U pogledu medija za pohranu podataka stvarno možemo reći da je izbor pozamašan. Bez obzira radi li se o mediju s velikim kapacitetom pohranjivanja, sa super-brzim performansama očitavanja i pohranjivanja ili pak tražite medij koji je lako prenosiv – izbor je velik, a na vama ovisi što ćete odabrati.
No ono što je važno za znati jest – koliko su ti mediji za čuvanje vaših podataka pouzdani? Znamo da niti CD-ovi niti DVD-ovi ne traju vječno. A SSD-ovi? Koliko dugo ćemo se moći osloniti na pohranjivanje podataka na ove medije? Pa pročitajmo nešto više o tome.
Vijek trajanja hard diska
Vrlo poznata stvar jest da ako obrišemo nešto sa naših čvrstih diskova to definitivno ne znači da su ti podaci nestali zauvijek. I ono što nas zanima jest – što učiniti da bismo te podatke i obrisali zauvijek?
Neke tvrtke, s vremena na vrijeme imaju običaj skupiti odbačene hard diskove samo da bi utvrdili kolika količina podataka se može oporaviti sa njih, a obično se radi o iznenađujuče velikoj količini. Ustvari, jedini način na koji možemo biti sigurni da su naši podaci potpuno nestali jest ako fizički uništimo hard disk.
Nažalost, to ne znači i da je hard disk medij koji je pouzdan za dugotrajno pohranjivanje podataka.
Dugovječnost hard diska ovisi o njegovim pokretnim dijelovima, o disku koji se vrti i sa kojega se podaci očitavaju i o pomičnoj šipki koja na sebi ima magnetni vrh za čitanje i pisanje, ali baš kao i svaka druga mehanička stvar i ovo je podloćno mehaničkim kvarovima i lomljenju.
Hard disk je poznat po tome što ‘pati’ od nečega što se zove ”lom glave”, a radi se o tome da glava diska dodiruje i grebe po disku. Uzrok ovoga može biti raznolik, bilo da se radi o kratkom spoju, fizičkom udaru po disku ili jednostavno grešci u proizvodnji. Inače hard diskovi i jesu jako osjetljivi na udarce i malo koji može preživjeti pad na pod sa visine od jednog metra.
Ali nisu samo nepoželjni udarci krivi za lom glave diska, i sa redovitom upotrebom, lom glave ili bilo kakav drugi fizički kvar će najčešće biti razlog zbog kojega ćete najčešće morati zamijeniti vaš hard disk. To je ujedno i najčešći kvar svakog hard diska.
Prema istraživanju iz 2103. godine koje je napravila tvrtka po imenu BackBlaze, otkriveno je da od 25 tisuća diskova čak 5 posto njih otkaže u prvih godinu i pol korištenja i to zbog tvorničkih grešaka. Nakon toga diskovi su bili dobri za uporabu sve do njihove četvrte godine korištenja nakon čega je postotak kvarova porastao na 11.8 posto, a od tih 25 000 samo 74 posto njih je trajalo dulje od 4 godine.
Stoga generalno gledajući ako se hard disk ne koristi, tj. ako su podaci na njemu pohranjeni i ako se on nakon toga ne koristi, u tom slučaju se može očekivati da će sam disk trajati jako dugo. Jer nema mehaničkih opterećenja na glavu diska koji su najčešći uzrok kvarova na hard disku.
Pogledajmo kako obično drmanje hard diska vrlo brzo uzrokuje kvar hard diska.
Treba još jednu stvar spomenuti koja može značajno utjecati na vijek hard diska a to su vanjski izvori snažnog magnetskog polja. S obzirom da čvrsti disk pohranjuje podatke magnetnim zapisom i sve dok hard disk držite podalje od jakih magnetskih izvora, možete biti sigurni da će disk trajati.
Sam magnetizam s vremenom isto tako može ”oslabjeti”, čime se sam disk i sadržaj diska dovodi u opasnost, no magnetna svojstva diska se mogu povratiti uključivanjem diska u računalo te zapisivanjem i očitavanjem podataka s njega. Ako planirate koristiti disk kroz dugi vremenski period, ovo je ono što biste tu i tamo trebali napraviti.
Vijek trajanja SSD diska
Kvaliteta i sama dugotrajnost SSD-ova još uvijek nije tako temeljito testirana i to iz razloga što ovi diskovi nisu još tako dugo u upotrebi. Ali ono što definitivno čini razliku jest da SSD nema pomičnih dijelova. Sam disk, šipka i magnetni vrh su odsutni a umjesto njih flash memorijski čipovi služe za pohranu vaših podataka.
Ovo jednostavno znači da je SSD puno izdržljiviji od čvrstog diska i da nije toliko ranjiv. Veća izdržjivost daje samom SSD-u prednost , pogotovo kada se radi o utjecajima struje ili uvjetima koji nisu preporučljivi za sam disk. Također, magnet nema nikakav utjecaj na SSD.
No, ono što treba ovdje napomenuti jest to da ostale elektroničke komponente poput kontrolera, SSD disk ima iste kao i hard disk, što znači da i one mogu otkazati jednako lako ili ‘teško’ baš kao i na hard disku. Na ono na što je SSD jako osjetljiv jest nestanak struje ili loše napajanje diska strujom, što često zna dovesti do gubitka podataka ili čak do kvara samog SSD diska.
No, s obzirom da su SSD-ovi još uvijek u nastanku, vrlo je vjerojatno da će nam trebati više od nekoliko godina dok spoznamo sve mogućnosti i mane ovakvih uređaja. Sam vijek trajanja svakog SSD-a je ograničen na broj zapisa podataka na njega i na to koliko puta se podaci mogu pohraniti na njega.
Na većini diskova broj ovih ciklusa zapisivanja će biti samo oko nekoliko tisuća, što samo po sebi zvuči nevjerojatno malo, no sve u svemu ne leži u tome problem s modernim SSD-ovima. Za razliku od čvrstih diskova, koji zapisuju svoje podatke na ono mjesto koje je slobodno, SSD koristi tehniku koja se zove ”wear-leveling”, čime se osigurava da se svako memorijsko mjesto upotrijebi prije nego što sam disk započne novi ciklus zapisivanja.
Osim ako ne planirate zapisivati tisuće gigabajta podataka dnevno u vremenskom periodu od nekoliko godina, šanse da se približite ograničenju ciklusa zapisivanja su gotovo nikakve. Čak i da se nekako uspijete približiti tome, prvo bi se desio kvar samo sa zapisivanjem, a memorija bi bila ‘read-only’ (moguće samo očitavanje), što znači da bi svi vaši podaci još uvijek bili dostupni.
Sve ovo znači da ako korisnik želi performanse ispred kapaciteta (s obzirom da SSD brže i zapisuje i očitava podatke i od najbržeg čvrstog diska), SSD je ono što treba tražiti. Baš iz tog razloga je i cijena SSD-ova osjetno veća od cijene klasičnih hard diskova.
No za dugotrajnu upotrebu, SSD ipak nije dobro rješenje…
Koliko dugo SSD može pohranjivati podatke bez struje ovisi o nekim čimbenicima kao što su broj zapisnih ciklusa koji se mogu iskoristiti, vrsta flash memorije koja se koristi u disku, uvjeti pohranjivanja itd. Prema nacrtu i izračunu kojeg je razvio Dell 2011. godine rečeno je da bi ova pohrana varirala od 3 mjeseca pa sve do 10 godina.
Mnogi proizvođači SSD-ova će navesti ove podatke kao dio specifikacija samog diska ili kao dio jamstva za korisnike. JEDEC Solid State Technology Association za sve SSD-ove navodi standardno jamstvo u trajanju od jedne godine.
Vijek trajanja USB stika, flash memorije
USB flash memorija, baš kao i memorijske kartice kao što su SD kartice imaju sličan problem s kojime se susreću i SSD-ovi.
Imaju manji broj komponenti, izdržljiviji su i robustniji za upotrebu, ali imaju ograničen broj zapisa, koji obično varira između 3000 i 5000. I s obzirom da ovakva memorija na USB stiku često koristi jeftinije module za memoriju, ova memorija može biti puno manje pouzdana od SSD-a. No, još jednom ovo sve treba uzeti sa dozom rezerve.
Ako korisnik koristi USB stik flash memoriju radi jednostavnog prebacivanja podataka sa jedne lokacije na drugu, u tom slučaju najčešći načini na koji će takva memorija otkazati jest ako se slomi ili ošteti (npr. lomom ili oštećenjem dijela koji ulazi u utor).
Jednako tako, ako se disk ne isključi na način koji je propisan za to, pisali smo o tome ovdje safely remove USB disk, takav postupak isto tako može dovesti do kvara. No, sve u svemu USB flash memorija nije najbolji izbor za pohranjivanje. Iako je jedan od proizvođača USB memorije, Flashbay izjavio da se podaci pohranjeni na USB flash memoriju mogu čuvati tamo od 60 do 80 godina i to ako se čuvaju u idealnim uvjetima, istina je nažalost drugačija.
Isto kao i kod SSD-ova i kod flash memorije je isto: mogućnost pohrane uvelike ovisi o ‘zdravlju’ memorijskih blokova. Ako se flash memorija kupi isključivo za pohranu podataka, ti podaci bi mogli biti očuvani i do nekoliko godina, no ako se ta flash memorija često koristi, potencijal očuvanosti bi pao na svega nekoliko mjeseci.
Zaključak
Ono što je najvažnije zapamtiti u vezi same pohrane podataka jest da ništa ne traje vječno. Realna očekivanja kod pohrane podataka variraju do nekoliko godina. No, bez obzira na to, ono što se preporučuje jest često provjeravanje diska. Kopiranje podataka sa diska i nakon toga vraćanje na disk produljuje vijek trajanja na još nekoliko godina.
Piše: I.H.
