Kako povećati VRAM na Windows 10?

Izbacuju li vam Windowsi često greške vezane uz video RAM? Imate problema s grafički zahtjevnijim programima poput video editora i novim igrama? Možda vam treba više video RAM-a.

O čemu je tu riječ i kako ih povećati? Doznajte u nastavku.

Što je VRAM?

Video Ram (VRAM) je posebna vrsta RAM-a koja radi s vašom grafičkom procesorskom jedinicom (GPU). GPU je čip na grafičkoj kartici računala koji je odgovoran za prikazivanje slika na vašem ekranu. Iako to tehnički nije točno, GPU i grafička kartica često se koriste kao istoznačnice.

Video RAM sadrži informacije koje GPU treba, poput tekstura i svjetlosnih efekata u igrama. To omogućava GPU-u da brzo pristupi informaciji i prikazivanju videa na vašem monitoru. Korištenje video RAM-a za taj zadatak je mnogo brže nego korištenje sistemskog RAM-a jer se VRAM nalazi odmah kraj GPU-a na grafičkoj kartici i izrađen je baš za tu svrhu.

Koliko VRAM-a imam?

Ako imate Windows 10, lako je doznati.

1. Otvorite Settings izbornik pritiskom na Windows Key+I
2. Odaberite System i kliknite na Display na lijevoj strani
3. Skrolajte dolje i kliknite na Display adapter properties
4. Iskočit će prozor; odaberite Adapter i pogledajte sekciju Adapter Information
5. Kraj Dedicated Video Memory ćete vidjeti koliko imate VRAM-a

Pod Adapter Type ćete vjerojatno vidjeti ime Nvidijine ili AMD-ove grafičke kartice, ovisno o tome koju imate. Ako vam piše AMD Accelerated Processing Unit ili Intel HD Graphics (vjerojatnije), koristite integriranu grafiku.

Po čemu se razlikuje integrirana grafika?

Dosad smo pretpostavljali da u računalu imate ‘pravu’, dedicated grafičku karticu. Većina ljudi koja sama gradi svoje sustave ili kupuju već sastavljen PC za igranje, imaju računalo s zasebnom grafičkom karticom. Neki bolji laptopi je također imaju. No, jeftinija računala i laptopi nemaju zasebne grafičke kartice već koriste integriranu grafiku.

To znači da se GPU nalazi na istom dijelu gdje i CPU te koristi normalnu sistemsku RAM memoriju, umjesto da ima namjenski VRAM. Riječ je o jeftinijem rješenju koje omogućava laptopima da imaju osnovnu grafiku, bez potrebe za grafičkom karticom koja zahtijeva i prostor i energiju. No, integrirana grafika je lošije rješenje za igranje i grafički zahtjevnije zadatke.

Koliko je moćna vaša integrirana grafika ovisi o vašem CPU-u. Noviji Intelovi CPU-i s Intel Iris Plus grafikom su jači nego jeftiniji i stariji modeli, no i dalje su blijeda kopija dedicated grafičkih kartica.

Sve dok vam je računalo staro nekoliko godina, ne biste trebali imati problema s gledanjem videa, igranjem manje zahtjevnih igara i radom u osnovnim foto i video editorima, čak i ako imate integriranu grafiku. No, igranje najnovijih, grafički impresivnih igara je u tom slučaju praktički nemoguća misija.

Za koje se zadatke koristi VRAM?

Prije nego počnemo govoriti o brojkama, spomenimo koji aspekti video igara i drugih grafički zahtjevnih programa koriste najviše RAM-a.

Veliki faktor u potrošnji VRAM-a je rezolucija vašeg monitora. VRAM pohranjuje u grafički međuspremnik (frame buffer), koji sadrži sliku prije i tijekom vremena kad je GPU prikazuje na ekranu. Bolji ekrani (poput 4K igraćih monitora) koriste više VRAM-a jer slike veće rezolucije trebaju više piksela da bi se prikazale.

Osim monitora, na količinu VRAM-a koje trebate drastično mogu utjecati teksture u igrama. Većina modernih PC igara omogućava vam fino ugađanje performansi i vizualne kvalitete. Možete igrati nekoliko godina stare igre s Low ili Medium postavkama i s jeftinijom grafičkom karticom (ili čak s integriranom grafikom). Ali za High ili Ultra kvalitetu, ili prilagođene modove pri kojima teksture u igri izgledaju još bolje nego inače, trebat će vam puno RAM-a.

Mogućnosti uljepšavanja poput anti-aliasinga (‘peglanja’ oštrih rubova) također koriste više VRAM-a zbog dodatnih piksela. Ako igrate na dva monitora odjednom, korištenje je još intenzivnije.

Igre zahtijevaju različite količine VRAM-a. Npr. popularni Overwatch nije grafički prezahtjevan, ali igra s puno naprednih svjetlosnih efekata i detaljnih tekstura kao Rise of the Tomb Raider, će trebati više resursa.

Dakle, jeftina kartica sa samo 2GB VRAM-a (ili integrirana grafika) je dovoljna za igranje starijih PC igara ili emulaciju retro konzola.

Čak i ako vas ne zanima igranje, neki popularni softveri zahtijevaju poprilično veliku količinu VRAM-a. Npr. 3D dizajnerski alati poput AutoCAD-a, osobito intenzivna uređivanja u Photoshopu i editiranje visokokvalitetnog videa će biti problematični ako nemate dovoljno VRAM-a.

Prava količina VRAM-a – osnovne smjernice

Nadamo se da vam je sad jasno da ne postoji savršena količina VRAM-a koja bi odgovarala svima. No, možemo govoriti o nekim osnovnim smjernicama o tome koliko biste trebali imati VRAM-a na grafičkoj kartici, ovisno o tome za što vam trebaju.

1-2GB VRAM: Ove kartice uglavnom koštaju manje od 1000kn. Boljih su performansi nego integrirana grafika, ali neće vrtjeti većinu novih igara na postavkama većim od prosječnih. Kupite grafičku karticu s ovoliko VRAM-a ako želite igrati starije igre koje ne rade s integriranom grafikom. Ne preporučujemo za uređivanje videa niti rad s 3D programima.

3-6GB VRAM: Ove kartice srednje klase dobre su za umjereno igranje i intenzivnije uređivanje videa. Neće moći koristiti neki ultrabrutalan paket tekstura za npr. Fallout 4, ali možete očekivati igranje novih igara na 1080p bez puno problema. Ako vam manjka novca uzmite 4GB karticu, ali ako si možete priuštiti, 6GB će biti ulaganje u budućnost.

8GB VRAM i više: Kartice visoke klase s ovoliko memorije su za ozbiljne igrače. Ako želite igrati najnovije igre u 4K rezoluciji, trebat će vam nešto ovakvo.

Dakle, da zaključimo – neće vam trebati high end GeForce GTX 1080 Ti koja košta kao i dobar laptop, i ima 11GB VRAM-a, da biste igrali 2D indie platformere.

Što još trebate znati?

Važno je znati da, kao i kod standardne RAM memorije, više VRAM-a ne znači uvijek bolje performanse. Ako vam grafička kartica ima 4GB VRAM-a, a igrate igru koja koristi samo 2GB, kupnja kartice od 8GB vam neće donijeti ništa zamjetno bolje.

Vrijedi i obratno – ako imate premalo VRAM-a, onda ćete imati puno problema. Kad se VRAM ‘napuni’, sustav se mora osloniti na standardni RAM i performanse padaju. To će se očitovati u smanjenom frame rate-u, greškama u prikazu tekstura i drugim neželjenim efektima. U ekstremnim slučajevima igra bi mogla postati neigrivo spora (ispod 30 fps-a).

Zapamtite i da su VRAM-i tek jedan faktor performansi. Ako nemate dovoljno dobar CPU, prikaz HD videa će trajati vječno. Manjak sistemske RAM memorije onemogućit će vam otvaranje više programa odjednom, a performanse sustava će ograničiti, kao i korištenje hard diska. A neke sporije grafičke kartice mogle bi koristiti spori DDR3 VRAM, koji je inferioran novijem DDR5.

Kako povećati količinu VRAM-a?

Najbolji način je kupovinom nove grafičke kartice. Ako koristite integriranu grafiku i performanse su vam loše, ovime ćete se preporoditi. No, ako to fizički ne možete učiniti, primjerice na laptopu, možete povećati količinu VRAM-a na dva načina.

Prvi je podešavanjem raspodjele VRAM-a u BIOS-u vašeg računala. Uđite u BIOS i potražite opciju u meniju naziva Advanced Features, Advanced Chipset Features ili sl. Ondje potražite kategoriju imena poput Graphics Settings, Video Settings, ili VGA Share Memory Size.

U njima biste mogli pronaći opciju podešavanja dodjele memorije GPU-u. Zadani broj je obično 128MB, a vi ga možete pokušati povećati na 256MB, 512MB ili više, obzirom na ukupnu količinu RAM memorije. No, nema svaki CPU ili BIOS ovu opciju. Ako ne možete učiniti ovo, postoji još jedan, zaobilazan način.

‘Lažno’ povećanje

S obzirom na to da integrirana grafika automatski podešava količinu sistemskog RAM-a koju treba, detalji koje možete pročitati u Adapter Properties nisu osobito važni. Zapravo, kod integrirane grafike vrijednost Dedicated Video Memory je potpuno fiktivna. Sistem pokazuje ovu izmišljenu vrijednost samo zato da bi igre mogle nešto vidjeti kad provjeravaju koliko im je VRAM-a na raspolaganju.

Zato se u tom slučaju može promijeniti vrijednost u Registry-u koja pokazuje količinu VRAM-a koju vaš sustav ‘prijavljuje’ igrama. Ovo ne povećava količinu VRAM-a, samo tu fiktivnu vrijednost. Ako se igra ne želi pokrenuti jer kaže da joj ‘nedostaje VRAM-a’, ovo može biti rješenje.

Otvorite Registry Editor upisivanjem riječi regedit u Start meni. Ne zaboravite da u Registry-u možete sprčkati sustav pa dobro pazite da nešto ne zeznete dok ste tamo.

Idite na ovu lokaciju:

HKEY_LOCAL_MACHINE\Software\Intel

Kliknite desnom tipkom miša na mapu Intel na lijevoj strani pa odaberite New->Key. Imenujte ovaj key GMM. Jednom kad ste ga stvorili, odaberite novu GMM mapu s lijeve strane i kliknite desnom tipkom miša u prostor s desne strane.

Odaberite New > DWORD (32-bit) Value. Nazovite ga DedicatedSegmentSize i postavite vrijednost, pri čemu ne zaboravite odabrati opciju Decimal. U MB je minimalna vrijednost 0 (onesposobljavanje), a maksimalna 512. Postavite vrijednost, ponovno pokrenite računalo i vidite možete li sad pokrenuti igru.

Ove metode nisu sto posto efikasne, ali vrijedi ih iskušati ako naiđete na slične probleme. Ako nemate mnogo sistemskog RAM-a i imate problema s pokretanjem igara s integriranom grafikom, pokušajte s dodavanjem još osnovnog RAM-a, koje bi integrirana grafika mogla koristiti. Kao i većina zadataka, ovo je gotovo pa nemoguće izvesti na laptopu, a mnogo jednostavnije na stolnom računalu.

Sad znate što je VRAM

Sad znate što je VRAM, koliko ga trebate i kako ga povećati. Na kraju, ne zaboravite da je VRAM mali dio ukupnih performansi vašeg računala. Slab GPU neće dobro raditi čak i ako ima puno VRAM-a. Zato, ako želite povećati performanse igranja i grafike, vjerojatno ćete morati kupiti novu grafičku karticu, procesor i(li) RAM – a VRAM će se već pobrinuti za sebe.

Piše: M.V.