PlayStation 5 uskoro stiže! Peta generacija Sonyjeve igraće konzole mogla bi se pojaviti na tržištu još ove godine

Microsoftova nadogradnja za Xbox One pod nazivom Xbox One X je poprilično ugrozio Sonyjevu konzolu i svog najizravnijeg rivala – Playstation 4 Pro. Je li to razlog da Sony uskoro, možda već i ove godine na tržište izbaci petu generaciju svoje igraće konzole? Postoje li stvarne šanse da ove godine na tržištu ugledamo PlayStation 5?

Playstation 5 bi se na tržištu mogao pojaviti ili u drugoj polovici 2018. ili na početku iduće godine

Sudeći po onome što misle i kažu dva analitičara vodeća na području igraćih konzola, a posebice Sonyjevih i Microsoftovih predstavnika u gaming svijetu to bi itekako moglo biti moguće. Jedan od tih analitičara po imenu Damian Thong iz Macquarie Capital Securities-a smatra kako bi Sony svoju novu konzolu mogao izbaciti na tržište u drugoj polovici ove godine i to već nakon E3 2018.

Ljudi obično ovakva predviđanja koja više zvuče kao glasine zasnovane na nekim poluvijestima, ignoriraju, ali ovdje je situacija drugačija. Sve dodatno mijenja činjenica koja govori da je Thong već točno predvidio datume izlaska proteklih Sonyjevih pod-inačica Playstation 4 konzole: Playstation 4 Slim i Playstation 4 Pro konzola. S obzirom na sve ovo, riječi ovog analitičara vrijedi uzeti za ozbiljno.

Drugi analitičar ima slično mišljenje poput onoga koje je s nama podijelio gospodin Thong, s time da postoje neke razlike. Analitičar pri Wedbush Securities Michael Pachter vjeruje kako će Sony svoju petu iteraciju igraće konzole na tržište izbaciti na početku iduće godine i da će PS5, nakon što izađe, biti kompatibilan sa PS4 igrama.

Razlog zbog kojega bi to zaista i moglo biti tako jest što Sony navodno čeka dodatan razvoj događaja i tehnologije u pogledu 4K televizora. Bilo kako bilo, mišljenja ova dva analitičara svakako su zaintrigirala igraći i ini svijet. Ako pogledamo malo bolje u prošlost, vidjeti ćemo da je četvrta Sonyjeva konzola na tržište izašla 2013. godine, odnosno prije pet godina, što je još jedan dodatni pokazatelj kako bi ova godina mogla biti idealna za izlazak Playstationa 5.

Kakva bi nova Sonyjeva konzola mogla biti? Hoće li zaista podržavati Playstation 4 igre i do koje mjere? Što je sa VR-om? Odgovore na ova pitanja i na još neka dati ćemo malo kasnije. Prije nego što se bacimo na sabiranje svih onih informacija koje znamo o Playstationu 5, vratimo se u prošlost.

Pogledajmo kako je to izgledalo na početku, s kakvim problemima se Sony susretao i što je sve prethodilo izlasku jedne od svakako najkvalitetnijih i najboljih igraćih konzola koja je ostavila dubok trag u srcima i koja je na neki način odgojila (i još to čini) sve veći broj igrača.

Povijest Playstationa

Neki će reći kako Playstationa ne bi bilo uopće da nije bilo Nintenda. Ta informacija i jest i nije točna. Zbog čega jest i nije točna? Iz razloga što Nintendo nije imao nikakvu namjeru niti na koji način doprinjeti razvitku Sonyjeve konzole. Ipak, spletom (po Sony) sretnih i spretnih okolnosti, stvari su se završile tako da danas, u 2018. godini mi imamo, ne jednu nego čak tri inačice Playstation 4 konzole: ”običan” Playstation 4, Playstation 4 Slim i Playstation 4 Pro verziju.

Kako je sve to počelo?

Konzola na CD-e

Vratimo se u godinu 1983. Te godine igraća industrija doživjela je svojevrstan krah. Igre kao niti konzole nisu se baš dobro prodavale. Razloga zbog toga je bilo jako puno: visoka cijena konzola, nezgrapnost kontrolera i mali broj igrivih igara (od kojih je recimo najpopularniji bio Pong). Te godine su se u gaming svijetu neke stvari ipak počele mijenjati i to nabolje.

Nintendo je osmislio svoju NES konzolu (ili skraćeno za Nintendo Entertaining System) koja je u vrlo kratkom vremenu osvojila svijet. Stvari su nastavljene SNES-om, to jest Super Nintendo konzolom i sve je izgledalo kao da se Nintendu nitko ne može niti približiti. 1986. godine Nintendo je došao na ideju da bi bilo dobro osmisliti konzolu koja će na sebi imati CD ROM (tada se taj CD-ROM zvao CD-ROM/XA).

Prednosti CD-a (koji su tada uvelike bili u razmatranju jer se predviđalo kako će baš CD-i u idućem desetljeću imati primat što se tiče bilježenja i distribucije podataka i audio i grafičkih) je bilo puno tako da je razmišljanje o tome bilo logičan slijed. Na temelju toga Nintendo je 1988. godine sklopio poslovni ugovor sa tvrtkom Sony o osmišljavanju i kreiranju igraće konzole koja bi na sebi imala CD ROM.

Stvari su išle dobro sve dok Nintendo nije odlučio raskinuti ugovor sa Sonyjem i sklopiti novi ugovor sa tvrtkom Phillips s kojom je onda odlučio nastaviti raditi na projektu konzole sa CD čitačem, ali uz neke razlike. Umjesto da sada konzola bude izravno osmišljena za očitavanje CD-a, taj CD čitač bi bio kreiran kao dodatak konzoli koji bi se onda kabelom mogao spojiti na glavnu konzolu.

Bez obzira na prekid suradnje između Sonyja i Nintenda, Sony je nastavio raditi na zanimljivoj ideji. U međuvremenu, kada je Nintendo shvatio da je Sony ostvario opipljiv napredak u pogledu nove konzole, odlučio je tužiti Sony za krađu ideje. Tužba je propala, to jest presuda je bila takva da je stvar presuđena u korist Sonyja, što je tvrtci omogućilo da dalje nastavi raditi na svom projektu.

Sonyjev uspjeh i nastajanje prve konzole na CD-e

Sony je u svojim pokušajima i uspio. Krajem 1993. godine Sony je proizveo prvu vlastitu konzolu na CD-e koju je nazvao Playstation. Već iduće godine konzola je osvanula u prodavaonicama, a 1995. konzola je počela s prodajom u Europi i Sjedinjenim Državama. Prvi Playstation bio je dosta glomazan, sive boje, ali s jako puno stvari koje niti jedna dosadašnja konzola nije tada imala.

Prva stvar je bila CD čitač koji je radio uz pomoć lasera i koji je mogao, osim Playstation igara očitavati i MP3 te Divx format. Druga stvar po kojoj se ondašnji Playstation razlikovao od ostalih konzola bio je kontroler ili gamepad. Jednostavnog, ergonomskog i vrlo izdržljivog dizajna s tipkama koje su se vrlo lako pamtile (koji je kasnije doživio svoju Dual Shock verziju ili verziju s motorima za vibraciju što je dodatno poboljšalo gameplay) Playstationov gamepad je već tada, što se samo nastavilo sada, bio i ostao jedan od najomiljenijih među gamerima.

Memorijska kartica koja je tada bila kapaciteta 1 MB (ili 15 blokova) bila je namijenjena za snimanje pozicija u igrama, a ostali dodaci kao što su multitap (ili ”bumerang” zahvaljujući kojem je igrač mogao utaknuti čak četiri gamepada, što je bilo odlično za multiplayer mogućnosti, pogotovo kod športskih igara tipa FIFA, Pro Evolution Soccer ili tučnjave Tekken) ili volan samo su kod igrača dodatno rađali ljubav koja traje i danas.

Ono što se sredinom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća činilo kao ideja, sredinom devedesetih postao je stvarnost; Sony je uspio. Razvoj videoigara je počeo sporije, s time da nije trebalo puno vremena da tvrtke shvate i uvide kako budućnost leži u CD-u, a ne u cartridge sustavu (kakvog je recimo imao i Nintendo 64, što je bio jedan od glavnog razloga zbog kojeg je ova konzola neslavno završila).

Doba PlayStationa 1 trajalo je sve do 2000. godine. Te godine svijet je ugledao PlayStation 2, konzolu koja je po svemu bila nadogradnja u odnosu na prvu Sonyjevu konzolu. Neke od značajnijih nadogradnji odnosile su se na implementaciju čitača za DVD medije, veće memorijske kartice (od 8 MB), ventilator za konzole (dok je Playstation, to jest PSX sa svojom novijom iteracijom PSOne imao pasivno hlađenje), naravno snažniji hardver i poboljšani softver što je Playstation 2 dodatno ”vinulo u visine”.

Početkom dvijetisućitih godina u utrku za prestiž i kvalitetu krenule su dva giganta: Microsoft sa svojom Xbox konzolom i ponovno Nintendo sa svojim Gamecubeom. Ovo suparništvo i utrka između Sonyja, Microsofta i Nintenda traje i danas.

2006. godine na tržištu se pojavila Playstation 3 konzola koja je odmah krenula u ”rat” sa Nintendo Wii Microsoftovim Xbox 360, a 2013. na tržištu se po prvi puta pojavila Sonyjeva Playstation 4 konzola (Pro i Slim inačice izašle su 2016. godine). Sony je 2007., odnosno 2011. na tržište izbacio i dvije ”handheld” ili prijenosne konzole.

Radilo se o konzolama Playstation Portable (ili kraće PSP), sa svojim inačicama 2000 i 3000 i Playstation Vita, čiji uspjeh nije bio niti blizu onome kakvog je ostvario PSP, a pogotovo niti blizu onome kakav je tada ostvarivala Playstation 3 konzola. Bez obzira na to može se reći kako je Sony od 1994. pa do današnjih dana napravio odličan posao.

To potvrđuju i brojke: 2012. godine u svijetu je prodano 155 milijuna PS2 konzola. Hoće li ovaj uspjeh Sony uspjeti ponoviti i svojom novom Playstation 5 konzolom? To ćemo vidjeti.

Što sve možemo očekivati od novog Playstationa?

Playstation 1 nas je upoznao s mnoštvom novina, od kojih su CD, kontroler s vibracijom, memorijska kartica i velik broj dodataka najupečatljiviji. PS2 i PS3 su samo nastavili ondje gdje je PS1 stao i to na najbolji mogući način.

PS4 nam je pružio x86 mogućnosti tehnologije, Playstation App ili aplikaciju uz pomoć koje ste mogli spojiti svoj PS4 s pametnim telefonom ili tabletom, dok su Slim i Pro inačice donijele manje dimenzije (do 40% u usporedbi s ”običnim” PS4) i poboljšanje u pogledu igranja u 4K rezoluciji na detaljima od 1080p i kod VR gaminga.

Što je sa PS5? Što bi nam on mogao ponuditi i kakvih konfiguracija što se tiče performansi bi mogao biti?

Bez nekih službenih informacija i ne možemo ništa precizirati, barem što se tiče hardverske perspektive PlayStationa 5. Ono što možemo učiniti jest pogledati na suparnika, jer je zasad trenutno Microsoftov Xbox One X, Sonyjev jedini pravi konkurent. S obzirom na to kako je jedan od glavnih razloga zbog kojeg Sony želi na tržište što prije izbaciti novu konzolu baš da pobijedi konkurenciju, dobro bi bilo vidjeti protiv čega će se to Sony boriti.

Performanse trebaju biti  bolje od Xbox One X, a konzola treba biti iste ili malo niže cijene ako Sony želi (ponovno) ostvariti primat na tržištu igraćih konzola

Xbox One X ima procesor radnog takta od 2.3 GHz sa osam jezgri, 12 GB GDDR5  radne memorije te grafičkom karticom koja je osmišljena od strane AMD-a. Radi se o grafičkom procesoru visokih performansi koja je osmišljena na Scorpio arhitekturi od 16 nm s podrškom za Direct X12 i radnim taktom od 1172 MHz.

Ako ovu grafičku karticu usporedimo s grafičkim karticama za osobna računala, vidjeti ćemo da se ona nalazi negdje na sredini, s time da zahvaljujući velikom broju pametnih poboljšanja i ”tweakova” ova grafička u stvari može puno više nego što bi se od nje očekivalo na prvi pogled.

Kao što je to slučaj kod konzola ”od davnina”, proizvođači trebaju znati uravnotežiti cijenu s onime što konzola nudi. Neki smatraju kako glavni uspjeh Playstationa 4 leži upravo u tome što Sonyjeva konzola može pružiti puno bolji uspjeh kod ”third-party” naslova za razliku od Xbox One konzole.

Što je s cijenom? Trenutno je prosječna cijena Xbox One X konzole oko 550 eura (cijene su kod nas malo drugačije, tako da je ovo okvirna cijena), što je otprilike oko 4000 kuna. Sony će vrlo vjerojatno svoj PS5 napraviti tako da ne bude nikako skuplji već da cijena, ako je to ikako moguće, bude što bliže cijeni Microsoftovog konkurenta.

Kada govorimo o kompatibilnosti, možemo vidjeti kako je Sony ovdje pogriješio kod PS4 konzole, na čemu je opet Microsoft itekako znao zaraditi. Ako Sony želi biti (ponovno) uvjeren u svoju pobjedu nad Microsoftom ono na čemu će svakako trebati poraditi jest to da PS5 bude kompatibilan s PS4 naslovima, to jest da se PS4 naslovi mogu igrati na PS5 konzoli.

Igre i VR komponenta

PS4 je dobio neke zaista odlične naslove. Igre kao što su God of War, Ratchet and Clank, Uncharted, Persona, Resident Evil, GTA su samo neke koje su PS4 donijele jako puno bodova. Ono što očekujemo je još više naslova za PS5 i to još više naslova koji će se isplatiti, jer igre za nove konzole nisu jeftine. Hoće li developeri znati osmisliti igre koje će biti optimalno igrive i optimalno ”skupe” (to jest ne iznad 1000 kuna)? Nadamo se.

VR komponenta je nešto što je vrlo dobro primljeno na PS4, bez obzira na to što se PS4 VR headset ne može nositi protiv svojih ekvivalenata na računalima. Nadmo se da će kod PS5 VR dimenzija gaminga biti još dodatno proširena i kako ćemo možda već ove godine biti u prilici igrati neke odlične VR naslove u novom i boljem 4K pogledu.

Sve u svemu, PS5 može biti i veliki uspjeh i veliki neuspjeh. Sve ovisi od Sonyja i toga kako će tvrtka znati iskoristiti prilike koje im se nude kao i eventualne nedostatke suparnika. Hoće li ova godina biti godina u kojoj će se na tržištu pojaviti Playstation 5 nakon čega će Sony ponovno zasjesti na tron vodećeg u svijetu igraćih konzola? Vrijeme će pokazati.

Piše: I.H.