Prošlogodišnja masovna pucnjava u Orlandu ispostavila se jednim od najgorih terorističkih napada u američkoj povijesti. Svoje verzije događaja, bilo istinite ili potpuno izmišljene, ljudi su istog dana počeli objavljivati na društvenim mrežama.
„Napad u Orlandu je laž i obmana,“ počeli su tvrditi korisnici Twittera, a ubrzo su za sobom povukli i ostale popularne mreže. Gotovo svaka online grupa razvila je svoju viziju događaja. A mnogi od njih bili su u potpunosti u krivu.
Teorije zavjere postoje otkad postoje informacije, ali brzina kojom se informacije prenose na društvenim platformama pružaju mogućnost za individualne doživljaje određenih događaja, jer korisnici na svom profilu mogu objaviti što god žele i kad god žele. A za to, naravno, neće odgovarati.
Kate Starbird, profesorica na Sveučilištu Washington, proučava kako se teorije zavjere šire na internetu. Proučavajući priče na Twitteru, shvatila je da se radi o jednom alternativnom, medijskom ekosustavu koji promoviranjem teorija zavjere narušava povjerenje online korisnika u informacije koje se mrežama šire. Teorije zavjere svakodnevno postaju brojnije, ali čitatelji i korisnici uče da im ne treba vjerovati.
Isprika korisnika koji je mislio da je teroristički napad u američkoj školi „Sandy Hook“ prevara
Ipak, njihovu moć ne treba podcjenjivati. Svjedoci smo da teorije zavjere bitno utječu na javni život, pogotovo politiku; predizborne kampanje i kasniji izbori koji su znali rezultirati neuspjehom neslavno su završili zbog dva faktora. Jedan je širenje dezinformacija o drugim političarima, a drugi je slušanje lažnih informacija o sebi kao političaru.
Twitter Donaldu Trumpu omogućuje da se oglasi o temama javnog interesa, ali informacije koje predsjednik SAD-a iznosi neće proći proces provjere, kao ni na jednoj drugoj društvenoj mreži. Zato Trump može pisati političke laži, a korisnici mogu pisati laži o njemu. Ništa drugačije nije ni u Hrvatskoj. Kolinda Grabar-Kitarović kao odgovor na provokativne tweetove svoje followere redovito blokira.
Predsjednica Grabar-Kitarović počela je blokirati svoje followere, pa se na Twitteru ubrzo pojavio hashtag #blokirajkolindu
Istina je, prema ovim primjerima, na društvenim mrežama manje važna. Važan je imidž i globalnost sadržaja koji dijelimo. Twitter i ostatak društva još uvijek nemaju rješenje za teorije zavjere. Eventualnim ograničenjima svoje bi korisnike udaljili od svakodnevnog tweetanja, tako da bi se našli na ničijoj zemlji. Zemlji između vjerodostojnosti s jedne strane, te popularnosit i zarade s druge strane.
Piše: D.S.
