Jedan od problema koji je dugi niz godina mučio Linux je bila i poprilično nekonzistentna podrška za sliku i zvuk. Popriličnim naporom zajednice većina problema je riješena, tako da je sada Linux u nekim stvarima i napredniji od Wndowsa
Piše: Hrvoje Grdić
Ono što svatko od nas očekuje od primarnog operacijskog sustava kod kuće je dobra multimedia. Bez obzira radi li se o grafičkom dizajneru, programeru, nekome informatičke struke ili neke sasvim nevezano uz nju, svi žele na računalu pogledati film, slušati glazbu, moći editirati video pa čak i snimati glazbu. Tako je bilo svih ovih godina i to se smatralo osnovnom, temeljnom mogućnošću. Danas se ide i još dalje i ono što moderne operacijske sustave namijenjene širokom pučanstvu “prodaje” je ono što se zove sve-u-jedan. Dakle samim time što smo instalirali taj operacijski sustav, očekujemo instantnu mogućnost reproduciranja bilo kojeg oblika multimedije bez potrebe za dodatnim podešavanjem, pronalaženjem drivera i bez instaliranja softvera trećih strana. Tako nekako su današnji operacijski sustavi i složeni kada govorimo o Windows 8 i Linux distribucijama poput Ubuntua. No, ove nazovimo ih temeljnim stvarima smo imali i prije pa u čemu je onda razlika i gdje je poboljšanje u odnosu na prije. Naravno da nije sve niti u samoj mogućnosti reproduciranja multimedije, već se izrazito mnogo ulaže u što bolje i što bogatije korisničko iskustvo, dakle ono što će prosječnom čovjeku koji nešto poželi napraviti na računalu, taj rad učiniti što ugodnijim. To je vidljivo u odnosu na prije odmah pri samoj instalaciji jednog od spomenutih OS-ova gdje će nas odmah u startu dočekati grafičko sučelje u kojem možemo tek s nekoliko klikova mišem instalirati sustav. U ovom posljednjem dijelu mogli ste dobiti osjećaj da korisnik također i ne mora baš previše razmišljati, ukoliko to ne želi, a da sve dobro prođe i da je glavna funkcionalnost zadovoljena.
Ispod haube – u službi korisnika
Ovo je pak drugi aspekt, da osim ugodnog sučelja imamo i pametan sustav, softver koji će nam pomoći kada smo u nedoumici i praktički odlučiti umjesto nas. Primjeri toga su i odabir pjesme ovisno o raspoloženju poput na pametnim telefonima gdje je to više rasprostranjeno. Sve u svemu, kao što smo i rekli – bogato i potpuno korisničko iskustvo pri jednostavnom korištenju zadanog softvera. Kako god bilo, sve ove stvari nisu odmah uključene u operacijski sustav po njegovoj instalaciji i neke od njih morat ćemo preuzeti od trećih strana. Bilo je dosta riječi u zadnje vrijeme o Windows osmici pa je sada vrijeme da Ubuntu pokaže što ima za ponuditi u duhu zadovoljstva korisnika kada govorimo o multimediji. U trenutku pisanja ovog teksta Ubuntu je u posljednjoj stabilnoj inačici koja nosi oznaku 12.10, a 13.04 samo što nije izašao iz bete. Prvo nešto o nadolazećem Raring Ringtail-u ili Ubuntu 13.04. Mnogo je obećavajućih novosti vezano uz ovu distribuciju, a dosta od njih i za Unity sučelje oko kojeg se i dalje vode ratovi je li bilo dobar potez. Ne radi se o nekoj ogromnoj promjeni, već o više manjih promjena koje ćete primijetiti s radom i koje će vam biti od pomoći. Jedan od primjera je Sync Menu aplet pomoću kojeg ćemo moći vidjeti što se događa u pozadini s Ubuntu One uslugom, što se trenutno prebacuje na server, koje su bile posljednje promjene te mogućnost dijeljenja datoteka. Ovo je u stvari dobar potez za popularizaciju Ubuntu One usluge te konkuriranje drugim sličnim uslugama poput SkyDrivea ili Dropboxa koji slične funkcionalnosti već dulje vrijeme posjeduju. Što se tiče vidljivih promjena u samom Unity-u, moći ćemo sada dodati gumb za prikazivanje radne površine u Launcher, kao i maknuti gumb za prikaz ostalih radnih površina. Nešto malo je izmijenjen prikaz za prebacivanje između prozora (alt-tab) pa će tako prozor koji će postati aktivan biti crveno označen. U hodu sa što boljim iskustvom za samog korisnika ide brzina i elegancija izvođenja svih aplikacija te njihovih efekata i svega ostalog. Zato je bitno poraditi na optimizaciji, a u posljednjoj nadogradnji imamo i neke značajnije pomake u tom pogledu.
Suptilne izmjene sučelja
Primjerice poboljšan je LightDM, display manager za X server, popravljena su poznata i dojavljena curenja memorije i sl. Uveden je i jedan dobar princip da kada se određeni procesi ne koriste, odnosno nisu neko vrijeme aktivni da se ugase pa po potrebi ponovno pokrenu.
Nakon kratkog uvoda u okolinu na kojoj ćemo uživati u multimedijskim sadržajima, bacamo se konačno i na sam softver koji će nam za to služiti. Kao što smo rekli, nešto nam je već i instalirano dok ćemo se za dosta toga morati pobrinuti sami. Sve ovo ovisi dosta o distribuciji koju koristite, primjerice u slučaju Ubuntu Studia bit će inicijalna ponuda mnogo bogatija. Svejedno mi smo odlučili ostati na čistokrvnom Ubuntu koji uživa u svojoj popularnosti među Linux distribucijama. Za one koji se nisu susretali često s instaliranjem novog softvera, ovdje su stvari dosta jednostavne i ako prelazite s primjerice Windowsa mogli bi se začuditi koliko je ovaj sustav dobro razvijen. Postoje repozitoriji softvera koji može, a ne mora biti besplatan iako segment kojim ćemo se mi ovdje baviti uključuje samo besplatne aplikacije. Cijeli katalog, odnosno pregled svog dostupnog softvera možete pronaći na Ubuntu Software Center aplikaciji tako da ju pokrenete i započnete pretraživanje bilo po ključnoj riječi ili redom po kategorijama koje vas zanimaju. Ovdje je zgodno i dosta prigodno to što su ljudi prije vas imali priliku ocijeniti zadani softver pa možete uz ocjenu i pročitati pokoji komentar uz njega. Sama instalacija svodi se na odabir određenog programa i klika na install gumb. Oni nešto vještiji zasigurno su navikli na aptitude sustav iz terminala te sve što je potrebno za instalaciju određenog programa u tom slučaju je apt-get install sa root ovlastima (analogija s administratorskim pravima). Na ovaj način, kao što vidite, nije potrebno posjećivati web stranice svakog pojedinog proizvođača nekog programa već su svi na jednom mjestu, dostupni u rekordno kratkom vremenu, što je pozitivna strana i za same proizvođače softvera(koji se imaju priliku i reklamirati) i za pojedinca koji taj softver koristi jer štedi vrijeme. Drugi način za instalaciju softvera koristit ćete kada određeni program ne pronađete u Software Centeru, iako on postoji primjerice na službenim stranicama. U tom slučaju ćete ipak morati preuzeti cijeli program, često u obliku arhive te kompajlirati iz koda, obično putem za to napravljene skripte.
OpenShot
Jedan od ponajboljih video editora za Ubuntu zove se OpenShot i instalirati ga možete iz softverskog repozitorija ili upisivanjem u terminal sudo apt-get install openshot. Radi se o programu s bogatim setom mogućnosti što uključuje editiranje video, audio i slikovnih zapisa. Za uređivanje ovih datoteka OpenShot je praktički sve što će vam eventualno trebati u jednom programu pa tako možete rezati i spajati isječke, stavljati tranzicijske efekte na video i zvuk. Količina tih efekata je zadovoljavajuća za izraditi jedan pošteni i zanimljiv video isječak praktički iz ničega. Aplikacija je otvorenog koda i napisana je u Pythonu te je nedavno pokrenuta i Kickstarter kampanja za prikupljanje sredstava kako bi ovaj projekt postao još popularniji i kvalitetniji. Cilj im je napraviti multiplatformsku aplikaciju, dakle proširiti se na Windows i Mac OS, a najavljena su i mnoga druga poboljšanja koja nas očekuju. OpenShot je tako svojevrsni sve-u-jednom program što se tiče uređivanja multimedijskih zapisa i to s golemim potencijalom za budućnost.
U ovoj grupi moramo izdvojiti i još jedan program – PiTiVi koji je već dulje vrijeme sinonim za editiranje videa na Linuxu. Radi se o programu dosta jednostavnog, ali funkcionalnog sučelja putem kojega možete uređivati vaše video isječke pa i dodati pokoji efekt. PiTiVi također možete instalirati iz repozitorija, a nudi standardno dobar izbor mogućnosti koji uključuje izrezivanje, razdvajanje, spajanje i ostale kombinacije s video klipovima te miksanje audio sadržaja. Kao što možete primijetiti, radi se o potencijalno dobrom izboru kada želite u kratkom vremenu preurediti neki video i postaviti ga primjerice na YouTube servis.
Photoshop?
Kada se radi o izboru programa za uređivanje fotografija obično prvo što nam padne na pamet je Photoshop. Iako se Photoshop može instalirati na Ubuntu koristeći Wine, ovaj put nećemo govoriti o njemu, već punokrvnim Linux varijantama. U toj priči najzvučnije ime je naravno GIMP. Radi se o aplikaciji otvorenog koda koja je izravni konkurent Photoshopu, Paint.NET-u i ostalima te nudi izvrstan set mogućnosti od osnovnih, esencijalnih pa do profesionalnih zahvata poput slojeva, maski i slično, a za one kojima je Photoshop toliko drag, podržan je i njegov format među brojnim drugima. GIMP se u koraku s konkurencijom također dosta brzo razvija i nudi najnovije značajke te je u posljednjem velikom redizajnu poslušao kritike mase i odlučio se za jedinstveno sučelje u odnosu više razbacanih prozora koje nije bilo najbolje prihvaćeno. Što se sučelja konkretno tiče, dodano je još nekoliko sitnica koje uljepšavaju ukupni dojam poput “lebdećih” alatnih traka koje se prikazuju primjerice za uređivanje teksta. Od funkcionalnosti, ovdje možete učiniti zaista mnogo, a najbitnije od svega je podrška za slojeve od kojih možete raditi čak i grupe slojeva te ih uređivati na taj način, dakle grupno. Uglavnom, GIMP se ne koristi samo za micanje crvenih očiju sa slike i ostale elementarne stvari, već se njime može mnogo toga više pa se koristi za fotomontaže, izradu slika u pokretu, gifova, za retuširanje, ili pak slobodno crtanje. Za razliku od konkurencije, GIMP se koristi i na drugim platformama pa tako ćemo ga osim na Linuxu pronaći i na Mac OS X ili Windowsima. Od originalnog GIMP-a nastale su i neke druge inačice kao forkovi, a prednost je postojanje portabilne verzije, GIMP Portable koju je dovoljno samo prebaciti na svoj USB stick i početi s uređivanjem fotografija na kojem god računalu želite. Kada govorimo o grafičkim editorima, onda moramo spomenuti i Inkscape, program koji je također otvorenog koda i služi za izradu vektorske grafike. Radi se o popularnoj aplikaciji koja konkurira velikim igračima kao što su primjerice CorelDraw ili Illustrator te se obično koristi za izradu raznih sučelja, često ali ne i zaključno s web dizajnom. Ako imate afinitete za početak rada s ovakvim tipom alata, Inkscape je svakako preporuka jer se radi o jednom ozbiljnom i profesionalnom softveru, besplatnim za korištenje.
Audio, Audacity
Ako često radite nešto s audio datotekama i glazba je sastavni dio vašeg dana te obrada glazbe vam je potrebna, Ubuntu ima rješenje za vas pod nazivom Audacity. Dobro, da budemo u potpunosti točni, radi se o multiplatformskoj aplikaciji pa ste ju možda već i koristili negdje drugdje. Audacity je uistinu izvrstan izbor kada se radi o obradi glazbe, a nudi iznimno jednostavan način korištenja s trakama te njihovim manipulacijama u vremenu (i frekvenciji), a na izbor od dodatnih efekata lakše je nabrojati čega nema. Čak i u tom slučaju možda pronađete ekvivalentni plug-in koji vam to može nadomjestiti, no za početak i više nego dovoljno. Audacity podržava popularne audio formate uključujući MP3, a osim importanja datoteka u projekt, na traci možete i snimati vlastite zapise na način da spojite ulazni uređaj, bio to mikrofon ili neki glazbeni instrument. S obzirom da možete dodavati neograničen broj traka jednu ispod druge te ih uređivati zasebno, ovo je idealno za izradu nekog amaterskog glazbenog sadržaja iz vlastite radionice i eksperimentiranje sa zvukom. Od efekata u ovom pogledu ništa ne nedostaje uključujući jeku, phaser, reverser, distorziju i štošta drugo. Audacity možete također instalirati iz softverskog repozitorija. U ovoj kategoriji spomenut ćemo i Ardour, a radi se o DAW-u ili Digital Audio Workstation-u. Ardour služi kao višenamjenska platforma za dubinsko uređivanje i analiziranje audio datoteka, također profesionalnog karaktera. Mogućnosti koje nudi su iznimne i brojne te njegov puni potencijal možete spoznati tek kada neko vrijeme radite u ovom području, a odlučite li se za to, Ardour je solidan izbor. Nakon što tek počnete koristiti Ardour, primijetit ćete da je potrebno sve dobro konfigurirati od vašeg hardvera i spojnica s ovim programom pa do najsitnijih detalja tako da linija učenja u ovom slučaju je zapravo nešto strmija. Sama aplikacija je izrađena u modernom sučelju te je dosta toga na drag&drop i na principu često korištenih radnji koje vam brzo prijeđu u naviku. Na kraju dobijete jedan odličan softver za snimanje, miksanje i reprodukciju snimljenog audio sadržaja kojem se svakako treba dati prilika ako ste u tim vodama.
Ostale kategorije
Iako video, audio i grafika čine dobar dio multimedijskog sadržaja, to nije sve što želimo i možemo učiniti na Ubuntu sustavu. Softverska podrška proteže se i na druga područja, a moramo spomenuti TuxGuitar, sada kad smo se već dotakli glazbenih tema i snimanja glazbe. TuxGuitar je alternativa GuitarPro softveru na Windowsu i za razliku od njega, TuxGuitar je besplatan i preuzeti ga možete iz repozitorija. Ako ste upoznati s GuitarPro aplikacijom, onda ćemo reći samo da je TuxGuitar proizvod istog karaktera sa nešto slabijim karakteristikama, ali za svoju svrhu će i tek kako biti od koristi. Za one koji nisu upućeni, radi se o softveru za reproduciranje gpx datoteka, a radi se o svojevrsnom MIDI sviraču glazbenih nota, onako kako su zapisane u formatu prilagođenom za sviranje na određenom instrumentu i dosta pojednostavljeno. Od instrumenata na izboru su gotovo svi koje ćete htjeti svirati po doma, od gitare, bas gitare, bubnjeva, vokala i drugih.
Iako na Windows sustavu ako želite neki pošteni program za prženje DVD medija trebate neki preuzeti neki treći softver, na Ubuntu to nije problem jer Brasero dolazi sa samim sustavom i nudi zapravo sve što vam je potrebno. Jasno je da CD i DVD mediji odavno nisu više u centru pozornosti, međutim onda kada vam zatreba, Ubuntu ima sve u pripremi i jedino što trebate jest pokrenuti Brasero i možete započeti snimanje.
Pogledajmo još što nam nudi usluga Ubuntu One, kao središnje mjesto za preuzimanje, spremanje i kupovinu multimedijskog sadržaja. Za početak čim instalirate Ubuntu, dobit ćete besplatnih 5 GB prostora u oblaku na ovoj usluzi, a vaše datoteke nisu sinkronizirane samo kada radite na Ubuntu, već do njih možete i na drugim platformama. Naravno postoji i plan koji se plaća i koji je više zanimljiv onima koji su nešto više u glazbi te koji mogu iskoristiti puni potencijal onoga što usluga nudi. Radi se o streamanju glazbe uz nadoplatu od $4 mjesečno ili $40 godišnje te osim toga dobijete i 20GB prostora za spremanje podataka. Zapravo vašu glazbu možete na ovaj način uvijek ponijeti sa sobom, dakle putem svojih mobilnih uređaja i streamati putem ove usluge. Nakon što se prijavite na Ubuntu One imate mogućnost i kupovine glazbe iz Music Store-a gdje možete kupovati najnovije albume koji odmah postanu dostupni u vašem “oblaku”. Kao što vidimo, Ubuntu se dobro pobrinuo da uhvati korak pa i postavi neke nove granice kada je u pitanju multimedija općenito i zadovoljstvo krajnjih korisnika prilikom korištenja tog operacijskog sustava. Ubuntu danas nudi solidan izbor aplikacija u svim segmentima multimedije te je orijentiran i na moderne cloud tehnologije, a za razliku od Windowsa – besplatno.
