Cloud gaming je ideja začeta početkom 21. stoljeća i hiperonim (engl. umbrella term) je za nekoliko donekle srodnih stvari. Termin se najčešće koristi kako bi se opisalo online gaming u kojemu se sama igra ne vrti na vašem računalu već na udaljenom sustav, tj. cloudu. Vi šaljete input tipkovnicom i mišem ili kontrolerom, što god preferirali, a na vaše računalo se streama video s udaljenog sustava tako da vam je efektivno potreban samo ekran. Ovo bi vam omogućilo da igrate nove velike naslove, često nazivane AAA naslovima na slaboj konfiguraciji, pa čak na mobitelima i tabletima.
Povijest
Ideju ovakvog gaminga prvi je puta demonstrirala 2000. godine finska tvrtka G-cluster na E3 konferenciji, originalno je zamišljeno da se igre streamaju na prijenosne iliti handheld uređaje preko Wi-Fi mreže. U samoj demonstraciji moglo se vidjeti dosta laga, iako su računalo koje je vrtjelo igru i uređaj na koji je igra streamana međusobno bili lokalni.
2005. godine Crytek pokušava stvoriti cloud gaming sustav za igru Crysis, ali odustaju dvije godine kasnije kada izlazi igra bez cloud gaming sustava te je kao razlog navedena preniska kvaliteta internet providera.
OnLive izlazi 2010. godine kao prvi projekt koji donekle radi. Platforma je donekle prihvaćena, a kao glavne probleme kritičari su naveli manjak video kvalitete i velike količine input laga što je ovisilo o igri koju biste igrali pa nije zaživjela kao zamjena za kupovinu igara. Osim toga, cijena usluge je bila prevelika i više se isplatilo jednostavno upgradeati vaše računalo. OnLive se gasi 2015. godine kada njihove patente kupuje Sony na čemu temelje svoju platformu Playstation Now.
Gaikai se na tržištu pojavljuje 2011. godine nudeći igre poput Sims, Dead Space 2 i Mass Effect 2. Godinu poslije ih, baš kao i OnLive, kupuje Sony.
Osim navedenih, kroz godine je pojavilo i nestajalo more različitih tvrtki uglavnom s istim problemima.
Cloud gaming usluge
U trenutnome gaming/tech svijetu se cloud gaming smatra idućom velikom stvari te sve bitne kompanije ne žele zakasniti na ovaj vlak pa razvijaju svoju cloud gaming uslugu u nadi da će izaći na tržište prije konkurencije, naravno uz to da će usluga biti zadovoljavajuće kvalitetna. Trenutno su poznati projekti nekoliko velikih igrača od kojih su neki tek najavljeni, neki u beta fazi, a neki izašli prije nekoliko godina. Usluge na koje mislim su: Playstation Now, Xbox xCloud, GeForce Now i Google Stadia.
Playstation Now
Najstarija od navedenih usluga nastala kupovanjem niza startupova o čemu ste mogli pročitati u samome uvodu. Startup na čijem patentu se primarno temelji ova usluga je GaiKai i Sony ga je kupio 2012. za 400 milijuna dolara što je tada doživjelo istovremeno uzbuđenje i skepticizam, no kako su godine uložene u razvoj usluge i brzina interneta postajala sve veća uspjeli su 2015. izbaciti poprilično zadovoljavajući proizvod. Usluga danas nudi oko 600 PS2, PS3 i PS4 naslova koji mogu biti streamani na Playstation 4 i PC s tim da morate posjedovati DualShock ili drugi kontroler kompatibilan sa Xinputom.
Nažalost usluga ne nudi neke od najnovijih AAA igara i velik broj od tih 600 igara su više tu da se nađu pa kolekcija izgleda masivnije nego što to zapravo jest. U drugu ruku, nudi igranje Playstation 2 klasika što bi moglo biti zanimljivo, iako možda nedovoljno zanimljivo za cijenu ove usluge. Ova usluga bi vas mjesečno izašla 20$ ili 100$ ako birate godišnju pretplatu.
Kako biste mogli dati procjenu isplati li vam se ovo ili ne, red bi bio reći par riječi o kvaliteti usluge tako da znate hoćete li se igra vrtjeti u 60 FPS bez input latencije ili ćete igrati u slajdovima.
Preporučena brzina je 5 Mbps, ali trebat će vam barem 10 do 15 Mbps da bi se igre vrtjele donekle u redu. Ako želite igrati triple-A naslove trebat će vam sva brzina koju možete dati uz stabilnu internetsku konekciju jer u slučaju pucanja mreže igru nastavljate od zadnjeg savea.
Usluga je trenutno dostupna u SAD-u, Kanadi, Japanu, Velikoj Britaniji i nizu (15) europskih zemalja. U nizu europskih zemalja se još uvijek ne nalazi Hrvatska.
Xbox Project xCloud
Najavljen krajem prosle godine, ovoga ožujka je započela zatvorena beta. Po izlasku usluga bi trebala nuditi 6000 naslova, ili drugim riječima sve što je dostupno na Xbox One konzoli. U originalnoj objavi u kojoj najavljuju ovu uslugu obećavaju lagani prelazak s jednog uređaja na drugi u čemu se pod uređajem misli na sve s ekranom. Osim navedenoga se ne zna mnogo više što je i očekivano s obzirom da smo prve informacije dobili prošloga listopada.
GeForce Now 
Nasljednik Nvidia GRID-a koji je u otvorenu betu izašao 2015. godine za Shield uređaje. 2017. dolazi do promjene naziva u GeForce Now i paralelno postaje dostupan na Windows i Macintosh računalima. Trenutno imaju više od 100 dostupnih naslova uz što je neke igre potrebno kupiti kako bi se mogle igrati, tj. pretplata na uslugu nije dovoljna.
Uz to navode da bi mogle trebati godine dok se ne nađe dobar omjer cijene i kvalitete usluge te izlaska u potpunosti.
Google Stadia
Posljednji projekt ovoga tipa službeno najavljen i demonstriran u ožujku ove godine je Google Stadia donedavno poznata pod nazivom Project Stream. Google obećava mogućnost trenutnog započinjanja igre, bez potreba za učitavanjem, ažuriranja i sličnih često napornih stvari. Osim toga, poput Xbox Project xClouda, omogućuju brzi prelazak s jednog uređaja na drugi, također bez ikakvoga vida učitavanja.
Službena demonstracija otkrila je nešto i o kvaliteti streamanog videa, maksimalna rezolucija je 4K uz 120 FPS, također dan je nagovještaj o mogućem rastu maksimalne kvalitete u budućnosti do 8K rezolucije, iako je pitanje koliko dobro trenutni 4K radi.
Na ovogodišnjem GDC konferenciji Google je demonstrirao Assassins Creed Odyssey preko Stadie što je izgledalo veoma impresivno što možete pogledati na videu ispod. Projekt je trenutno u zatvorenoj beti s dvije dostupne igre, Doom Eternal i ranije spomenuti Assassins Creed Odyssey.
Na r/Stadia, reddit korisnik u/oesayan kao beta-tester „garantira da [Stadia] radi”. U svojem postu tvrdi da je odigrao više od 100 sati Assassins Creed Odysseya pri čemu je doživio tek nekoliko crashanja igre uz nešto zastajkivanja svakih nekoliko sati igrajući kroz Google Chrome uz brzinu interneta 25 Mbps.
Osim navedenoga, još je bitno spomenuti da će biti moguće igrati pomoću bilo kojega kontrolera koji odaberete uz to da će Google izbaciti i svoj kontroler kojega možete vidjeti na slici iznad.
Piše: LJ.J.
