Restart. Tipka i funkcija na računalu koja je mnogima od nas puno puta ”spasila živote”, barem kada se govori o računalima i računalnim problemima.
Velik broj nas se barem jednom u svom računalnom životu susreo s nekim ”nezamislivim” stanjem računala. Znate onakva stanja kada se računalo jednostavno ”smrzne” i kada se čini kako ništa što učinite ne može računalo vratiti u normalno stanje rada. U takvim situacijama tipka za restartanje je nešto najbolje što je netko mogao osmisliti. Jednostavan klik na Restart i nakon kraćeg vremena računalo se vraća u normalan način rada. Nadajmo se da se vraća.
Onošto je gotovo pa uobičajeno kod gotovo svakog tehnološkog gadgeta i uređaja, bez obzira na to radi li se o ”pametnim” ili ”glupim” telefonima, o računalima, tabletima ili bilo čemu drugome, jest da je svaki od tih uređaja pogodan različitim bugovima, greškama i kvarovima. Ti kvarovi ne moraju nužno biti neke ozbiljne prirode. Dapače, velik broj kvarova, nepravilnosti u radu uređaja ili grešaka koje se ”tu i tamo” pojave se mogu otkloniti pritiskom ili odlaskom pod tipku Restart.
Restart je tako postala uobičajena stvar, bez obzira na to o kakvom problemu se radi i s kakvim nedaćama se susrećemo. Bilo da se radi o grešci do koje je došlo prilikom instalacije nekog od programa, igre ili operativnog sustava, restart će otkloniti veliku većinu takvih problema. No ono što jedan dio korisnika zasigurno ne zna jest što je ono što se točno događa s računalom nakon što ga korisnik resetira. Kako uopće restart ”izgleda?” O tome ćemo nešto više reći u nastavku članka.
U osnovi… što je to restart?
U osnovi prije nego što se restart ”dogodi” (iako se on u stvari nikada ne događa sam od sebe, nego ga u situacijama normalnog rada i funkcioniranja računala inicira korisnik), on će biti označen simbolima koji će signalizirati da je računalo potrebno restartati. Nakon toga korisnik ili klikom na označen prostor ili pritiskom na tipku restarta računalo.
Za vrijeme postupka restartanja simbol koji je označavao reset u stvari šalje zapovijedi matičnoj ploči računala da matična ploča pokrene isključivanje i nakon toga ponovno uključivanje određenih komponenti unutar računala. Nakon što se pojedina komponenta isključila na određeno vrijeme ona će se (odnosno trebala bi se, kada govorimo o normalnom načinu rada računala) ponovno uključiti.
Naredba za restart računala u osnovi nije ništa više i ništa manje nego određena vrijednost koja je zabilježena od strane matične ploče prije nego što matična ploča ”odobri” stanje isključivanja ili određene komponente ili cijelog računala. U slučaju da je zastavica za restart prisutna na računalu (ona će biti prisutna u slučajevima grešaka u radu kada je računalo prepoznalo kako je najbolje rješenje koje će vrlo vjerojatno otkloniti problem(e) restart), računalo će započeti svoj postupak pokretanja ili ”bootanja” odmah nakon što završi postupak isključivanja.
U slučajevima kada zastavica za restart nije prisutna, računalo će se ponašati drugačije. Ono će se prebaciti u ”meki reset” i na taj način će se od korisnika tražiti da on sam ponovno uključi računalo.
Postoji li neka osjetna razlika između restartanja računala i isključivanja računala? O teoriji postoji, premda je u praksi ta razlika jedva osjetna.
Naime, računalo će ”znati” kako se restartati. To će znati zahvaljujući zapovjedima za reset koje su zabilježene u ACPI-ju, s time da su te zapovjedi poslane samo u slučajevima nakon što je računalo već završilo postupak isključivanja. Sve komponente će biti restartane, što je slijed cjelokupnog postupka isključivanja računala. To znači da je u stvari jedina osjetna razlika između restarta i isključivanja računala ta što se restart događa trenutno.
I sam postupak isključivanja je isto tako vrlo jednostavan. Nakon što korisnik odabere opciju isključivanja računala (opcija se može odabrati unutar izbornika operativnog sustava, s time da ako računalo ima instaliran Windows, onda je tipka za restart unutar Start izbornika), računalo će istog trenutka početi s isključivanjem i ”završavanjem” s radom svih aplikacija i programa koji su dotad bili pokrenuti i aktivni. Nakon toga će očistiti sve datoteke koje su bile pohranjene u privremenu memoriju i u konačnici će isključiti sve komponente, počevši s unutarnjim.
Što su to stanja opskrbe strujom ili ”Power states” unutar računala?
Velika većina procesa unutar računala, pa tako i procesi koji su vezani uz postupke isključivanja i restartanja računala su kontrolirani od strane nečega što se skraćeno zove ACPI (ili punim imenom- Advanced Configuration and Power Interface ili u prijevodu na hrvatski- napredno sučelje za konfiguriranje opskrbe strujom).
Postoje da tako kažem, nekoliko stanja opskrbe električnom energijom unutar računala. Sva ta stanja su kontrolirana od strane matične ploče. Sva ta stanja opskrbe dolaze od strane ACPI-ja koji onda kontrolira i to kako će se električna energija distribuirati i davati, ovisno o tome koliko struje koja komponenta na računalu treba.
Postoji nekoliko važnih stvari na koje ovdje treba obratiti pozornost i nekoliko stanja opskrbe električnom energijom koje bi bilo dobro znati.
Prvo stanje je G0 ili stanje u kojem je računalo uključeno i u kojem računalo radi. Ovo stanje je stanje koje je u tijeku svaki puta kada uključimo računala.
Drugo stanje je G1: spavanje. Ovo stanje ima nekoliko podvrsta:
S1 – radna memorija i procesor su uključeni s time da procesor ne procesuira naredbe.
S2 – procesor je isključen, no radna memorija je još uvijek uključena i ”čuva” sadržaj koji je pohranjen na nju.
S3 – sve osim komponenti koje mogu pokrenuti računalo (kao što je tipkovnica i radna memorija) su isključene. Ovo stanje je još poznati pod nazivom ”spavanje” računala.
S4 – sadržaj s radne memorije i sve ono što je ondje bilo pohranjeno jest zapisano na disk (čvrsti ili SSD) nakon čega se sve komponente računala, uključujući i periferiju računala (tipkovnicu, zvučnike, monitor, miš) isključuje.Ovo je mod koji se naziva i ”hibernacija” računala. Jedina razlika između ovog moda i G2 moda rada jest postupak vraćanja u radno stanje. Kod hibernacije računala korisnik ne treba ”bootati” računalo da bi ga vratio u stanje rada.
G2 – ”meko isključivanje.”
G3 – mehaničko isključivanje računala.
Na koji način se računalo prilikom restartanja oporavlja od svih grešaka koje su nastale u radu?
Prilikom restartanja svi postupci, sva aktivnosti, sve obrade podataka koje su se odvijale unutar računala kao i sve komponente i periferija se nakratko isključuju. Prilikom ”novog” pokretanja koje se odvija, sve ono ”staro” se briše.
S obzirom da je staro nestalo, a novo nastalo, sve ono što je obilježilo stare procese i stare obrade podataka koje su možda bile ”bugovite” se brišu. Iz tog razloga i običan restart računala često puta otklanja velik broj problema koji su nastali unutar rada računala, pa makar i na kratko.
Piše: S.M.
