Linux nikad pristupačniji korisnicima i zato ga trebate probati još danas

U dinamičnom i promjenjivom svijetu operativnih sustava, rasprava između Linuxa i Windowsa nastavlja privlačiti pažnju IT entuzijasta i profesionalaca. Obje platforme nude jedinstvene značajke i mogućnosti, zadovoljavajući različite potrebe i preferencije korisnika. Ovaj članak istražuje ključne razlike između Linuxa i Windowsa, njihove snage, slabosti i područja primjene. Od prilagodljivosti do sigurnosti, performansi i jednostavnosti korištenja, istražujemo kritične aspekte koji razlikuju ova dva operativna sustava. I naravno, ovo je poticaj da probate koristiti neku od distribucija Linuxa kako biste dobili uvid u neki drugi OS. Ako ste se naviknuli na Windowse, možda je vrijeme da probate Linux samo da vidite kako drugi OS-ovi rade i što vam sve mogu ponuditi. Možda se iznenadite da su Linuxi danas jednako user-friendly kao Windowsi i praktički možete raditi na njima sve kao i na drugim operativnim sustavima. Gaming ćemo ovog puta ostaviti po strani.

1. Cijena

Kada je riječ o odabiru operativnog sustava, trošak je često glavna briga za mnoge korisnike. U tom pogledu, Linux ima ogromnu prednost nad Windowsima. Linux je operativni sustav otvorenog koda (engl. open source), što znači da je besplatan za korištenje, modificiranje i distribuciju. To je u suprotnosti s Windowsima, koji zahtijeva plaćenu licencu za svaku instalaciju, u rasponu od 99 do 199 dolara.

Razlika u troškovima između ta dva operativna sustava postaje još očitija kada se uzmu u obzir potrebe poduzeća ili organizacija. Za tvrtku sa stotinama ili tisućama računala, trošak Windows licenci može brzo narasti. Nasuprot tome, Linux se može instalirati na koliko god računala je potrebno, bez dodatnih troškova.

Štoviše, trošak softvera također je faktor koji treba uzeti u obzir. Dok postoji mnogo besplatnih i open-source aplikacija dostupnih za Linux, neki “vlasnički” (engl. proprietary) softver može zahtijevati plaćenu licencu. Međutim, trošak tih licenci često je niži nego za njihove Windows ekvivalente. Na primjer, popularni uredski paket LibreOffice besplatan je na Linuxu, dok Microsoft Office zahtijeva plaćenu pretplatu.

Osim početnog troška, treba uzeti u obzir i trošak održavanja i nadogradnji. Linux je poznat po svojoj stabilnosti i sigurnosti, što znači da zahtijeva manje održavanja i manje nadogradnji. S druge strane, Windows zahtijeva redovite nadogradnje i zakrpe kako bi osigurao sigurnost i stabilnost.

Nadalje, trošak hardvera također je važan čimbenik. Dok Linux može raditi na starijem ili manje moćnom hardveru, Windowsi često zahtijevaju snažniji hardver za glatko funkcioniranje. To znači da korisnici možda moraju ulagati u novi hardver prilikom nadogradnje na novu verziju Windowsa.

Linux nudi značajne uštede u troškovima u usporedbi s Windowsom, u smislu licenci, softvera, održavanja i hardvera. Dok Windows može biti preferirani izbor za neke korisnike zbog svog korisnički sučelja i opsežne kompatibilnosti softvera, Linux je jasan pobjednik u smislu troškova.

2. Prilagodljivost

Jedna od najznačajnijih prednosti Linuxa u odnosu na Windows je razina prilagodbe koju nudi. Linux je operativni sustav otvorenog koda, što znači da korisnici imaju slobodu modificirati i prilagoditi ga svojim potrebama i preferencijama. Ova razina prilagodbe nije moguća s Windowsima, koji su “vlasnički” (engl. proprietary) operativni sustav.

Postoji nekoliko načina na koje Linux nudi više opcija prilagodbe od Windowsa. Prvo, Linux omogućuje korisnicima da biraju između različitih “radnih okruženja” (engl. desktop environments), od kojih svako ima svoj jedinstveni izgled i dojam. Neka popularna radna okruženja uključuju GNOME, KDE i Xfce. Korisnici također mogu prilagoditi izgled svog radnog okruženja mijenjanjem pozadine, ikona i fontova.

Osim radnih okruženja, Linux također nudi širok raspon “windows managera”, koji kontroliraju raspored i izgled prozora. Neki popularni “windows manageri” uključuju Openbox, Fluxbox i i3. Korisnici mogu prilagoditi svoj windows manager mijenjanjem dekoracija prozora, dodavanjem ili uklanjanjem panela te konfiguriranjem prečaca na tipkovnici.

Još jedno područje u kojem Linux briljira u smislu prilagodbe je naredbeni redak (CLI; command line interface). Linux CLI je moćan alat koji omogućuje korisnicima da obavljaju širok raspon zadataka, od upravljanja datotekama i direktorijima do instaliranja softvera i konfiguriranja postavki sustava. Korisnici mogu prilagoditi svoje CLI iskustvo stvaranjem aliasa, postavljanjem varijabli okruženja i korištenjem prilagođenih shell skripti.

Nadalje, Linux omogućuje korisnicima da prilagode ponašanje svog sustava modificiranjem sistemskih datoteka i konfiguracijskih datoteka. Na primjer, korisnici mogu prilagoditi način na koji se njihov sustav pokreće uređivanjem GRUB bootloader konfiguracijske datoteke. Također mogu prilagoditi način na koji sustav rukuje hardverom uređivanjem Xorg konfiguracijske datoteke.

Nasuprot tome, Windows nudi vrlo ograničene opcije prilagodbe. Iako korisnici mogu promijeniti pozadinu radne površine i instalirati “third-party” teme, ne mogu prilagoditi sustav na istoj razini kao Linux. Na primjer, Windowsi ne nude istu razinu kontrole nad CLI-jem, a korisnici ne mogu modificirati sistemske datoteke i konfiguracijske datoteke na isti način kao kod Linuxa.

3. Sigurnost

Kada je riječ o sigurnosti, Linux se dugo smatra sigurnijim od Windowsa. To se pripisuje nekoliko čimbenika, uključujući prirodu otvorenog koda Linuxa, njegovim robusnim sigurnosnim značajkama i manjoj korisničkoj bazi.

Jedan od glavnih razloga zašto se Linux smatra sigurnijim jest njegova priroda otvorenog koda. Jezgra Linuxa i mnoge njegove komponente su otvorenog koda, što znači da je kod javno dostupan za pregled i poboljšanje. To omogućava sigurnosnim stručnjacima i programerima da brzo identificiraju i poprave ranjivosti. Nasuprot tome, Windows je “vlasnički” operativni sustav, što znači da njegov izvorni kod nije javno dostupan. To otežava identificiranje i popravljanje ranjivosti.

Linux također ima nekoliko ugrađenih sigurnosnih značajki koje ga čine sigurnijim od Windowsa. Na primjer, Linux koristi strogi model korisničkih privilegija, što znači da korisnici dobivaju samo minimalnu razinu pristupa potrebnu za obavljanje svojih zadataka. To pomaže u sprječavanju širenja zlonamjernog softvera i uzrokovanja štete. Osim toga, Linux ima robustan firewall i sigurnosne alate koji se mogu koristiti za praćenje i kontrolu mrežnog prometa.

Još jedan čimbenik koji doprinosi sigurnosti Linuxa je njegova manja korisnička baza. Dok je Windows dominantan operativni sustav, Linux koristi relativno mali broj korisnika. To ga čini manje privlačnom metom za napadače, jer ima manje potencijalnih žrtava. Dodatno, Linux zajednica poznata je po svojoj svijesti o sigurnosti, a korisnici često brzo prijavljuju i popravljaju ranjivosti.

Nasuprot tome, Windows ima mnogo veću korisničku bazu, što ga čini privlačnijom metom za napadače. Također, Windows je povijesno bio skloniji ranjivostima zbog svoje složenosti i velikog broja “third-party” aplikacija koje na njemu rade. Iako je Microsoft posljednjih godina uložio značajne napore u poboljšanje sigurnosti Windowsa, on još uvijek zaostaje za Linuxom u pogledu sigurnosti.

4. Stabilnost i performanse

Kada je riječ o stabilnosti i performansama, Linux se dugo smatra pouzdanijim i učinkovitijim operativnim sustavom. To se pripisuje nekoliko čimbenika, uključujući njegovu prirodu otvorenog koda, robusni dizajn i učinkovito upravljanje resursima.

Linux je također dizajniran da bude stabilniji od Windowsa. Jezgra Linuxa dizajnirana je da bude robusna i otporna na greške, što znači da može podnijeti pogreške i kvarove bez rušenja sustava. Kao što smo rekli, Linux koristi strogi model korisničkih privilegija, što znači da korisnici dobivaju samo minimalnu razinu pristupa potrebnu za obavljanje svojih zadataka. To pomaže u sprječavanju širenja zlonamjernog softvera i uzrokovanja štete.

Što se tiče performansi, Linux se općenito smatra učinkovitijim od Windowsa. To uključuje učinkovito upravljanje resursima i lagani dizajn. Linux koristi “raspoređivač procesa” (engl. process scheduler) koji je dizajniran za maksimiziranje korištenja resursa sustava, što pomaže osigurati da sustav radi glatko čak i pod velikim opterećenjem. Osim toga, Linux je dizajniran da bude lagan, što znači da zahtijeva manje memorije i diskovnog prostora od Windowsa. To ga čini dobrim izborom za stariji ili manje moćan hardver.

Nasuprot tome, Windows je poznat po povremenoj nestabilnosti i slabijim performansama. Windows je povijesno bio skloniji rušenjima i usporavanjima zbog svoje složenosti i velikog broja aplikacija koje na njemu rade.

5. Upravljanje softverom

Jedna od najznačajnijih prednosti Linuxa u odnosu na Windowse je njegov robusni sustav upravljanja paketima. Linux distribucije koriste “upravitelje paketa” (engl. package managers) za automatizaciju procesa instalacije, ažuriranja i uklanjanja softvera. To čini upravljanje softverom na Linuxu jednostavnim i jedan je od razloga zašto je Linux toliko popularan među programerima i sistem administratorima.

Nasuprot tome, Windows koristi tradicionalniji pristup upravljanju softverom. Softver se obično instalira preuzimanjem instalacijskog programa s interneta ili – nekad davno – s CD/DVD-a. To može biti dugotrajan proces, posebno kada su u pitanju ažuriranja. Osim toga, Windows nema ugrađeni upravitelj paketa, što znači da korisnici moraju koristiti “third-party” alate ili ručno ažurirati softver.

Postoji nekoliko prednosti korištenja package managera na Linuxu. Prvo, dotični alat olakšava instalaciju softvera. Korisnici jednostavno mogu pretraživati softver koji žele instalirati, a upravitelj paketa će se pobrinuti za ostatak. To je za razliku od Windowsa, gdje korisnici trebaju pretraživati softver, preuzeti instalacijski program i zatim pokrenuti instalacijski program.

Drugo, upravitelji paketa olakšavaju ažuriranje softvera. Kada se izda nova verzija paketa, upravitelj paketa će automatski preuzeti i instalirati ažuriranje. To osigurava da korisnici uvijek koriste najnoviju verziju svog softvera i pomaže u održavanju sigurnosti sustava.

Treće, upravitelji paketa olakšavaju uklanjanje sofbtvera. Kada korisnik želi deinstalirati paket, jednostavno treba koristiti upravitelja paketa za njegovo uklanjanje. To je za razliku od Windowsa, gdje korisnici trebaju ručno deinstalirati softver, što može biti dugotrajan proces te se mogu dogoditi određene greške.

Osim upravitelja paketa, Linux također ima veliki repozitorij softvera koja je dostupan za instalaciju. Repozitorij sadrži svašta – od open-source aplikacija do vlasničkog softvera. Korisnici mogu pregledavati repozitorij i instalirati softver koji im je potreban s nekoliko klikova mišem.

Nasuprot tome, Windows nema centralnu repozitoriju softvera. Umjesto toga, korisnici trebaju pretraživati softver na internetu, a neki softver možda trebaju platiti. Osim toga, Windows nema istu razinu podrške za open-source softver kao Linux.

6. Zajednica

Jedna od najznačajnijih prednosti Linuxa u odnosu na Windows je velika i aktivna zajednica korisnika i programera. Ova zajednica je poznata po svojoj spremnosti da pomaže drugima, a dostupni su brojni resursi za pomoć korisnicima u učenju i rješavanju problema.

Linux zajednica sastoji se od raznolike skupine ljudi, uključujući programere, sistemske administratore i krajnje korisnike. Ova raznolikost znači da postoji bogatstvo znanja i iskustva koje može pomoći korisnicima s njihovim pitanjima i problemima.

Postoji nekoliko načina za pristup Linux zajednici. Jedan od najpopularnijih načina je putem internetskih foruma. Ovi forumi su odlično mjesto za postavljanje pitanja, dijeljenje znanja i učenje od drugih. Neki popularni Linux forumi uključuju “Ubuntu Forum”, “Linux Mint Forum” i “Arch Linux Forum”.

Drugi način za pristup Linux zajednici je putem IRC (Internet Relay Chat) kanala. Ovi kanali su odlično mjesto za razgovor s drugim Linux korisnicima u stvarnom vremenu. Neki popularni Linux IRC kanali uključuju #linux i #ubuntu na Freenodeu.

Osim internetskih foruma i IRC kanala, postoje i mnoge Linux korisničke grupe diljem svijeta. Ove grupe se sastaju uživo kako bi razgovarali o Linuxu, dijelili znanje i pomagali jedni drugima s problemima koje imaju. Neke korisničke grupe su “opće Linux grupe”, dok se druge fokusiraju na specifične distribucije ili teme.

Linux zajednica je također poznata po svojoj spremnosti da doprinese razvoju Linuxa. Mnogi Linux korisnici su također programeri i pridonose razvoju Linuxa pisanjem koda, popravljanjem bugova i dodavanjem novih značajki. Ovaj model razvoja vođen zajednicom jedan je od razloga zašto je Linux tako stabilan i pouzdan.

Nasuprot tome, Windows zajednica je mnogo manja i manje aktivna od Linux zajednice. Iako postoje internetski forumi za Windows korisnike, oni nisu toliko aktivni kao Linux forumi. Osim toga, postoji manje Windows korisničkih grupa i IRC kanala.

Piše: Boris Plavljanić