Može li se Facebook koristiti za praćenje i špijunažu korisnika? Istine i mitovi

Facebook je društvena mreža koju danas koriste, što putem pametnih telefona i pripadajućih aplikacija, što preko internet preglednika, ogroman broj korisnika. Ovaj broj se čak mjeri u stotinama milijuna korisnika širom svijeta. S obzirom kako se Facebook proširio i na pametne telefone i tablete, sve veći broj korisnika Facebook koristi upravo na svojim mobilnim gadgetima.

I tu je nastao novi problem koji se odnosi na mogućnost praćenja i špijuniranja informacija. Može li se putem Facebook aplikacije pratiti sve ono što korisnik radi, govori, piše? Ili je to samo mit koji je izmišljen u svhu zastrašivanja široke mase, a sve u svrhu novoizmišljenih teorija zavjera i urota o kojima volimo čitati?

Danas postoje vrlo, da tako kažem ”tvrdo” utemeljene tvrdnje koje sugeriraju na to kako Facebook preko aplikacije koja je instalirana na uređaj korisnika, može  prisluškivati i imati uvid u sve ono što korisnik govori, piše, radi i sl. Neki će reći kako je to istina i kako za tu tvrdnju postoje dokazi koji ju potvrđuju (jer kako bi inače Facebook točno znao sve ono što mi volimo i sukladno tomu nam slao i nudio takve reklame?).

Zamislite da s nekime, kolegom, mamom, tatom, vodite razgovor u vezi nečega, bilo čega- recimo neke vrste hrane. Unatoč tomu što nikada niste ”lajkali” ništa vezano uz to na Facebooku, vidite da vam Facebook odjednom sugerira stranice i da vam dolaze reklame koji se odnose na proizvod (ili proizvode, u ovome slučaju vrsta hrane) o kojem ste nedavno razgovarali uživo.

I vi ne budete jedini koji takvo što dobije. I vaši prijatelji počnu dobivati reklame i prijedloge Facebook stranica koje se odnose na nešto što nema nikakve veze s njjihovom Facebook aktivnošću, ali zato ima itekakve veze s onime o čemu su oni razgovarali uživo. Kako biste se vi osjećali ako biste doživjeli ovakvo nešto? Biste li bili zabrinuti?

Istina je da Facebook svakodnevno skuplja ogromnu količinu informacija u vezi svakog korisnika. Pitanje se postavlja – kako?

U takvim situacijama logično je za pretpostaviti kako Facebook vrlo vjerojatno špijunira svoje korisnike preko Facebook aplikacije. No je li to zaista tako? Činjenica jest kako Facebook svakoga dana prikuplja ogroman broj informacija u vezi svakog korisnika, tako da je vrlo lako za pretpostaviti ono najgore.

Nadalje, u posljednje vrijeme često možemo vidjeti i čuti o nekim, ne baš ”transparentnim” oblicima poslovanja i funkcioniranja samog Facebooka, tako da i ovo može dodatno osnažiti našu teoriju o špijuniranju. Ipak, u ovome slučaju Facebook nije baš tako ”pokvaren” kao što se može činiti na prvi, drugi i treći pogled.

Snimanje glasa i špijuniranje korisnika putem Facebook aplikacije nije izvedivo. Barem – ne zasad

Špijuniranje Facebook korisnika putem aplikacije nije izvedivo i nije moguće čak i ako uzmemo u obzir teoriju kako Facebook može snimati i analizirati sve ono što korisnik govori. To jednostavno nije moguće, barem ne zasad i ne na pametnim telefonima kakvi su danas.

Bez obzira na razvoj tehnologije, bez obzira na stvari kao što su Amazon Echo i Google Home, nitko, pa niti Facebook ne može snimati ono što govorite. Ovakvi servisi imaju mogućnosti pretraživanja svoje baze podataka ovisno o tome koja ključna riječ je bila izgovorena.

Kada bi Facebook streamao zvučne datoteke (odnosno govor korisnika) čak i 12 sati po danu na niskoj kvaliteti od 32 Kbps, to bi značilo da bi Facebook svakoga dana trošio minimalno 169 MB (što bi onda u mjesečnoj računici ispalo oko 5 GB). Činjenica jest da bi kvaliteta zvučne datoteke na 32 Kbps bila vrlo loše kvalitete, tako da bi za idealnu kvalitetu (odnosno kvalitetu u kojoj bi se jasno moglo razabrati ono što korisnik govori) trebalo barem 128Kbps zvučne datoteke.

To bi otprilike značilo da ako bi Facebook zabilježio vaš govor po kvaliteti zvučne datoteke od 128 Kbps, to bi vam mjesečno potrošilo 20 GB podatkovnog prometa, a to je nešto što bismo svi vrlo brzo primijetili, pogotovo oni koji se bave istraživanjem potrošnje podatkovnog prometa.

Facebook ipak prati svoje korisnike. Sve svoje korisnike. Na neki od načina.

Ono što svakako jest istina jest to da Facebook prati korisnike, ali na drugačiji način. Facebook vas može pratiti ovisno o tome što vas sve zanima na Facebooku, može pratiti i vašu potrošnju podatkovnog prometa (osim ako to ne isključite), Facebook pretražuje fotografije u potrazi za vašim licem i vama, a osim toga Facebook može imati i uvid u to gdje se nalazite svaki puta kada koristite Messenger koji je, istina odvojen od Facebooka, ali je na neki način još uvijek dio Facebooka, barem kada se radi o praćenju korisnika.

Ovo o čemu sam sada pisao i nije baš nešto što će korisniku staviti osmjeh na lice, jer budimo realni- nitko od nas ne voli i ne bi htio da ga se prati, tako da imajte na umu što stavljate na Facebook, koje stranice posjećujete, što je ono što objavljujete i kakve komentare pišete. Veliki Brat je svugdje oko nas.

Kako Facebook uopće prikuplja informacije u vezi svakog korisnika?

Postoji više načina. Najčešće Facebook prikuplja sve informacije u vezi svojih korisnika putem nekih ”third-party” firmi za koje nitko živ nije nikada čuo (kao što su recimo firme Epsilon ili Acxiom, iako ovakve firme u Hrvatskoj djeluju na drugačiji način i preko nekih drugih, sestrinskih firmi).

Te firme prikupljaju podatke o vama onda kada niste ”online”, to jest kada se odspojeni od Facebook života. Jeste li negdje osigurani, koliko kreditnih kartica kupujete, što je ono što najčešće kupujete, gdje živite, koliko često gledate koji televizijski program i zašto, što sve gledate na televiziji i slično samo su od nekih načina kako ovakve firme skupljaju podatke o vama koje onda Facebook otkupljuje od njih.

Istina jest da će neki podaci o vama biti pogrešni (što se može vidjeti u ”pogrešnim” reklamama na Facebooku), no velika većina informacija koje Facebook ima o svojim korisnicima on ih prikuplja i u stvari kupuje od drugih prikupljača. Informacija je oduvijek bila jako skupa i jako tražena. Danas je ovo pogotovo slučaj.

Špijunira li nas Facebook?

Odgovor je da nas ne špijunira, barem ne na onaj način kako se nekada čini (u ovome slučaju skupljanjem informacija snimanjem našeg govora). Ipak, Facebook koristi jako puno izvora ne bi li skupio što više informacija o svakom od svojih korisnika. Iz ovog razloga treba biti oprezan.

Treba paziti što se sve radi i kada smo na Facebooku i na internetu općenito, a i treba paziti kome sve i kakve sve infromacije dajemo ljudima kada smo ”offline.” Trebamo li biti paranoični? Možda malo. Razloga za paniku nema, barem ne još. Pazite na svoju sigurnost, pazite kome dajete svoje informacije i – čuvajte se ljudi u odijelima sa sunčanim naočalama.

Piše: I.H.