PočetnaSoftverPosao i financije7 primjera blockchain aplikacija (koji mogu pomoći malim kompanijama)

7 primjera blockchain aplikacija (koji mogu pomoći malim kompanijama)


Bitcoin, i blockchain tehnologija koja stoji iza njega, nisu još uvijek protresli poslovni svijet kao što se to mislilo 2009./2010. godine. Blockchain je danas riječ koja polako postaje “mainstream” ali u poslovnim krugovima se još uvijek čeka “killer aplikacija” koja će postati showcase za širu masu i dokaz da se isplati napraviti aplikacija nad blockchainom.

Imamo raznih blockchain startupa koji pokušavaju progurati softver napravljen nad blockchainom, ali nisu napravili dovoljno velik korak da postanu globalni “igrači” i da bi ih smatrali maloprije spomenutim “showcaseom” za ostale startupe.

Ipak, postoje neke aplikacije koje ponekad mogu pomoći mladim kompanijama, posebice onima koje posluju diljem svijeta, a ne unutar jedne države ili mikro-zone. Upravo takve kompanije mogu iskoristiti blockchain potencijal i olakšati si poslovanje. Koji su to softveri i za što se mogu iskoristiti, čitajte u nastavku teksta.

 

1) Plaćanje i transfer novca

Prva i najpoznatija primjena blockchain tehnologije je za slanje i primanje novca. Bitcoin blockchain radi isključivo to – šalje i prima novac koji se veže za određeni račun, točnije privatni ključ. Danas se blockchain (Ethereum npr.) može iskoristiti i za druge potrebe, no zadržimo se zasad na novcu.

Blockchain tehnologija, kao što smo rekli, korijene vuče iz svijeta kriptovaluta. Koristeći tu tehnologiju možete izvršiti plaćanje drugoj osobi vrlo brzo, vrlo lako i s minimalnim troškovima (op.a. gotovo nepostojećim troškovima ako ih uspoređujemo sa bankovnim provizijama). Zašto je to tako brzo? Zato što nema posrednika koji će odugovlačiti s time, nema birokracije i nema nikakvih prepreka.

 

 

Kompanije kao što su Abra, Bitwage i Coinpip su vodeći u pokušaju da se blockchain tehnologija iskoristi za transfer novca mimo banke i birokracije.

 

2) Smart contracts

Vjerovali ili ne, pojam “smart contract” datira iz davne 1993. godine, ali danas se većinom veže uz blockchain, odnosno Ethereum projekt/platformu. Dotični projekt je zapravo decentralizirana platforma koja izvršava pametne ugovore (smart contracts); aplikacija koja izvršava određeni kod bez mogućnosti cenzure, bez centraliziranog servera i nemoguće ju je ugasiti.

Ako niste upoznati s Ethereum platformom, svakako pogledajte njihovu web stranicu i što zapravo Ethereum jest.

 

Smart contracts su zapravo automatizirani računalni programi koji će se izvršiti ako se određeni uvjeti u budućnosti obistine, odnosno izvrše.

Samim time, poslovni svijet će moći regulirati određene stvari bolje nego prije. Neće se više morati zamarati raznim troškovima trećih osoba u poslovanju, moći će brže i sigurnije odrađivati određene stvari, a najbolje os svega je – smart contracte nije moguće isključiti, uništiti, izmijeniti …

Kompanije kao što je SlockIoT platforma na Ethereumu – već sada imaju aplikacije koje dozvoljavaju kupcima da iznajme neku stvari (od bicikla do stana) preko smart contracta u kojem se nalaze uvjeti oko kojih se obje stranke slažu.
Nadalje, neke globalne banke koriste smart contracte kako bi poboljšali tržište brzih pozajmica novca. Jedna od kompanija koja koristi blockchain za mikro-pozajmice je Synaps.

 

3) Javni bilježnik

Blockchain se može iskoristiti kako bi izbjegli skupe javno-bilježničke usluge. Na primjer, aplikacija Uproov, se koristi za ovjeru vaših slika, videa i audio zapisa. Nadalje, tu je i sampd.io koji može služiti za ovjeru vlasništva nad digitalnim sadržajem … U budućnosti očekujemo još ovakvih servisa.

 

4) Distribuirani cloud storage

Cloud storage je još jedna primjena blockchaina od koje koristi mogu imati manja i veća poduzeća. Storj je jedna od kompanija koja koriste blockchain za pohranu vaših podataka – brzo, jeftino i sigurno.

 

Storj – decentralizirani cloud storage

 

Osnivač Storja, Shawn Wilkinson, je rekao na jednoj konferenciji da će njihov proizvod omogućiti korisnicima da mnogo više podataka pohrane u oblake za mnogo manje novca. Sada se troši oko 22 milijarde dolara godišnje, a ta cifra bi mogla biti mnogo manja, jer mnogo prostora stoji neiskorišteno, a mogu se iskoristiti za spremanje podataka onih korisnika koji za to imaju potrebe.

 

5) Komunikacija u nabavnom lancu

Većinu stvari koje kupimo ne radi jedan entitet, nego više kompanija u lancu. Kada kupite mobitel, njega ne sastavlja Samsung ili Apple. Kupuju se pojedinačne komponente, određene kompanije to sklapaju u jedan uređaj, zatim neka treća kompanija to transportira za Samsung ili Apple po svijetu, a dotični prodaju mobitele u trgovinama s kojima imaju dogovor ili partnerstvo. No, ako jedna karika u lancu zašteka, najčešće imamo problem.

Pogotovo kada informacije prestanu ići kroz spomenuti lanac.
Koristeći blockchain tehnologiju, taj problem možemo riješiti. Kompanije Procenance i SkuChain su na dobrom tragu, pa bacite pogled na njihove web stranice.

 

6) Gift kartice i loyality programi

Blockchain tehnologija može pomoći i malim prodavačima koji nude darovne (gift) kartice i imaju razne loyality programe tako što će ukinuti treću osobu i sama provjeravati identitet osobe, te na osnovu toga donositi neke odluke.

Gyft Block je jedan takav pokušaj između kompanije Gyft i Bitcoin API programera Chaina. Oni izdaju digitalne darovne kartice kojima je moguće sigurno trgovati na javnom blockchainu.

 

7) Networking i Internet of Things (IoT)

IBM i Samsung su se udružili u projektu zvanom “ADEPT” (Autonomous Decentralized Peer-to-Peer Telemetry), koji koristi blockchain kako bi dotični osigurali “kralježnicu za novi sustav koji će biti mješavina proof-of-worka i proof-of-stakea, te će pružati i osiguravati sigurne transakcije”.

 

 

Pojednostavljeno – ADEPT će koristi blockchain za komunikaciju između velikog broja (IoT) uređaja. To bi trebalo eliminirati centralni hub (server, infrastrukturu), te osigurati brzu, jeftinu i sigurnu komunikaciju među uređajima. Uređaji bi međusobno komunicirali i anonimno, a blockchain bi mogao poslužiti i kako bi se uređaji lakše ažurirali.

 

Piše: B.P.


RELATED ARTICLES

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -

Most Popular