Koje su to loše navike koje uvelike prakticiraju korisnici interneta i kako one mogu biti opasne za vas i vaše podatke?
Internet danas koristimo gotovo svi i to na svakom koraku. Društvene mreže, razni online servisi, slanje emailova i dokumenata, plaćanje računa online bankarstvom, itd. Još bismo ovdje mogli nabrojati mnoštvo usluga koje korisnici masovno prakticiraju putem interneta, no najbolje je da se sami prisjetite kako i na koji način koristite potencijal koji internet nudi.
Iako nam je internet donio mnoštvo benefita u život, činjenica je da veliki broj korisnika ima loše navike korištenja interneta. Tu prije svega mislimo na činjenicu da ljudi nisu svjesni koje im sve opasnosti prijete na internetu pa se samim time slabo štite od mogućih opasnosti.
Kako bismo osvijestili goruće problematične navike korisnika interneta, u nastavku teksta nabrojat ćemo što to većina ljudi radi pogrešno na internetu. Dakako, cilj članaka je da vas potaknemo kako biste ispravili “greške” koje radite na internetu te tako povećali svoju i tuđu online sigurnost. Evo top 9 loših navika internet korisnika:
Korištenje jednostavnih lozinki
Prilikom prijave na neki od online servisa, osnovna mjera zaštite profila uglavnom je lozinka. Nažalost, podaci pokazuju kako se loše navike korisnika po pitanju lozinki ne mijenjanju još od vremena masovne popularizacije interneta. Konkretno, korisnici svoje profile na online servisima štite jednostavnim lozinkama koje se lako mogu odgonetnuti – što u velikoj mjeri narušava sigurnost korisnika.
Podaci pokazuju kako se danas najviše koriste lozinke tipa: 123456, 12345678, password, itd. Dakle, to su generičke lozinke koje se lako mogu prokužiti i stoga ostavljaju puno mjesta za sigurnosne propuste. Da biste riješili ovaj problem s lozinkama, odvojite dio vremena te osmislite lozinke koje će kvalitetno štititi vaše profile na internetu. Savjetujemo da vaše lozinke sadrže velika i mala slova, brojke te specijalne znakove (npr. # $ % & /). Shvatite stvaranje jake lozinke ozbiljno jer je lozinka uglavnom jedina mjera zaštite vaših osobnih podataka u online svijetu.
Upotreba istih lozinki na raznim online servisima
Danas korisnici interneta uglavnom koriste nekoliko online servisa svakodnevno, dok se ukupan broj korištenja servisa od strane pojedinca može popeti i preko 20 (na mjesečnoj razini). Sasvim je normalno da koristite nekoliko društvenih mreža, neke online aplikacije za pisanje emailova i dokumenata, zatim su tu online servisi za uređivanje i slanje fotografija i video zapisa, ali i razne aplikacije za online komunikaciju. Svaki taj servis od vas zahtjeva lozinku prilikom pristupa vlastitom profilu, a sve to dovodi nas do činjenice da trebate zapamtiti više od 10 lozinki za pristup raznim servisima.
Korisnici uglavnom ne mogu odoljeti navici, da istu lozinku stavljaju za pristup raznim servisima. Naglašavamo kako je to iznimno opasno jer ako se hakeri dočepaju lozinke na jednom servisu, mogu se spojiti na nekolicinu vaših profila na drugim servisima. Poželjno je da za svaki servis imate jedinstvenu lozinku jer je to jedini ispravan način zaštite vaših digitalnih profila. Valja naglasiti kako stručnjaci savjetuju da vaše lozinke mijenjate barem jednom unutar 3-6 mjeseci, kako biste profile na digitalnim kanalima očuvali maksimalno sigurnima.
Prijavljivanje vaše lokacije
Veliki broj online servisa od vas traži da im dopustite da spreme vašu trenutnu lokaciju na svoje servere, s naznakom da će to poboljšati iskustvo korištenja navedenih servisa. Iako je ideja o poboljšanju iskustva korištenja sasvim sigurno istinita, činjenica je da ne treba baš svaki digitalni servis znati gdje se nalazite i koje su vaše najčešće lokacije.
Redovitim ostavljanjem informacija o lokaciji, stvarate “kvalitetnu” bazu podataka o tome gdje se krećete i koje su vaše omiljene lokacije, što može biti štetno iskorišteno od strane online servisa. Naime, hakiranjem tih podataka lopovi lako mogu saznati kada ste (ili niste) kod kuće i kada je prilika da krenu u neko akciju. U svakom slučaju, pripazite s ostavljanjem informacija o svojoj lokaciji jer to može biti pogubno po vašu sigurnost.
Spajanje na javne mreže
Iako danas većina nas koristi mobilni internet koji nude telekom operateri još je uvijek ogroman broj onih koji se spajaju na javne mreže. Konkretno, neke osobe odmah nakon što sjednu u restoran, kafić ili neku drugu ustanovu – traže javnu WiFi mrežu na koju će se spojiti. Spajanje na takve mreže je iznimno opasno, posebice ako ćete putem mreže dijeliti neke osobne podatke.
Naime, nikada niste sigurni tko stoji iza te mreže i da li netko tu mrežu nadzire. U slučaju da netko WiFi mrežu nadzire, može vrlo lako doći do vaših osobnih podataka – među koje spadaju i lozinke. Kako biste to spriječili, sljedeći put pomno razmislite o tome trebate li se spojiti na WiFi mrežu nekog restorana ili kafića ili ćete radije provesti kvalitetno vrijeme razgovarajući sa svojim prijateljima i poznanicima. Kao super alternativa tu su mobilne mreže, koje su danas prilično jeftine – a puno vas bolje štite od potencijalnih online predatora.
Instaliranje sumnjivih aplikacija
Istraživanja su pokazala kako korisnici dnevno uglavnom koriste do 10 aplikacija na pametnom telefonu, dok na istom tom uređaju znaju imati instalirano i preko 30 raznovrsnih aplikacija. Iako korisnici uglavnom na uređaje instaliraju dobro poznate aplikacije, veliki broj korisnika na uređaju ima i neku manje popularnu (potencijalno opasnu) aplikaciju. Takve manje popularne aplikacije mogu biti problematične zato što nismo sigurni tko stoji iza tih aplikacija i koje su njegove namijene.
Sumnjive aplikacije u sebi mogu nositi virus koji može na bilo koji način našteti vašem uređaju, odnosno sigurnosti vaših osobnih podataka. Uvijek prije instaliranja nove aplikacije provjerite tko se krije iza aplikacije i što stručnjaci misle o aplikaciji. Dakako, najbolje rješenje je koristiti samo popularne aplikacije koje su proizvedene od strane velikih korporacija i gdje je nivo sigurnosti podataka na vrlo visokoj razini.
Stavljanje previše informacija na društvene mreže
Činjenica je da nas društvene mreže danas poznaju bolje od nas samih. Svaki lajk, komentar ili neka druga reakcija na društvenim mrežama – zapisuje se u velike baze podataka. Nakon toga vrši se analiza našeg ponašanja na društvenim mrežama, kako bi nam se servirao točno onaj sadržaj koji bi nas trebao zanimati. Dakle, ako ste se ikada pitali kako to da na društvenim mrežama imate sadržaj koji vas interesira – razlog je iznimno dobro poznavanje vašeg ponašanja od strane Facebooka, Instagrama, YouTubea, itd.
Sve što jednom stavite na neku od društvenih mreža, tamo zauvijek ostaje. Bez obzira radi li se lajku, komentaru ili privatnoj poruci – svi ti vaši podaci zapisuju se u bazu podataka. Kako biste se dodatno zaštitili, izbjegavajte objavljivanje mnoštva informacija online. Konkretno, dijelite samo one podatke koje zaista smatrate potrebnim dijeljenja, dok sve ostalo sačuvajte u svoja četiri zida – ili podijelite s prijateljima na kavi. Društvene mreže znaju puno toga o vama pa stoga pripazite što radite kada ste na nekoj od društvenih mreža.
Spremanje podataka o vašoj bankovnoj kartici
Online kupovina sve je popularnija među Hrvatima. Sve je više onih koji se odlučuju kupovati na internetu, a činjenica je da raste i broj onih koji prilikom online kupnje plaćaju karticom. Hrvati su dugo vremena nosili titulu naroda koji je nepovjerljiv prema online kupnji i koji uglavnom plaća pouzećem (nakon što dostavljač uruči paket). No, naše se navike mijenjaju i danas veliki broj Hrvata prilikom online kupnje plaća karticom.
Kada plaćate karticom, online trgovina vas uglavnom upita – želite li spremiti svoje podatke o kartici (kako ih sljedeći put ne biste trebali ponovno upisivati). Iako vam se čini da će vam to uštedjeti puno vremena, može vam s druge strane donijeti puno sigurnosnih problema. Pitanje je kakve mjere zaštite podataka ima određena web trgovina i prema spremanju bankovnih podataka uvijek morate biti sumnjičavi. Dakle, ne spremajte podatke s bankovnih kartica na online servise jer niste sigurni koliki nivo zaštite ima određeni servis.
Dijeljenje uređaja s drugim ljudima
Pametni telefoni, prijenosna računala, tableti pa čak i stolna računala – često se dijele među više korisnika. Primjerice, dođete u kafić s frendovima pa im date vaš uređaj kako bi provjerili nešto online ili kako bi pogledali neke vaše fotografije. Sve to može biti potencijalno opasno, posebice ako s druge strane ne sjedi osoba od punog povjerenja. Dijeljenje uređaja s drugima može biti veliki sigurnosni problem i to iz više razloga.
Prvi razlog je jednostavan pristup vašim podacima i lagano dijeljenje informacija. Zatim postoji mogućnost da taj netko tko će koristiti vaš uređaj napravi neki sigurnosni propust koji će degradirati sve sigurnosne mjere koje ste vi prethodno poduzeli. U svakom slučaju, dijeljenje uređaja s drugim ljudima (posebice neznancima) može prerasti u iznimno veliki problem koji vam može zadati glavobolje. Ako je to moguće – izbjegnite dijeljenje uređaja s drugima ili se barem pobrinite da uređaju pristupaju v vlastitog računa (kako ne bi naštetili vašem).
Premalo brige oko sigurnosti
Iako će ovo možda zvučati oštro, većina ljudi je naivna po pitanju online sigurnosti. Mnogi vjeruju kako im nitko nikada neće naštetiti online, a prilikom toga nisu svjesni činjenice da su povezani s više od 3 milijarde ljudi diljem svijeta. Konkretno, to znači 3 milijarde potencijalno opasnih predatora koji se mogu na razne načine okoristiti vašim podacima. Želite li to spriječiti morate više pažnje posvetiti online sigurnosti.
Danas se dešavaju učestali napadi putem emailova u kojima ljudi naivno daju svoje osobne podatke potpunim neznancima. Također, veliki broj korisnika ostavlja razne informacije na stranicama koje ne ulijevaju povjerenje i nemaju potrebne sigurnosne zaštite. Zanimljivo je kako tek mali broj ljudi mari o sigurnosnim protokolima, a čiju razinu mogu provjeriti u “lokotu” koji se nalazi ispred linka web stranice kojoj pristupamo. Također, mnogi smatraju da su instalacijom antivirusnog programa učinili dovoljno po pitanju sigurnosti svojih uređaja te više ne moraju brinuti o sigurnosti.
Činjenica je da su sve gore navedene navike potencijalna opasnost za korisnika i da trebate dobro razmisliti o njima. Spriječite loše navike i osigurajte sebe i svoje uređaje – te uživajte u korištenju interneta.
Piše: Marko Županić
