Mnogi današnji analitičari smatraju kako su informacije koje prikupljaju putem društvenih mreža relevantne i kako na temelju njih mogu raditi svakojake analize i zaključke. No, dvojica znanstvenika dokazali su upravo suprotno, kako mreže nisu pouzdan izvor informacija jer postoji puno kriterija po kojima one ne mogu biti relevantne.
Najveći problem kod društvenih mreža je upravo taj što je to virtualna sredinu u kojoj svatko može lakše izreći svoje mišljenje. S obzirom na to, mnogima je puno lakše kliknuti sviđa mi se nego negdje u stvarnosti izraziti svoj stav o pripadnosti nekom krugu obožavatelja. Tipičan primjer nerelevantnosti mreža vidljiv je primjerice na Facebooku. Naime, kada kreirate događaj i na taj događaj prijavi svoje prisustvo 1000 ljudi, vrlo često (gotovo uvijek) se događa da je na tom događaju puno manje ljudi. Potvrda je to činjenice kako je na internetu lakše izraziti neke stvari, a kada to treba pretočiti u stvarna dijela tu mnogima nastaje problem.
Nadalje, ono što je vrlo bitno je opredjeljenje samih društvenih mreža. Danas na tržištu postoji nekoliko tisuća, pa možda i stotina tisuća različitih društvenih mreža no sve su one po nečemu specifične. Ako uzmemo one najveće lako je uvidjeti neke karakteristike koje pojedine mreže poprimaju: tako primjerice Instagram ima prvenstveno mušku populaciju koja su ljubitelji fotografija, Pinterest je društvena mreža na kojoj dominiraju žene, a Facebook je sjedište mlade populacije (iako u zadnje vrijeme prosječna dob aktivnih korisnika raste).
Iznad su navedena samo dva ključna, ali razloga za nerelevantnost podataka ima još puno. Uglavnom, zaključak znanstvenika Dereka Ruthsa i Jürgena Pfeffera je kako društvene mreže ne bi trebale biti relevantan izvor podataka prilikom izrade bilo kakvih studija vezanih uz realan svijet.
