Ukoliko volite provoditi vrijeme gledajući mjesta na zemlji gdje ste bili ili gdje biste voljeli biti, tada zasigurno uživate koristeći Googleove servise kao što su Google Maps i Google Earth. To su izuzetno zanimljivi servisi koji vam u jako kratkom vremenu mogu dati jako puno relevantnih podataka. Pogotovo ukoliko se spremate na put i odlazite u nepoznato. Zasigurno vam je jako korisno vidjeti gdje idete, kako na primjer doći od aerodroma do određene adrese, kako uopće izgleda okolina u koju dolazite i slično. No, Google ima jedan dodatni servis, a to je Google Earth Pro. Radi se o naprednijoj varijanti spomenutog Google Earth servisa i servis se prije naplaćivao 399 dolara godišnje, a već neko vrijeme je u potpunosti besplatan i u ovom tekstu ćemo se pozabaviti upravo tim servisom. Google Earth Pro je postao iznimno zanimljiv (i vrlo korišten) unazad par mjeseci kada je postao besplatan jer ga je prije toga koristila manja skupina ljudi, odnosno oni kojima su trebali specifični podaci. Najčešće profesionalci različitih struka, ali i određeni hobisti, biciklisti i tako dalje. Danas je ovaj servis dostupan apsolutno svima i nema razloga da ga ne probate i ne vidite što nudi i koje informacije vam može dati. O čemu se konkretno radi, čitajte u nastavku teksta.
Google Earth
U uvodu ovog teksta spomenuli smo Google Maps i Google Earth. Googleove mape su (prvenstveno) 2D karte koje vam služe uglavnom za navigaciju. Mape možete koristiti kako biste došli od točke A do točke B, možete ih koristiti kako biste našli lokaciju na koju idete, kako biste vidjeli poziciju na kojoj se trenutačno nalazite … a možete iskoristiti i neke druge mogućnosti kao što su Google Street View i slično. Ne treba miješati Mape sa Earth uslugom iako mnogi korisnici koriste oba servisa za dobivanje njima važnih informacija.
Ipak, Google Earth je virtualna zemaljska kugla po kojoj se možete kretati, a ovaj softver je nastao iz programa koji se originalno zvao EartViewer 3D kojeg je napravila kompanija Keyhole. Zanimljivo je da je iza dotične kompanije stajala, ni više ni manje, nego CIA (Central Intelligence Agency), a Google ju je kupio 2004.-te godine. Google Earth servis „slaže“ virtualnu zemaljsku kuglu iz satelitskih snimaka koje dobivaju od satelita u svemiru. Riječ je o prilično skupom (i korisnom) programu koji je na tržištu preko 10 godina, a desktop verzija ovog softvera je skinuta preko milijardu puta. Taj podatak dovoljno govori za sebe.
U početku su postojale 3 verzije Google Eartha: free verzija za sve korisnike, Pro verzija za profesionalce, te Plus verzija. Plus verzija je koštala 20 dolara godišnje i imala je dvije dodatne mogućnosti koje besplatna inačica nije imala, tako da ta verzija i nije imala previše smisla. Google ju je uklonio 2008.-e godine.
Prije nego se dotaknemo razlika između besplatne i pro verzije, moramo još reći nekoliko riječi o načinu korištenja ovog softvera. Google Earth možete koristiti putem web preglednika, putem mobitela (postoje aplikacije za iPhone i Android korisnike), te putem desktop aplikacije. Ukoliko planirate malo više koristiti dotični softver, svakako vam preporučamo da ga koristite putem desktop aplikacije jer tako najbolje radi. Možete ga koristiti na svim operativnim sustavima – Windowsima, OS X-u, Linuxu, FreeBSD-u i tako dalje. Minimalna konfiguracija su Pentimu III, 25g MB RAM-a, 400 MB na tvrdom disku, 128 kb/s brzina skidanja … Realno gledajući – Google Earth (Pro) možete pokrenuti na računalima starijim od 10 godina, tako da ne morate brinuti oko toga.
Google Earth vs. Google Earth Pro
Kao što smo rekli, Google Earth je dovoljno dobar program za većinu „normalnih“ potreba korisnika. Točnije, besplatna inačica ovog servisa vam je nudila dovoljno informacija za neke osnovne potrebe. Ponavljamo, mnogi su ovu aplikaciju koristili kako bi vidjeli određeni dio zemaljske kugle, kako bi mogli vidjeti put kojim će proći ili bi željeli proći i slično. Čak su i mnogi biciklisti koristili ovaj softver za planiranje ruta na kojima će se voziti biciklom i softver im je bio idealan jer su mogli vidjeti ceste, šumske puteve, makadam…
No, pitanje je zašto bi postojala Pro verzija ukoliko je besplatna verzija dovoljno dobra? Zato jer postoje određene skupine ljudi kojima trebaju specifične informacije i mogućnosti, a upravo im je to Pro verzija i pružala – dodatne informacije koje nisu mogli dobiti nigdje drugdje i za to su plaćali gotovo 400 dolara godišnje. Kada uzmete u obzir da je to manje od 3000 kuna godišnje, to i nije bila prevelika cijena, posebice za kompanije koje rade GIS informacijske sustave ili nešto slično. Dapače – cijena je bila i više nego prihvatljiva.
Konkretne razlike između besplatne i pro verzije su slijedeće:
- – Pro verzija je radila brže i bolje (optimiziranije) nego besplatna inačica
– Pro verzija vam je omogućavala printanje slika od 4800 piksela, a besplatna do 1000 piksela
– Pro verzija je imala različite velike setove podataka koje besplatna verzija nema
– Pro verzija je dopuštala unos GIS podataka
– Pro verzija je automatski geo locirala unesene podatke
– Pro verzija je dopuštala unos velikih (kvalitetnih) slika, dok je besplatna inačica bila ograničena u ovom aspektu
– U Pro verziji ste mogli raditi „premium filmove“
– U Pro verziji ste mogli mapirati više točaka odjednom, imali ste email podršku, mogli ste računati površinu na zemlji, pristupiti demografskim i prometnim podacima u realnom vremenu, vidjeti parcele i još mnogo toga
Iz priloženog vidite da su ovo specifične mogućnosti koje ne trebaju svakome, ali ponekad dobro dođu. Pogotovo informacije o stanju prometa, parcelama zemljišta, mogućnost računanja površine … Zato su Pro verziju koristili geodeti i ljudi sličnih profesija, ljudi koji se bave nekretninama (posebice u Americi i Aziji), razne agencije (zato je CIA i napravila prvu verziju ovog softvera), vojska i druge službe zadužene za sigurnost mnogih zemalja, ne-profitne udruge, inženjeri prometa … Jako je puno onih kojima su informacije iz ovog softvera bile potrebne.
Kreiranje sadržaja
Pojednostavljeno rečeno, Google Earth je 3D mapa sa mogućnošću prikaza 3D građevina i struktura (kao što su mostovi), a sastojali su se od podataka koje su korisnici izradili u programu za 3D modeliranje – SketchUp-u. U prvim verzijama Google Eartha (prije verzije 4), 3D građevine su bile limitirane na svega nekoliko gradova i imali su prilično lošu strukturu, odnosno zgrade same po sebi nisu imale teksture. Sada mnoge građevine i strukture diljem svijeta izgledaju fantastično, imaju detaljne strukture i možete ih vidjeti u velikim rezolucijama.
Posebice ako govorimo o državama kao što su SAD, Kanada, Meksiko, Indija, Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, Španjolska, Njemačka, pa čak i Hrvatska (Zagreb). 2007.-e godine je Hamburg postao prvi grad koji ste cijeli mogli vidjeti u 3D-u. Kasnije je Google počeo koristiti tehnologiju za skeniranje digitalnih slika i iz tih slika su napravljene mnoge građevine, a ujedno putem ovog servisa možete pristupiti i slikama gradova u visokim rezolucijama što je fantastično. Mogli bismo reći da je Google Earth program načinjen od mnogo razina podataka u kojima se kombinira nekoliko njihovih proizvoda i korisnik može uzeti sve ono najbolje iz svih tih aplikacija. Ljudi diljem svijeta uplodaju slike i video uratke, Google ih sprema u svoje baze podataka, a ostali korisnici ih mogu koristiti kada god požele. Nije li odlično to da možete u sekundi „otići“ na Manhattan i proći najpoznatijim ulicama i bulevarima? Možete virtualno putovati svijetom, a prije samo 20-ak godina tako nešto je bilo nezamislivo. Danas je to najnormalnija stvar upravo zahvaljujući Googleu i njihovim proizvodima.
Mogućnosti i integrirani servisi
Kada pokrenete Google Earth (Pro) vidjeti ćete vrlo zanimljivo sučelje. S lijeve strane ćete imati tražilicu, filtere i dodatne informacije, a na ostatku ekrana pregled 3D zemlje. Ukoliko želite na brzinu naći određenu lokaciju upišite samo ime grada ili države u tražilicu ili možete sami „okretati“ zemaljsku kuglu i naći što želite. Aplikacija radi i više nego brzo, bez previše trzanja ili učitavanja. Ponavljamo – bolje je instalirati aplikaciju na računalo nego koristiti preko web sučelja. Brže radi na računalu, a podatke naravno skida sa Interneta. Povlačenje podataka ide vrlo brzo i jednostavno, tako da se ne morate brinuti za to. Ukoliko nemate neograničen Internet, moramo napomenuti da sam servis ne troši puno Internet prometa, osim ukoliko ne počnete otvarati slike i modele pojedinih građevina. To naravno zahtjeva određeni Internet promet, pogotovo slike u visokoj rezoluciji.
No vratimo se na meni sa lijeve strane. U ovom meniju možete filtrirati informacije koje će vam se pokazivati na mapi. To su recimo granice između zemalja. Unutar „granica“ možete još filtrirati da li želite samo kopnene granice, obalne granice, administrativne granice, nazive mjesta/država i slično. Ista stvar je i sa oznakama. Nadalje – tu je još nekoliko kategorija po kojima možete filtrirati podatke – mjesta, fotografije, ceste, 3D zgrade, ocean, vrijeme, galerije … Uključite si i isključite ono što vam treba, odnosno ne treba. Što bolje isfiltrirate podatke, to ćete lakše i bolje koristiti ovaj servis. Naravno, što se manje podataka učitava, to aplikacija brže radi i troši manje resursa.
Zanimljivo je da možete dobiti jako puno demografskih podataka o državama, posebice onima razvijenijima. Tako možete na jedan klik miša dobiti podatke o strukturi stanovništva, BDP-u i ostale statističke podatke za odabranu državu. Nažalost, Hrvatska nema previše takvih podataka, no to i nije čudno jer nama treba nekoliko godina da sredimo podatke od običnog popisa stanovništva, a kamoli da imamo uređene druge statističke podatke koji bi mogli biti od koristi.
U Google Earth integrirano je mnogo Googleovih servisa što zapravo ovaj servis i čini vrlo zanimljivim. U početku je Google Earth bio „čist“ i imao je određeni set podataka koji ste mogli koristiti, te ste imali 2D/3D prikaz dijelova svijeta, ceste, puteve … a kasnije je Google integrirao ostale servise. Između ostalog i Google Street View koji se koristi sa Google Mapama. Street view je zanimljiv jer preko Google Eartha možete gledati 3D prikaz određenog grada, no ukoliko vam taj prikaz nije dovoljno detaljan, dovoljno vam je da uključite spomenuti prikaz. Pošto je Google sa svojim autima snimio praktički cijeli svijet i prešao sve puteve kojima je mogao, Street View će vam dati realan prikaz gradova. O Street Viewu smo već pisali, tako da nećemo trošiti riječi na njega. Znajte samo da ga imate integriranog u Google Earth. Nadalje tu je još i Wikipedia i Panoramio. Panoramio je servis za uploadanje slika korisnika. Tako kada korisnik, recimo, napravi sliku na Trgu bana Josipa Jelačića, može ju uploadati u spomenuti servis, te označiti gdje je slika nastala.
Nakon toga će se ona pojaviti u Google Earthu i moći ćete ju vidjeti. Osim ukoliko ne isključite prikaz takvih slika. Naravno, što je neko mjesto popularnije, to ćete više slika imati. Neka mjesta nemaju niti jednu sliku, no zato veliki gradovi poput Barcelone, Amsterdama, Tokija, San Francisca … imaju slika napretek. Te slike će vam zapravo dati bolji dojam o nekom gradu nego sam Street view – preporučamo da pogledate slike Central Parka u srcu New Yorka. Ima stvarno jako puno fantastičnih slika koje vam daju realnu sliku toga parka. Što se Wikipedije tiče, ona služi kako biste mogli dobiti informacije o određenim gradovima, državama, institucijama, građevinama. Možete i sami sudjelovati u izradi Wikipedije sa svojim informacijama.
Nadalje, jako zanimljiva je mogućnost letenja, odnosno ugrađeni „Flight simulator“ koji vam omogućuje da iznad zemlje letite jednim od dva ponuđena aviona. Ukoliko unutar Google Eartha pritisnete kombinaciju tipki „CTRL + ALT + A“, moći ćete odabrati avion i automatski će vam se pokrenuti simulacija letenja. Čak je moguće i koristiti Joystick kako biste upravljali avionom što je iznimno zanimljivo, posebice ukoliko volite takve simulacije.
Sky Mode je Googleov servis koji vam omogućuje da gledate zvijezde i ostala nebeska tijela. Taj servis je nastao u suradnji sa Space Telescope Science Insitute (STSi) i radi prilično dobro. Putem njega možete dobiti informacije o trenutačnom vremenu i zviježđu, informacije o našem solarnom sustavu, svim planetima u istome, možete dobiti dodatne informacije iz određenih obzervatorija i sličnih ustanova i još mnogo toga vezanog uz astronomiju.
Ukoliko više volite mora i oceane od neba i zvijezda, tada će vas zanimati podataka da je Google implementirao i mogućnost da pogledate što se nalazi ispod površine mora. Za sada možete u 3D-u vidjeti teren Velikih jezera u Americi te jezera Baikal. Podaci su dobiveni 2009.-te godine od nekoliko oceanografa i institucija koje se bave snimanje podmorja. Google Earth ima 20-ak razina (filtera) vezanih uz mora i jezera, pa svakako preporučamo da pogledate što nude. Većina površina pod morem koje možete pregledavati, nalazi se u Americi. Jednog dana će vjerojatno doći i podaci iz Europe i Azije, no zasada još ništa od toga.
Malo prije spomenuta verzija 5 donijela je također i mogućnost da pregledavate Mars i mjesec. Unutar aplikacije možete naći Mars, te ga gledati iz mnogih kutova. Mapa Marsa je mnogo detaljnija i u većoj rezoluciji nego kada pregledavate isti putem web preglednika, te imate 3D teren. Na Marsu su napravljene određene slike izuzteno velike rezolucije, a napravila ih je letjelica koja leti i snima po marsu.
Ukoliko se želite „provesti“ po Marsu kao što se možete unutar Google Street Viewa – možete. Dva Marsova rovera – Spirit i Opportunity – su snimili određeni dio Marsa tako da možete dobiti slike iz njihove perspektive. Mjesec ima dosta manje slika, odnosno podataka pa tako možete vidjeti samo slike mjeseca koje su napravili sateliti koji lete oko mjeseca.
Sve u svemu, Google Earth daje neponovljivo iskustvo korisniku, te sada u Pro verziji može dobiti apsolutno sve podatke koji mu trebaju. Vjerojatno će i dalje veliki broj ljudi koristiti jako mali broj mogućnosti istoga, no ukoliko vam ikada zatreba nešto složenije, Pro verzija će vam to omogućiti. Vjerujemo da će Google i dalje raditi na ovom projektu i da će unijeti još novih modela građevina i novih podataka koje bismo mogli koristiti. Pogotovo u dijelu cesta i puteva – puno toga se gradi, čak i u Zagrebu, a Google nema te ceste. Niti ucrtane u svoje karte niti je njihovo vozilo prošlo tim putem.
Postoje čak i određeni dijelovi svijeta koji nisu snimljeni detaljno. Unutar Google Eartha ćete vidjeti cijelu zemlju i sav teren, no postoje određeni otoci koji nisu detaljno snimani i ne možete dobiti previše informacija o njima. Tu se radi o otocima u atlantskom, indijskom i pacifičkom oceanu, a zašto nisu snimljeni ne znamo. Na određene otoke (manji broj njih), Google nije smio ili mogao snimati jer otoci nemaju ceste niti su mogli prenijeti svu potrebnu opremu tamo za snimanje. Ostatak otoka nije snimljen iz razloga kojeg znaju samo ljudi iz Googlea. Stoga, ukoliko planirate posjetiti Solomunske otoke, morati ćete otići sami – Google Earth vam neće biti od prevelike pomoći.
Kontroverze i kritike
Google Earth je prilično puno bio kritiziran od pojedinaca i raznih interesnih skupina, uključujući i ljude na mnogim visokim pozicijama. Mnogi zapovjednici i generali su zatražili uklanjanje slika visoke rezolucije koje su prikazivale vojna postrojenja i slično. Razlog? Nacionalna sigurnost i mogući teroristički napadi. Ponekad su takve sumnje opravdane, ponekad nisu, no Google je morao određene slike „zamutiti“ kako se ništa ne bi vidjelo i kako bi udovoljio dotičnim osobama. Većinom se tu radilo o ljudima van Amerike koji nemaju prijateljski stav prema Americi, pa ne čudi činjenica da su kritizirali ovaj program. Ponavljamo – ponekad je to bilo opravdano, ali ponekad i nije. Naravno da se nuklearno postrojenje ne bi trebalo vidjeti, no da li je problem što je vojarna usred grada snimljena u visokoj rezoluciji? Ne bi trebala biti kada je vojarna usred grada – uostalom, radi se o običnoj zgradi u kojoj ljudi sa malo višim činovima imaju kancelarije. No, Google je takve situacije riješio i to je to. Također, zamućene su i fotografije određenih zatvora (recimo Haaški zatvor) i sličnih ustanova.
Google su kritizirale i osobe koje nisu željele da im se vide rezidencije i dvorci, a oni su snimljeni iz zraka. Pošto svako ima pravo na privatnost, takve stvari su također trebale biti riješene i rješavaju se „u hodu“. Google je implementirao i algoritme koji automatski zamućuju lica ljudi, tablice automobila i slične informacije koje bi mogle naškoditi pojedincu. Bez obzira na kritike, Google Earth je fantastičan servis koji ćemo i dalje rado koristiti kako bismo istraživali zabačene dijelove svijeta, kako bismo mogli gledati slike koje su drugi korisnici napravili kada su se našli na određenim lokacijama, te ćemo i sami sudjelovati u popunjavanju baze podataka ukoliko budemo u mogućnosti. Nadamo se da ćete, ukoliko već niste, i sami probati Google Earth servis. Napomena za kraj: kada pokrenete aplikaciju, Google će vas pitati vaše korisničko ime i ključ (licencu). Pod korisničko ime upišite svoju Google adresu, a za ključ upišite „GEPFREE“ (bez navodnika) i to je to.
Autor Boris Plavljanić
