Tko ima pravo na „istinu“: Fact-checkeri u doba korone

Pandemija koronavirusa, kako u gotovo svakom televizijskom prilogu informativnog programa reporteri ne propuste istaknuti, utjecala je na naše živote na svim mogućim razinama. Situacija u kojoj živimo prije samo je dvije godine bila teško zamisliva; na pomisao da će ljudske slobode uskoro doći u pitanje vjerojatno bismo se samo dobro nasmijali i odmahnuli rukom. No, 2021. godina upravo je takva, puna podjela i razdora, koji su, čini se, nikad veći.

Kroz filmove su nam tijekom 20. stoljeća predviđani leteći automobili i vremenski strojevi, a sam Nikola Tesla ustvrdio je da se novinski naslovi više neće fokusirati na politiku ili kriminal. Rasplet je potpuno drugačiji. U modernom je svijetu, naime, važno samo jedno – jeste li cijepljeni ili ne. Ako jeste, slijedi nagrada, covid potvrda. Potvrda koja otvara sva vrata, a bez koje bi neka ostala zatvorena. Ako, pak, niste, većina će vas medija prozvati neodgovornima, svojevrsnim modernim kriminalcima, usprkos tome što jednostavno iskorištavate svoja prava i odolijevate nedvosmislenim političkim pritiscima.

Većina medija, koji jasno zagovaraju jednu stranu priče. Činjenica da cijepljeni, usprkos tome što šire zarazu gotovo jednako kao i necijepljeni, mogu bez testova ulaziti u javne ustanove i tako potencijalno širiti zarazu, nije toliko važna koliko je vijest kako jedna osoba u nekom trenutku u jednom vlaku na licu nije imala masku. Prosvjedi su problem, ali slavlja u stranačkim stožerima nisu. Kako smo od vijesti da cjepivo 100 posto štiti od zaraze došli do toga da je stanje stvari ipak znatno drugačije, bez isprike medija zbog dezinformiranja javnosti? Više nema dvojbe kako je riječ o selektivnom prebiranju, u kojem istina ni u kom pogledu nije najvažnija.

A najbolji je primjer portal Faktograf.hr. Izvjesni Filip Slipčević izjavio je pred novinarkom RTL-a kako su mediji rekli da je cjepivo „stopostotno“, a spomenuti ga fact-checkeri neuspješno demantirali napisavši kako „nije točno da su mediji tvrdili da cjepivo pruža stopostotnu zaštitu“ te izazvali podsmijehe na vlastiti račun na svojim Facebook stranicama. Izjavu pomoćne ravnateljice HZJZ-a Marije Bubaš kako cjepiva „sto posto štite od umiranja u slučaju zaraze bolešću COVID-19“ prenosili su HRT, Jutarnji i Večernji list, Telegram… Faktograf ih nije demantirao. Jedan je screenshot bio dovoljan da im tvrdnja padne u vodu. Da je riječ o selektivnom fact-checkingu, najbolje je potvrdio odlomak na kraju njihovog teksta.

„Zaključno, odgovorit ćemo Slipčeviću i na pitanje zbog čega Faktograf nije ranije objavio da je citirana tvrdnja pomoćnice ravnatelja HZJZ-a netočna. Krajnje je jednostavno: nekad i nama nešto promakne, a još češće se ne stignemo fokusirati na baš sve tvrdnje u javnom prostoru kojima bi dobro došla činjenična provjera“, napisali su, makar su dokazi, dovoljni u obliku jednog screenshota, bili pred nosom.

Facebook korisnici, naravno, nisu propustili priliku da u komentarima ukažu na njihovo jednoumlje.

„Ovaj članak je odličan primjer onoga što se u retorici naziva cherry picking, a vi to vrlo dosljedno radite. A što se tiče toga da nekad i vama nešto promakne, to je isto „potrebno pojasniti“. Nekim čudom promaknu vam samo one izjave koje dolaze službeno. Mariju Bubaš ste sad u fusnoti demantirali nakon samo 9 mjeseci. Capakove zbrkane brojeve niste uopće, to je bio „slučajni lapsus prilikom čitanja s papira“. I tako dalje, i tako dalje, i tako očito unedogled“, napisao je jedan od njih.

Riječ je o izjavi Krunoslava Capaka s početka studenog prema kojoj je od tada „6.932 novooboljeljih, njih 1.790 ili 25% nije cijepljeno“. Vijest da je, prema Capakovim riječima, oboljelo 75% cijepljenih u neovisnom bi medijskom prostoru odjeknula, ali nijedan ih medij izuzev portala Liberal.hr – nije prenio. A Faktograf „propustio“ demantirati. Ispostavilo se da je riječ o lapsusu i tek po pristizanju demantija brojke su došle na red za objavu.

Doista, društvene su mreže postale središte svađa i prijepora. Možda u 2021. ipak nismo toliko nazadni, jer sredstva moderne komunikacije brinu o tome da nešto što je jednom izrečeno više ne bude izbrisano. Licemjerje pojedinaca nikad nije bilo jasnije.

„Želio sam danas popiti kavu u jednom jadranskom kafiću. No, kako je konobarica i na moju molbu odbila nositi masku, tako sam i ja morao odbiti biti gost u tom lokalu. Odgovorno ponašanje je dužnost svih nas“, tweetao je Vili Beroš još sredinom lipnja.

Želio sam danas popiti kavu u jednom jadranskom kafiću. No, kako je konobarica i na moju molbu odbila nositi masku, tako sam i ja morao odbiti biti gost u tom lokalu. Odgovorno ponašanje je dužnost svih nas.

— Vili Beroš (@ViliBeros) June 13, 2021

Nedavno je, pak, izjavio kako smo iznjedrili novi moto – misli na sebe, ugrozi druge. Misli na sebe, zarazi druge. Portal Liberal.hr izjavu je prenio uz snimku nakon pobjede na izborima u stožeru HDZ-a, na kojoj Beroš u masi ljudi slavi bez poštivanja epidemioloških mjera.

Teorije zavjere, istina je, prisutne su među nama više no ikad, a dio dolazi i od samih medija. Naslov teksta na portalu 24 sata „Novi simptom Covida-19 mogla bi biti i – erekcija od četiri sata!“ primjer je zbog kojeg ne moramo tražiti dalje; uštedjeli smo na scrollanju kroz stranice i stranice materijala. Negativne vijesti oduvijek su prolazile bolje od pozitivnih i članci o koronavirusu, koliko god ozbiljni ili neozbiljni bili, nikad neće postati oskudni komentarima i mišljenjima. „Prestanite pisati o koroni“ također je komentar, a situacija je i dalje ista.

Tko, dakle, u Hrvatskoj ima pravo na „istinu“? Objektivnost je nestala, a jednakost više nije poželjna. Jedni su prozvani, premda i bili u pravu, a drugima se prešućuje, iako su u krivu. U svom bogatom opusu, George Orwell ponudio nam je jedan distopijski scenarij i pregršt vrhunskih citata, nikad zastarjelih. Zašto su danas jednako, ako ne i još važniji, kao i za tiskanja prvog izdanja. Iako pomalo klišej, tekst valja zaključiti jednim od najpopularnijih: „Sve su životinje jednake, ali neke životinje su jednakije od drugih“.

Piše: Dominik Smolak