Åœivimo u informacijskom dobu i sve se vrti upravo oko informacija. Ako razmislite o tome vidjeti Äete da se sve viÅ¡e poslova radi upravo na raÄunalu, bez obzira da li su ti poslovi povezani sa IT-jem ili nisu. Sve viÅ¡e ljudi mora nauÄiti koristiti raÄunalo ukoliko ÅŸeli obavljati posao za koji se do sada raÄunalo nije moralo koristiti, u poslovnom procesu se poÄinju koristiti tableti, pametni telefoni, sve je viÅ¡e ureÄaja prikljuÄeno na mreÅŸu ⊠Zamislite Å¡to bi se dogodilo da viÅ¡e ne moÅŸete pristupiti tim istim podacima. Pojedinac koji nema previÅ¡e bitnih informacija na raÄunalu ili telefonu Äe se joÅ¡ nekako i snaÄi, no kompanije â bez obzira na njihovu veliÄinu â si ne mogu dozvoliti tako neÅ¡to. U poslovnom svijetu, veÄina kompanija zato ima informacijski sustav u kojem se svi podaci spremaju na sigurnu lokaciju i redovito se radi sigurnosna kopija svih bitnih podataka. K tome ide i sve veÄi broj âobiÄnihâ korisnika. Pogotovo unazad par mjeseci od kada se su na Internetu pojavili trojanci koji kriptiraju raÄunalo i trajno vam uniÅ¡tavaju podatke. O Äemu se radi, Äitajte u nastavku teksta.
Cryptolocker
O Cryptolockeru ste mogli puno Äitati jer je dosta âpopularanâ u zadnje vrijeme Å¡to nije dobro. Cryptolocker je ‘randomware trojan’ koji napada raÄunala na kojima se nalaze Microsoftovi Windowsi. Vjeruje se da se prvi puta pojavio na Internetu 5. listopada 2013.-te godine, a Å¡iri se kao dodatak emailu i putem postojeÄe botnet mreÅŸe. Kada se Cryptolocker aktivira na raÄunalu, poÄinje kriptirati odreÄene tipove podataka na raÄunalu, te na mreÅŸnim ureÄajima prikljuÄenim na raÄunalo ili mreÅŸu koristeÄi pri tome RSA kriptografiju. To znaÄi da se kriptiranje i dekriptiranje vrÅ¡i sa javnim, odnosno privatnim kljuÄem. Privatni kljuÄ se nalazi na, u ovom sluÄaju, serveru koji kontrolira ovaj ransomware. Kada vam se zarazi raÄunalo, dobiti Äete poruku u kojoj Äe vam pisati da ste zaraÅŸeni i ako ÅŸelite otkljuÄati svoje podatke morate âkupitiâ privatni kljuÄ s kojim je moguÄe dekriptirati podatke. Kupovina kljuÄa se vrÅ¡i pomoÄu Bitcoinova ili pre-paid vauÄera kako bi transakcija bila anonimna i kako ne biste vidjeli kome plaÄate. Naravno, imate odreÄeni vremenski rok do kojeg morate platiti ili vam prijete da Äe obrisati privatni kljuÄ i da viÅ¡e nikada neÄete moÄi otkljuÄati svoje podatke.
Iako je sam Cryptolocker relativno lako ukloniti sa raÄunala, nije lako otkljuÄati zakljuÄane podatke. DapaÄe â podatke je gotovo nemoguÄe otkljuÄati, a to su potvrdili i mnogi raÄunalni znanstvenici koji kaÅŸu da su algoritmi preteÅ¡ki za probijanje. Prva verzija Cryptolockera je imala neÅ¡to slabiji algoritam za kriptiranje, no novije verzije imaju daleko jaÄu zaÅ¡titu s kojom se bore i mnoge ameriÄke agencije joÅ¡ uvijek nisu uspjele razbiti tu zaÅ¡titu pa vrlo vjerojatno neÄete ni vi sami.
Postoje dva naÄina da ga se rijeÅ¡ite â ili moÅŸete formatirati raÄunalo, odnosno disk na kojem se nalazi ili moÅŸete platiti. Vjerojatno biste mislili da to nitko ne bi platio, no prevarili biste se. Mnogi su platili jer su im kriptirani podaci bili previÅ¡e vrijedni i to je bio jedini naÄin da ih vrate (op.a. ali da su imali sigurnosnu kopiju podataka, ne bi to morali plaÄati). Zanimljiv je sluÄaj jedne policijske postaje u Americi koja je morala platiti jako puno novaca jer je jedan sluÅŸbenik otvorio email koji je imao Cryptolocker i sva raÄunala na mreÅŸi su bila zaraÅŸena i kriptirana.
Naravno, nije postojala sigurnosna kopija tih podataka. Podaci su im otkljuÄani, a Å¡to je dalje bilo, ne znamo. Å to se tiÄe ukupne svote novca koju je netko zaradio na ovome rijeÄ je otprilike oko 50 milijuna dolara ako moÅŸemo vjerovati jednoj studiji koja je napravljena. Äak je i ZDNet pokuÅ¡avao pratiti Bitcoinove i njihova procjena je da je plaÄeno oko 27 milijuna dolara u zadnjem kvartalu proÅ¡le godine. U svakom sluÄaju jako puno novaca je baÄeno u vjetar i jako puno ljudi se âzaraziloâ sa dotiÄnim ransomware-om. Savjet â ne otvarajte mailove ako ne znate od koga su, pogotovo ukoliko dolaze sa adresa iz drugih drÅŸava (najÄeÅ¡Äe se Å¡alju sa email adresa koje zavrÅ¡avaju na â*@*.deâ), a pogotovo nemojte otvarati privitak koji vam Å¡alju ili skidati datoteke sa linka koji se nalazi u toj email poruci.
Sigurnosna kopija ili po hrvatski â backup
Sigurnosna kopija ili kako mi volimo reÄi â backup â je upravo ono Å¡to i same rijeÄi kaÅŸu. Sigurnosna kopija podataka se moÅŸe raditi na viÅ¡e naÄina, sa viÅ¡e softvera, na viÅ¡e lokacija ⊠U svakom sluÄaju vrijedi pravilo â bolje ikakva sigurnosna kopija nego nikakva. NaÅŸalost, mnogi od nas nisu imali sigurnosnu kopiju podataka dok nisu izgubili neki vaÅŸan dokument ili veÄu koliÄinu podataka te su nakon toga poÄeli ozbiljnije shvaÄati vrijednost istih. Naravno da nije previÅ¡e bitno da napravite sigurnosne kopije svih vaÅ¡ih filmova i serija koje imate na raÄunalu, jer do tih podataka uvijek moÅŸete ponovno doÄi. No do onih dokumenata koje sami napravite i koji vam predstavljaju vrijednost Äete teÅ¡ko ponovno doÄi. Ponavljamo, pogotovo ako se radi o veÄoj koliÄini podataka, a mnoge podatke moÅŸete skupljati godinama. Sigurno ne ÅŸelite bez toga ostati u par sekundi. Pogotovo ukoliko âpokupiteâ Cryptolocker ili neki drugi ransomware sliÄnih moguÄnosti. Naravno, nije stvar samo u malicioznom kÃŽdu â svakog trena vam moÅŸe otkazati i tvrdi disk ili SSD. Kada se dogodi fiziÄki kvar na jednom takvom ureÄaju, vrlo vjerojatno su podaci uniÅ¡teni i viÅ¡e nije moguÄe do njih doÄi. Hardver je danas jeftiniji i âboljiâ nego prije, no i dalje se kvari. Pogotovo prve generacije malo prije spomenutih solid state diskova, a ni tvrdi diskovi ne zaostaju za time.
Sigurnosnu kopiju moÅŸete napraviti lokalno na raÄunalo, moÅŸete ga napraviti na vanjski disk, moÅŸete ga napraviti u oblacima, a tome vam mogu pomoÄi razni softveri ili moÅŸete ruÄno kopirati sve datoteke koje imate i za koje ÅŸelite napraviti kopiju, no to je onaj âteÅŸiâ naÄin i zato mnogi odustanu od kreiranja sigurnosne kopije podataka. Naprave inicijalni backup i to je to. KaÅŸemo â bolje iÅ¡ta nego niÅ¡ta, no ako Äete imati stare podatke vjerojatno vam to neÄe biti od prevelike koristi jednog dana kada vam zatreba datoteka koju se napravili prije mjesec dana, a zadnji backup ste napravili prije godinu dana.
Lokalno raÄunalo
NajÄeÅ¡Äe ljudi rade sigurnosnu kopiju podataka na lokalno raÄunalo, odnosno na vanjski tvrdi disk. Kada radite sigurnosnu kopiju na lokalno raÄunalo, tada biste trebali u raÄunalu imati barem dva fiziÄka diska. Na jednom disku moÅŸete na primjer imati instalirani operativni sustav i vama vaÅŸne podatke, a na drugom disku kopiju svih vaÅŸnih podataka sa prvog diska. VeÄina softvera vam neÄe dopustiti da na jednom fiziÄkom disku radite sigurnosnu kopiju tih istih podataka. Mnogi misle da zato Å¡to imaju dvije particije da su im podaci odvojeni i jednu particiju kopiraju na drugu. MoÅŸda vam se to Äini nevjerojatno ali mnogo puta smo se susreli sa takvom situacijom. U sluÄaju kvara raÄunala, naravno svi podaci nestaju jer su se nalazili na jednom disku. Mnogo bolja je opcija koju smo spomenuli â kopiranje datoteka na drugi fiziÄki disk jer je to jedini naÄin da zapravo u sluÄaju kvara ipak zadrÅŸite podatke. Mnogo bolja je opcija vanjski disk. Odnosno izrada sigurnosne kopije podataka na vanjski disk koji vam moÅŸe, a i ne mora, biti konstantno spojen na raÄunalo. Nama se Äini da je najveÄi problem to Å¡to ljudi ne ÅŸele kupiti dodatni disk samo za sigurnosnu kopiju, pa taj isti disk nose sa sobom u torbi, posuÄuju ga prijateljima kada im zatreba, putem njega prebacuju podatke sa jednog raÄunala na drugi i onda taj disk izgubi smisao.
Vanjski disk zaduÅŸen za izradu sigurnosne kopije bi trebao biti upravo to â disk za pohranu podataka i disk koji sluÅŸi iskljuÄivo tome. Danas vanjski diskovi nisu preskupi te veÄ za 400 kuna moÅŸete dobiti diskove od 1 – 1.5TB Å¡to je fantastiÄno. Ako ÅŸelite neÅ¡to malo bolje i profesionalnije, preporuÄamo vam kupovinu diska od 4 â 6 TB kojeg moÅŸete spojiti na mreÅŸu i na njega moÅŸete raditi sigurnosnu kopiju podataka viÅ¡e ureÄaja, te taj isti disk moÅŸete posluÅŸiti i kao disk na kojem Äete imati kolekciju multimedijalnog sadrÅŸaja kojem svako moÅŸe pristupiti. U tom segmentu, mogli bismo preporuÄiti WD-ove diskove koji su se pokazali fantastiÄnima â jako se malo kvare, tihi su i rade brzo. Uz to, dolaze sa velikim brojem alata koji vam mogu posluÅŸiti za praÄenje rada diska, temperature istoga, izradu sigurnosne kopije ⊠ZaÅ¡to lokalni backup, a ne u oblacima? Zato jer su ti podaci ipak kod vas, a ne na serverima koji se nalaze tko zna gdje, 1 GB vas koÅ¡ta jako malo novca (1 TB disk/400 kuna ï 1 GB = 0,40 kuna). Mi koristimo i backupe u oblacima, no za one koji to ne vole, ovo je mnogo bolja opcija. Uz to, vanjski disk moÅŸete i sami kriptirati te tako dodatno zaÅ¡tititi podatke da im netko drugi ne bi mogao pristupiti iako je to teÅ¡ko jer Äe se disk nalaziti kod vas i na vaÅ¡oj mreÅŸi. U svakom sluÄaju â izrada backupa na vanjski disk je najbolja moguÄa opcija. Pogotovo uz dobar softver koji Äe to raditi za vas.
Backup u oblacima
Druga varijanta je izrada sigurnosne kopije u oblacima. Kao Å¡to smo rekli, postoje odreÄene mane u odnosnu na lokalnu sigurnosnu kopiju, ali isto tako postoje i prednosti. Sve ovisi o koliÄini podataka koje ÅŸelite kopirati, odnosno pohraniti na sigurnu lokaciju, te o vaÅ¡im potrebama i dostupnosti podataka. Postoji jako veliki broj servisa koji vam nudi da pohranite podatke u oblacima, a vjerujemo da mnoge i koristite na dnevnoj bazi. Neki od njih su GDrive, SkyDrive, Dropbox, SpiderOak, Sync i tako dalje. To nisu pravi softveri za izradu sigurnosne kopije podataka, nego su to âcloud storageâ servisi koji se prvenstveno koriste kako bi pojedinac mogao brzo iz oblaka dohvatiti odreÄene podatke i kako bi mu uvijek bili dostupni. Iako, âuvijekâ je priliÄno relativan pojam â ukoliko servis zakaÅŸe, vi ne moÅŸete do svojih podataka. Kod spomenutih servisa, imate otprilike 5 do 15 GB prostora Å¡to je zapravo premalo za ikakav ozbiljniji backup jer se danas podaci mjere u stotinama GB, ako ne i u TB. Danas viÅ¡e nitko ne kupuje disk od 500 GB nego od 1 ili 2 TB. Zato kaÅŸemo da je to premalo prostora za backup. Ako kupite prostor moÅŸete za 100-injak dolara dobiti 1 TB u oblacima, no to je na godiÅ¡njoj razini 600-700 kuna. Za to moÅŸete kupiti i vanjski disk koji je veÄi od tih 1 TB. U svakom sluÄaju, moÅŸete i u oblacima imati dosta prostora ukoliko ste spremi za to platiti odreÄenu cijenu.
Mnogo bolja solucija je pravi online servis za pohranu podataka. Takvih ima priliÄno puno, no mi vam moÅŸemo preporuÄiti barem 3 vrhunska â Carbonite, Crash Plan te Backblaze. To su servisi koji se takoÄer plaÄaju na mjeseÄnoj ili godiÅ¡njoj razini, no oni su specijalizirani za izradu sigurnosne kopije vaÅ¡eg raÄunala i dolaze sa fantastiÄnim klijentskim aplikacijama putem kojih moÅŸete konfigurirati izradu sigurnosne kopije. Tako moÅŸete birati koje diskove ili mape ÅŸelite kopirati u oblake, koliko Äesto to ÅŸelite raditi, koliki dio bandwidtha aplikacija moÅŸe koristiti za to i sliÄno. Ne moramo ni govoriti da u sluÄaju bilo kakve katastrofe moÅŸete praktiÄki u sekundi vratiti sve izgubljene datoteke. U redu â skidanje datoteka na raÄunalo Äe potrajati i ovisi o brzini vaÅ¡e Internet konekcije, no sa dva klika miÅ¡em Äete zapoÄeti vraÄanje svih vaÅ¡ih podataka na novo (drugo) raÄunalo. TakoÄer, ti isti servisi kriptiraju u oblacima sve vaÅ¡e podatke tako da ih nitko osim vas ne moÅŸe otkljuÄati i gledati Å¡to ste spremili u oblake. Pa Äak ni njihovi zaposlenici. Stoga, ako planirate imati podatke u oblacima, probajte jedan od spomenutih servisa. Vidite koji od njih vam cjenovno najviÅ¡e odgovara i koji nudi ono Å¡to trebate. Recimo samo da Crash Plan koÅ¡ta mjeseÄno 5 dolara (po korisniku), a nudi neograniÄeno mjesto za pohranu podataka, moguÄnost brzog vraÄanja podataka, pregledavanje i preuzimanje podataka putem mobitela i joÅ¡ mnogo toga. Skuplje pretplate nude viÅ¡e od toga, no prvi i najjeftiniji planovi su veÄini korisnika i viÅ¡e nego dovoljni.
Slika sistema (diska) kao sigurnosna kopija
System image, odnosno slika sistema je upravo kopija cijelog vaÅ¡eg sustava koja ukljuÄuje kopiju diska na kojem se sustav nalazi. Kada radite sliku sustava, to znaÄi da se apsolutno sve kopira i radi se identiÄna slika sustava â bit po bit. Iz te slike sustava je moguÄe, praktiÄki u par minuta, vratiti sve na staro stanje. Doslovno sve. Mnogi povremeno rade sliku sustava kako bi u sluÄaju bilo kakve katastrofe u kratkom vremenu vratiti sustav i nastaviti raditi gdje su stali. Vrlo je praktiÄno i korisno napraviti i sliku sustava ukoliko planirate formatirati raÄunalo i instalirati noviji i operativni sustav. Nikada ne znate Å¡to moÅŸe poÄi po zlu, a ovo Äe vam biti idealno da vratite sve na staro stanje ako za to bude potrebe. Äak je moguÄe i sliku sustava pokrenuti u virtualnoj maÅ¡ini ukoliko ÅŸelite pogledati, recimo, Å¡to ste sve imali instalirano na âstaromâ sustavu, dohvatiti odreÄeni dokument ili neÅ¡to treÄe. Windowsi 7 i 8 (8.1) imaju ugraÄenu moguÄnost da sliku sustava napravite direktno iz OS-a i to na vanjski medij.
To moÅŸe biti DVD, Blu-ray, vanjski disk ⊠Kako doÄi do toga? Stisnite Start gumb, odaberite Control Panel, zatim System and Maintenance i na kraju odaberite opciju Backup and restore. Iz lijevog izbornika odaberite âCreate a system imageâ te slijedite upute âÄarobnjakaâ. Ukoliko vas taj isti Äarobnjak pita administratorsku Å¡ifru, samo ju upiÅ¡ite i to je to. MoguÄe je naravno i kreirati nekoliko verzija slike sistema pa tako moÅŸete raditi istu svakih X dana. VraÄanje sustava na staro stanje je moguÄe u bilo kojem trenutku, samo umjesto izrade sigurnosne kopije slike sistema, odaberite âRestoreâ opciju, odaberite sliku na koju ÅŸelite vratiti stanje raÄunala i priÄekajte dok proces zavrÅ¡i. Kao Å¡to vidite, vrlo jednostavno a vrlo korisno. Osim slike sustava/sistema, moÅŸete napraviti i âobiÄnuâ sigurnosnu kopiju, ukljuÄiti âfile historyâ opciju (praÄenje verzija svakog dokumenta) i joÅ¡ mnogo toga. Alati koji dolaze sa Windowsima su odliÄni i preporuÄamo vam da pogledate Å¡to nude. NeÄete ostati razoÄarani, a ako i niste tehniÄki potkovani â ne brinite. Toliko je proces izrade sigurnosne kopije pojednostavljen da ga moÅŸe napraviti svatko tko zna Äitati.
Softver
Ako se odluÄite raditi sigurnosnu kopiju sustava, tada Äe vam trebati i odreÄeni softver kako biste to mogli napraviti. Mnogi rade sigurnosnu kopiju na naÄin da kopiraju odreÄene datoteke i mape sa jedne lokacije na drugu. To je onaj teÅŸi naÄin. Sigurnosna kopija se u suÅ¡tini tako i radi â kopiraju se podaci sa jedne lokacije na drugu, no za to imate softver koji Äe uz klasiÄno kopiranje datoteka uÄiniti joÅ¡ hrpu drugih stvari za vas. Neki softveri Äe vam kompresirati sigurnosnu kopiju da vam zauzima manje mjesta, neki drugi Äe vam raditi provjeru svake datoteke da li se dobro preslikala na novu lokaciju, treÄi Äe vam pomoÄi da osim datoteka i mapa, napravite kopiju i emailova koje imate na raÄunalu, te da na sigurnu lokaciju pospremite email profile iz email klijentske aplikacije i tako dalje. Na trÅŸiÅ¡tu postoji jako veliki broj besplatnih rjeÅ¡enja koja rade fantastiÄno. Naravno, postoje i oni komercijalni i najÄeÅ¡Äe nude viÅ¡e od besplatnih, no razlika moguÄnosti je takva da âobiÄnomâ korisniku ne igra nikakvu ulogu jer ionako ne bi koristio te moguÄnosti i da moÅŸe. U svakom sluÄaju, pogledajmo Å¡to moÅŸete koristiti za izradu backupa.
COMODO Backup v4.x â Nama najdraÅŸi besplatni softver ovog tipa je COMODO Backup. Kada ga otvorite izgledati Äe vam i bolje nego mnogi komercijalni alati, a ako pogledate Å¡to nudi biti Äete oduÅ¡evljeni. COMODO vam nudi moguÄnost da u kratkom vremenu oznaÄite sve Å¡to ÅŸelite spremiti na sigurno â od datoteka i mapa do registry unosa, IM razgovora, email profila i poruka, history vaÅ¡eg web preglednika ⊠Podaci mogu biti spremljeni na lokalni ili eksterni disk, CD/DVD, na mreÅŸni ureÄaj ili FTP server. TakoÄer, moguÄe je odabrati da li ÅŸelite podatke spremiti kao CBU, ZIP ili ISO datoteku, te da li ih ÅŸelite kompresirati ili dodatni zaÅ¡tititi Å¡ifrom. Nadalje, moguÄe je i odrediti intervale u kojima Äe se raditi nove kopije podataka â onda kada palite raÄunalo, jednom dnevno/tjedno/mjeseÄno, moÅŸete ga pokretati ruÄno, moÅŸe raditi i svake minute ⊠Preporuka!
AOMEI Backupper Standard â Ovaj softver vam nudi Äetiri vrste backupa â moÅŸete napraviti backup diska, particije, datoteke/mape ili sistemski backup, tj. Sliku sistema. Äak je moguÄe i disk klonirati na drugi disk. Podaci koje odluÄite spremiti, spremaju se u jednu datoteku (kontejner) koji moÅŸete, kao i kod COMODO-a, spremiti na lokalni disk, eksterni disk ili mreÅŸni ureÄaj. Spremljene podatke moÅŸete kriptirati i zaÅ¡tititi jakom zaÅ¡titom koju samo vi moÅŸete otkljuÄati jer se koristi 256-bitna zaÅ¡tita. Ako ÅŸelite pregledati spremljene podatke, dovoljno je da kroz aplikaciju otvorite datoteku u kojoj su spremljeni vaÅ¡i podaci i otvoriti Äe vam se prozor sliÄan âWindows exploreruâ putem kojeg Äete moÄi naÄi ono Å¡to vas zanima. SuÄelje aplikacije je vrlo dobro i priliÄno intuitivno. Aplikaciju moÅŸete instalirati na Windowse XP, Vistu, sedmicu i osmicu.
Bvckup 2 (20 dolara) â Besplatnih rjeÅ¡enja ima puno i bez problema Äete si naÄi alat koji vam odgovara. No kada govorimo o komercijalnim alatima, onda treba biti oprezan. Ne ÅŸelite kupiti odreÄeni alat, te shvatiti da vam ne odgovara ili da vam nedostaje odreÄena opcija. Mi smo zato kupili i koristimo na dnevnoj bazi alat koji se zove Bvckup 2 i preporuÄamo ga svakome. RijeÄ je o najboljem moguÄem alatu za izradu sigurnosne kopije. Aplikacija ima svega par MB i vrlo je jednostavna. Toliko jednostavna, da kada ju podesite, neÄete ni znati da radi niti Äete razmiÅ¡ljati o njoj. Ona u pozadini radi backup za vas, a vi stalno imate aÅŸurnu sigurnosnu kopiju. Kako ova aplikacija radi? Vrlo jednostavno â kada ju pokrenete moÅŸete kreirati jedan ili viÅ¡e profila za izradu sigurnosne kopije. Unutar profila odabirete podatke koje ÅŸelite kopirati, birate lokaciju na koju ih ÅŸelite pohraniti (idealan softver posebice u sluÄaju kada imate konstantno spojen eksterni disk za izradu backupa), te nekoliko dodatnih opcija kao Å¡to su interval izrade backupa (mi koristimo izradu sigurnosne kopije u realnom vremenu), birate naÄin na koji Äe se kopirati datoteka, kojom brzinom i sliÄno. Tako moÅŸete kreirati nekoliko profila (idealno je jedan profil u kojem kopirate cijeli disk na drugi disk), te tako pokriti sve podatke koje ÅŸelite zaÅ¡tititi i to je to. Samo podesite u postavkama da se softver pokreÄe zajedno sa OS-om i to je to. KoÅ¡ta 20 dolara, no to je mala cijena za ono Å¡to nudi i kako radi.
Autor Boris PlavljaniÄ
pseta ste