru. Ukratko – Google je odlučio restrukturirati kompaniju – Alphabet će biti krovna kompanija, a ostale kompanije koje Google posjeduje će biti kompanije kćeri koje će imati zasebno vodstvo, zasebne projekte, a možda i zasebni budžet. Taj potez su dioničari, naravno, pozdravili jer će se jasno vidjeti što donosi najviše novaca, koji proizvodi su neprofitabilni, koje grane industrije treba razvijati i slično. No, o tome više u nastavku teksta.
Mnogi su u prvi mah mislili da će se Google preimenovati u Alphabet – ali neće. To će biti samo jedna od kompanija u nizu. Na čelu holding kompanije Alphabet će biti Larry Page, dok će Sergey Brin biti predsjednik uprave što znači da dva osnivača Googlea će i dalje sve voditi, samo će kompanije biti segmentirane. No, nije sve ni tako jednostavno.
Google Abeceda
Kada netko kaže Google, svi odmah prvo pomislimo na tražilicu, no Google je sa godinama prestao biti „samo tražilica“. Google je postala kompanija koja u svom portfelju ima jako puno proizvoda i usluga i teško ih je samo nabrojati, a kamoli i opisati. Ako pogledate spomenute proizvode, tada ćete vidjeti da je Google prisutan u svim segmentima. Imaju svoje mape i navigaciju, svoj glazbeni servis (točnije, njih nekoliko), društvene mreže, svemirski program, istraživački odsjek, automobile koji voze bez vozača i tako dalje. Logičan korak je restrukturiranje kompanije te njeno segmentiranje.
Ako pogledate malo bolje konkurentske kompanije na tržištu rijetko koja kompanija, ili čak možda niti jedna druga, nije tako široka. Sve kompanije koje se natječu sa Googleom, natječu se u određenom segmentu. Neke kompanije su uspješnije, neke nisu, no u globalu, teško se mjeriti sa Googleom. Zato smo i rekli da je ova situacija neviđena i podržavamo potez koji je povukao dvojac Page-Brin.
Osnivanjem krovne holding kompanije poslovanje i struktura unutar Googlea bi trebala biti mnogo čišća i lakša za upravljanje. Pogotovo što će se kompanije kćeri (Nest, Fiber, Calico …) same razvijati, odnosno neće ovisiti o nikome. Na čelu Googlea će biti jedan CEO, na čelu Nesta drugi itd. Svaka kompanija će imati svoju upravu, svog šefa, svoj odjel za razvoj i istraživanje, a bilo bi odlično i kada bi svaka kompanija imala svoj budžet. No o tome nešto kasnije.
Google je do sada uvijek bio u dilemi, odnosno bio je razapet između dvije stvari – s jedne strane htjeli su razvijati nove proizvode, uređaje i usluge, a s druge strane morali su zadovoljiti dioničare i kontinuirano stvarati sve veći prihod. Što je u neku ruku i logično jer kako kompanija raste, tako su joj potrebna i veća sredstva za rad. No, to nije uvijek išlo glatko. Ponekad je Google morao na tržište izaći sa proizvodom koji nije gotov samo da vide kako tržište „diše“ i da li ima potencijala. S druge strane, od svih silnih projekata, određeni projekti su na čekanju, određeni projekti su odbačeni, a sada bi se i to trebalo promijeniti na bolje. Tu se vraćamo na segmentiranje kompanija. Pošto će sada svaki CEO odlučivati o projektima unutar svoje divizije, tj. Kompanije, paralelno će se raditi na mnogo više projekata što znači još više dobrih usluga od Googlea. Strukturiranje kao takvo možda zvuči dosadno i suhoparno, no u ovom slučaju bi to mogla biti stvarno dobra stvar. Možda ne za vas kao korisnika jer vi tu promjenu nećete osjetiti, no za investitore i sve one koji stvaraju nešto u IT sektoru bi moglo. Ako ništa drugo, ovo je fantastičan primjer da svi nešto nauče iz njega. Ako uspije – bit će uspješan primjer, a ako ne uspije – biti će dobar primjer za analizu neuspjeha. Ipak, sumnjamo da će se dogoditi najlošiji scenarij i da će Google, pardon Alphabet, biti neuspjeh. Kada kažemo neuspjeh mislimo na drastičan pad cijena dionica kompanija koje će biti ispod Alphabeta, lošije usluge, sporiji razvoj i slično. Očekujemo upravo suprotno – rast cijena dionica Googlea (op.a. u trenutku pisanja ovog članka, dionice Googlea su skočile čak 6%!), ali i ostalih kompanija, bolje i kvalitetnije usluge, više usluga, nove inovacije …
Kompanije kćeri
Kao što smo rekli, Alphabet će biti krovna holding kompanija, a ispod nje će biti Google, Google Capitals, Google Ventures, Google X, Fiber, Calico i Sidewalk Labs. Nekoliko riječi o svakoj pojedinoj kompaniji.
Google – Google će ostati kompanija koja će se baviti velikim projektima, odnosno pod Google će i dalje spadati tražilica, reklame (Ads), YouTube, Android, Aplikacije i Mape. Tu je još i „tehnička struktura“, no to za ovu priču i nije previše bitno. Bitno je da će Google i dalje razvijati one proizvode koje korisnici najviše koriste. Android je definitivno broj jedan kada govorimo o mobilnim operativnim sustavima, YouTube je jedna od najposjećenijih web stranica na svijetu, Google tražilica „odradi“ preko 80 posto pretraživanja na Internetu, Google Mape se koriste svakodnevno za tisuće različitih poslova, a odjel za razvoj aplikacija će i dalje razvijati aplikacije za Android u suradnji sa Android odjelom, dok će Ads i dalje biti odjel koji će raditi marketing i reklame i ostvarivati nestvarno veliki profit za Google. U tim segmentima sve će se nastaviti raditi po starom, samo će na čelu Google kompanije biti Sundar Pichai.
Google Capitals – Google Capitals je zaparvo fond iza kojeg, logično, stoji Google a njihov cilj je samo jedan – ulaganje. Kao što pojedinac ulaže svoje novce u dionice jedne ili više kompanija (ili u obveznice ili nešto treće), tako i fond Google Capitals ulaže u druge kompanije. Naravno, ulaže ih iz dva razloga. Prvi razlog je taj da je Google dobra kompanija koja želi unaprijediti svijet pa ulaže u ambiciozne i obećavajuće startupe i male kompanije, a drugi je oplođivanje novaca. Svako tko ulazi u svijet dionica i obveznica ulazi sa ciljem povećanja trenutne količine novca koji mu trenutačno stoji neiskorišten.
A Google ima jako puno neiskorištenog novca, odnosno novca koji im stoji na računu. Google Capitals radi prvenstveno dugoročna ulaganja i fokusira se na kompanije koje mijenjaju IT trendove i kompanije koje eksperimentiraju. Naravno, sve sa umjerenim rizikom. Neke od kompanija u koje je Google Capitals uložio su: SurveyMonkey, LendingClub, Renaissance Learning, Auction, CreditCarma, FreshDesk, Mapr, Thumbtack, InnoLight, Glassdoor, Duolingo, CrowdStrike i mnoge druge. Možda za mnoge od tih kompanija niste čuli, no trebali ste. To su relativno nove kompanije koje bi nas uskoro mogle iznenaditi sa vrhunskim proizvodima i uslugama, a neke već i jesu.
Google Ventures – Google Ventures je kompanija vrlo slična Google Capitalsu, a radi se o kompaniji koja prvenstveno ulaže u startupe, pomaže im da rastu, razvija ih i slično. Većinom ulažu u startupe koji se bave Internetom i web-baziranim uslugama, startupe koji razvijaju razni softver, bave se medicinom i slično. Samo u 2014.-oj godini su uložili oko 100 milijuna dolara u Europske startupe. Neke su naravno i kupili.
Google X – Google X je polu-tajni projekt kojem je cilj raditi najnaprednije tehnologije, odnosno raditi nešto što trenutačno ne postoji na tržištu. Sjedište Google X-a se nalazi samo kilometar od sjedišta Googlea u Kaliforniji. Laboratorij Google X-a vodi Sergey Brin, no glavni čovjek zadužen za dnevne aktivnosti je Astro Teller. On je izjavio da imaju dva cilja – postojeće tehnologije poboljšati toliko da zvuče kao da su ispali iz SF filma, te razvoj novih tehnologija kakve još nisu viđene. U ovom laboratoriju je započet i projekt Googleovog automobila koji sam vozi, a to je bilo još davne 2010.-te godine. To im je i bio prvi veći projekt. Google X se još povezuje i sa svemirskim programom, projektom loon (projekt koji se sastoji od letećih balona koji će svima davati besplatan Internet), projektom Hoverboard, projektom wing (leteći automobili …) i mnogim drugima.
Fiber – Jedna od nama najzanimljivijih Googleovih firmi je definitivno Fiber. O Fiberu ste mogli puno čitati prije 2-3 godine kada je projekt zaživio. Fiber nudi u određenim gradovima u Americi super brzi pristup Internetu, te ekstremno kvalitetnu televiziju. Riječ je o eksperimentalnom programu koji do danas ima oko 300-35 tisuća pretplatnika. Zašto tako malo?
Zato jer ga je moguće uzeti, kao što smo rekli, samo u nekim gradovima u Americi i usluga nije jeftina. No bez obzira na to, Fiber nudi 1000 Mbit-ni Internet, te kabelsku televiziju, a uz to dobijete i još 1 TB podataka za Google Drive, te još 2 TB za snimanje televizijskih programa koji se odmah spremaju na vaš GDrive. Fantastična usluga, nažalost za odabrani broj korisnika. Većinom ovu usluge koriste kompanije zbog brzog Interneta.
Calico (California Life Company) – Kada ste iznimno bogati, željeli biste živjeti vječno. Nažalost, to ne ide tako, a ljudi iz Googlea bi to voljeli promijeniti i od tuda kompanija Calico. Riječ je o kompaniji koja radi na tome da se poveća životni vijek ljudi, te da se uz pomoć tehnologije iskorijene određene bolesti. Rekli bismo da se ova kompanija bavi bio-tehnologijom. Nije potpuno jasno što točno Google trenutačno radi i na čemu radi, no oni tvrde da ulažu ogromne novce u razvoj lijekova, stipendiraju nadarene studente koji studiraju na medicinskim i srodnim fakultetima, daju svojim partnerima (bolnicama, sveučilištima …) ogromne novce za daljnje poslovanje i slično. Dobra ideja i nadamo se da će stvarno svi imati koristi od ove kompanije, a ne samo bogati ljudi koji si mogu priuštiti skupa liječenja i tretmane u skupim bolnicama. Čelni ljudi Calicoa tvrde da će njihove rezultate vidjeti svi.
Sidewalk Labs – Za kraj je ostala jedna specifična kompanija koju je Google smjestio u centar svijeta – New York. Riječ je o kompaniji, zapravo više startupu, koji za cilj ima poboljšati život u gradovima. Da, dobro ste pročitali. Ovaj startup želi smanjiti troškove života u svijetu, smanjiti zagađivanje planeta, smanjiti upotrebu fosilnih goriva i slično. Kako će to napraviti? Plan im je razvoj i investiranje u druge proizvode koji imaju sličnu zadaću. Ovo je kompanija koja gleda daleko u budućnost i želi povezati „obične ljude“ sa tehnologijama koje će im olakšati život.
Prilično generalan cilj, no pozdravljamo ovakve startupe. Posebice ako uspiju smanjiti troškove života u tako velikim gradovima kao što je New York. Zanimljivo je da kompaniju vodi Larry Page i Daniel L. Doctoroff (bivši savjetnik gradonačelnika New Yorka za ekonomski razvoj). Radi se o visoko pozicioniranim ljudima u politici koji imaju veze i poznanstva, a Googleu će upravo to trebati. Bez podrške ljudi na čelu grada, teško da tehnološka kompanija može puno toga napraviti. No, ostaje nam čekati i vidjeti što je Google smislio i što će biti prvi veći „napredak“ za ljude u gradovima.
Alphabet – prednosi i mane
Vratimo se još malo na prednosti i mane Alphabeta, odnosno osnivanje jedne ovako velike holding kompanije. Kao što smo rekli, investitori su pozdravili ovu odluku, kao i većina dioničara, no takva kompanija donosi određene prednosti i mane. Neke stvari će se promijeniti na bolje, a neke na lošije. Pitanje je samo da li će prednosti biti veće od onih negativnih stvari. Prva dobra stvar koju ovakva kompanija donosi su lakše akvizicije. Do sada, kad god je Google kupovao neku kompaniju, razmatrao je hrpu faktora. Osim onih glavnih – financijska isplativost i potreba za određenim proizvodom – razmatralo se kako će se ljudi iz kompanije prilagoditi radu u Googleu, da li se kulture Googlea i dotičnih kompanija podudaraju, gdje će ih smjestiti, kako će se to odraziti na Google općenito i slično. Sada će situacija biti malo drugačija jer će kompanije kćeri lakše raditi akvizicije, neće se nova kompanija morati integrirati u sve druge kompanije i period integracije će biti mnogo kraći. Neke kompanije koje je Google kupio su 2-3 godine bile u neodređenom statusu dok ih Google nije „prilagodio“ sebi. Nadalje, veličina kompanije.
Kako je do sada postojala jedna velika kompanija, bilo ju je teško promijeniti odnosno Google je malo teže mijenjao smjer poslovanja. No, to nije samo Googleov problem, nego problem svih velikih kompanija. Spomenimo samo jednu ne-tehnološku kompaniju – McDonald’s. Oni u zadnje vrijeme imaju problema sa prilagodbom tržišta jer je tako veliku kompaniju relativno teško mijenjati. No, McDonald’s si može ponekad priuštiti duži period prilagodbe. Tehnološke kompanije baš i ne. Ovako će Google imati veći broj kompanija koja će se brže mijenjati i prilagođavati novim situacijama i to je odlično.
To nas vodi do slijedeće točke – svaka kompanija će imati fokus isključivo na svojim proizvodima i bez obzira na poslovnu jezgru Googlea. Više se neće morati sve prilagođavati Googleu i njihovom core biznisu, nego onome čime se dotična kompanija bavi. Calico će se baviti isključivo zdravljem, Google će raditi što je i do sada radio, Ventures i Capitals će se baviti ulaganjem…
To će naravno privući i nove talente jer do sada je Google imao jednu kompaniju i jednu kulturu unutar firme. Sada će se to ipak malo segmentirati i promijeniti, tako da očekujemo priljev novih talenata u spomenute kompanije. Ako netko i nema veze sa programiranjem (i općenito ICT-jem), a dobar je u financijama i želi se baviti istim, prijaviti će se u Ventures ili Capital. Neće više morati razmišljati kako se uklopiti u čisto tehnološku kompaniju. Vjerujemo da je to jako dobra stvar. Svaki CEO će „oblikovati“ svoju kulturu unutar svoje kompanije. To su otprilike pozitivne stvari koje će Google dobiti. No što je sa manama restrukturiranja?
Prva stvar je – brendiranje. Google je bio brend i dalje će biti, no Google će sada morati potrošiti mnogo više novaca na izgradnju brendova jer će svaku kompaniju posebno morati reklamirati i izgraditi joj brend. Naravno, reklame kakve Google želi jako puno koštaju. Google zna kako napraviti brend, ne sumnjamo u to, no novac koji će se na to potrošiti je ogroman i bolje bi bilo da se uloži u razvoj novih proizvoda.
Nadalje, svaka kompanija će morati novac za razvoj, brendiranje i slično tražiti od krovne kompanije, a to je u ovom slučaju Alphabet. To bi mogao biti problem jer će opet isti ljudi odlučivati o tome koliko će se na što trošiti. Bilo bi mnogo zanimljivije da svaka kompanija ima svoj budžet i ljude koji su zaduženi za njega. Imati će to i ovako, ali će za sve morati tražiti odobrenje od dvojca koji je osnovao Google. Samim time pojedinci koji će voditi kompanije bi mogli postati frustrirani kada im mnogi financijski zahtjevi budu odbijeni. To se možda sada ne čini kao problem, no vjerujemo da će toga biti. Možda ne odmah i možda ne u početku, no kako vrijeme bude prolazilo i kako se projekti budu odbijali, frustracije će rasti. Ipak, nadamo se da će se naći rješenje i za to i da će ipak sve biti u redu. Vjerujemo da će restrukturiranje proći bez težih posljedica.
Domena
Nadamo se da su Sergey Brin i Larry Page proguglali „Alphabet“ prije nego su se odlučili za novo ime. Zašto? Zato jer je domena alphabet.com zauzeta i registrirana, a vlasnik joj je BMW. Oni su tu domenu davno kupili i rekli su da ju ne misle prodavati. Ako pogledate dotičnu stranicu, nećete vidjeti bog zna što. Obična web stranica putem koje možete saznati neke stvari o BMW-u, njihovim proizvodima i uslugama koje i nemaju mnogo veze sa automobilima i slično. Nadalje, tu su još i Alphabet Funds, te male i srednje kompanije koje imaju Alphabet u imenu. Neki šefovi spomenutih kompanija nemaju ništa protiv toga da Google svojoj kompaniji da ime Alphabet, no ima i onima kojima to smeta. Jedna od tih kompanija je Alphabet Photography koji su rekli da bi im Google mogao naštetiti. Da li je to stvarno tako ili samo žele izvući kakvu odštetu, teško je reći. No ipak – možemo li očekivati da će neka mala kompanija tužiti Google? Mogu li se male kompanije uopće suditi sa takvim IT divom? Jako teško. S druge strane, Google je za svoju domenu odabrao www.abc.yxz. Iza ovog sufiksa stoji 29.-ogodišnji poduzetnik Daniel Negari čije su dionice skočile oko 26 posto u trenutku pisanja ovog teksta. Google mu je učinio ogromnu uslugu jer su sada mnoge kompanije također zakupile domene sa završetkom xyz.
Autor: Boris Plavljanić
