PočetnaSoftverMust HaveDosta vam je Windowsa? Pročitajte na koji način možete isprobati Linux operativni...

Dosta vam je Windowsa? Pročitajte na koji način možete isprobati Linux operativni sustav bez da radite ikakve promjene na Windows računalu


Linux je operativni sustav koji ima odlike poput Windowsa ili macOS-a. Pokreće programe i dopušta korisniku pristup raznim vrstama periferije (pisač, zvučnici, miš, tipkovnica itd.) koju računalo koristi te ima mnoge ostale korisne funkcije.

Postoji mogućnost da ste već čuli za Linux i da imate o njemu određene informacije. Iako se može mnogo reći o njegovim značajkama, vjerojatno se kao specifičnost može istaknuti izostanak sasvim uobičajenih stvari koje, na primjer, kod korištenja Windowsa spadaju pod rutinu. Na Windowsima vam smetaju nasumična rebootanja prilikom odrađivanja ažuriranja?

Ne morate brinuti jer na Linuxu takve situacije nećete iskusiti. Osjećate stalni pritisak zbog mogućih malware ili ransomware napada na Windowsima? Na Linuxu vam se to neće događati jer je mnogo sigurniji. Razlog tome krije se u činjenici da je pokretanje izvršnih „.exe“ datoteka na Linuxu mnogo teže i on ih ne procesuira bez eksplicitnog odobrenja.

Još jedna prednost Linuxa je da se virusi i ostali malware mogu lakše ukloniti jer samo mogu napasti korisnički račun gdje su preuzeti tj. instalirani, a tzv. „root“ (korijenski) račun koji ima sva dopuštenja i privilegije ne može biti zaražen jer je onemogućen prema zadanim postavkama. Brinu li vas troškovi novog operativnog sustava? Linux je besplatan i nemate nikakvih dodatnih ulaganja.

Linux je jednostavno moćan, fleksibilan, pouzdan i siguran te zaista u tom pogledu postoji velika razlika u odnosu na korisnike Windowsa ili macOS-a.

Logično pitanje bilo bi zašto u tom slučaju Linux nije previše popularan? Razlozi za to mogu biti što nema svoju jedinstvenu verziju te je fragmentiran, iza njega ne postoji niti jedan tehnološki div, popularne igre i razni oblici plaćenog softvera nisu na njemu dostupni, veliki proizvođači hardvera ne podržavaju Linux te je konkurencija jednostavno prevelika pošto Microsoftove i Appleove inačice operativnog sustava zauzimaju većinu tržišta te imaju financijsku pozadinu s čijim se ulaganjima u promidžbu i marketing gotovo nitko ne može mjeriti.

system76

Iz navedenih razloga jasno je kako se vrlo teško mogu kupiti računala koja imaju instalirane inačice Linux operativnog sustava. Postoje neka mjesta poput System76 web stranice gdje je to ipak moguće, ali korisnik mora jedan dio postavki samostalno odraditi.

Ako je nekog prethodno izlaganje zaintrigiralo, postoji način na koji se može Linux operativni sustav testirati na svom računalu.

Vjerujemo kako je prije opisa mogućnosti testiranja Linuxa ipak još potrebno dodati kratku usporedbu s Windowsima pošto taj operativni sustav koristi veliki broj korisnika.

Može se reći kako je glavna razlika u izostanku međusobne kompatibilnosti. Neki softver koji se koristi na Windowsima ne može se samo tako instalirati na Linuxu, a slična je situacija i obrnuto. Naravno, uvijek postoje određeni alati pomoću kojih se ovakvi problemi mogu zaobići, ali u svojoj osnovi Windows i Linux operativni sustav imaju svoje zasebne programe i aplikacije.

Razlike u kompatibilnosti postoje, ali Linux zapravo ima veliki broj funkcija i mogućnosti kao Windowsi.

Postoji veliki broj programa i aplikacija koji se mogu na Linuxu pokrenuti:

  • web preglednici (Firefox, Opera, Edge, Vivaldi, Brave, Chrome)
  • inačice Microsoft Officea (LibreOffice, OpenOffice, Soft Maker, WPS Office, KOffice)
  • programi za uređivanje fotografija (GIMP, Inkscape)
  • programi za reprodukciju glazbe (Spotify, Clementine, Rythmbox)
  • programi za reprodukciju videa (VLC, Movies)
  • programi za uređivanje zvuka (Audacity)
  • password manageri tj. softveri za pohranu lozinki (BitWarden, KeePass)
  • servisi elektroničke pošte (Thunderbird, Evolution).

Navedeno je samo mali prikaz aplikacija i programa koji su dostupni na Linuxu i mnogi korisnici razliku u funkcionalnostima kod Linuxa i Windowsa možda neće ni primijetiti.

Također se ne treba brinuti oko korisničkog sučelja i radne površine kod Linuxa jer su zaista user-friendly. Jedino na što treba obratiti pozornost kod Linuxa je veliki izbor radnih površina (desktopa). Inačice koje su donekle slične radu na Windows radnoj površini su Cinnamon i KDE. Za korisnike macOS-a vjerojatno će najbolji izbor biti Pantheon.

mac pantheon

Pošto su u kratkim crtama objašnjene sličnosti i razlike Linuxa i Windowsa u korištenju, došli smo do dijela s objašnjenjem mogućnosti testiranja Linuxa na svom računalu.

Kod Linuxa postoji opcija pod nazivom „live distribution“. Radi se o mogućnosti pokretanja Linuxa pomoću radne memorije računala, a istovremeno se na istom računalu ne događaju nikakve promjene na tvrdom disku niti u korištenom operativnom sustavu. Drugim riječima, ne dolazi do postupka instalacije Linuxa, već se on samo pokreće u demo verziji.

Postupak je jednostavan i korisnik tako može dobiti uvid u funkcioniranje Linuxa bez straha da radi velike promjene koje bi mogle utjecati na rad postojećeg operativnog sustava.

elementary os

Za početak je na sljedećoj poveznici potrebno preuzeti datoteku koja dolazi s „.iso“ ekstenzijom i spremiti je na tvrdi disk. Iako se na sučelju pojavljuju određeni iznosi kad se otvori poveznica, radi se zapravo o mogućnosti donacija i korisnik ne treba ništa platiti tj. preuzimanje je besplatno. Potrebno je samo upisati „0.00“ kao iznos i datoteka se slobodno može preuzeti.

Kad smo preuzeli datoteku, potrebno ju je „spržiti“ na USB. Za taj postupak najbolji alat je Rufus koji se može besplatno preuzeti.

Za početak potrebno je ubaciti USB u računalo i otvoriti Rufus. Otvorit će se prozor s nekoliko sekcija. Pod sekcijom „Device“ odaberemo korišteni USB. Kod izbornika „Boot selection“ potrebno je odabrati „Disk or ISO image“. Desno od tog izbornika nalazi se gumb „Select“ gdje odaberemo ISO datoteku koju smo prethodno preuzeli, kliknemo na gumb „Start“ i Rufus će „spržiti“ ISO datoteku na USB i ona će nakon toga moći započeti bootanje u osnovni Linux operativni sustav.

Nakon što je postupak odrađen, kod sljedećeg uključenja USB-a u računalo pojavit će se novi prozor s početnim izborom jezika. Poslije potvrde izbora s gumbom „Select“, kao sljedeći nužni odabir može biti navedena regija, ovisno o prethodno odabranom jeziku.

U nastavku korisnik mora označiti tipkovnicu koju upotrebljava, a u daljnjem prozoru slijedi vrlo važan odabir. Sljedeća sekcija „Try or install“ ima mogućnost odabira tri opcije:

  1. Try Demo Mode
  2. Erase Disk and Install
  3. Custom Install (Advanced).

Nužno je odabrati „Try Demo Mode“ opciju kako bi se Linux mogao isprobati bez provođenja promjena na tvrdom disku ili korištenom operativnom sustavu.

S klikom na „Try Demo Mode“ gumb otvorit će se radna površina osnovnog Linux operativnog sustava i na vama je da isprobate kako izgledaju njegove pojedine funkcije. Možete otvoriti web preglednik i posjetiti web stranice koje želite ili isprobati neku od prethodno instaliranih aplikacija na Linuxu. Odabir je na vama.

Ako vam određena aplikacija slučajno nije dostupna, otvorite AppCenter i sigurno ju možete naći.

Opisana metoda testiranja je vrlo zahvalna jer se ne rade nikakve promjene na postojećem računalu koje se koristi. Kad ste završili s isprobavanjem osnovnog Linux operativnog sustava, potrebno je samo izvaditi USB i ponovno pokrenuti Windowse.

Piše: Ervin Mičetić


RELATED ARTICLES

2 Komentari

  1. Htio bih se na trenutak umiješati. Ono što nazivate Linuxom je zapravo GNU/Linux, ili kako sam ga nedavno počeo zvati, GNU plus (+) Linux. Linux nije operativni sustav za sebe, već još jedna besplatna komponenta potpuno funkcionalnog GNU sustava koji je napravljen koristan GNU corelibsima, shell utilitiesima i vitalne komponente sustava koje se sastoje od punog OS-a kako je definirano POSIX-om. Mnogi korisnici računala svakodnevno pokreću modificiranu verziju GNU sustava, a da toga nisu svjesni. Kroz osebujan zaokret događaja, verzija GNU-a koja se danas široko koristi često se naziva Linux, a mnogi njezini korisnici nisu svjesni da je to u osnovi GNU sustav, razvijen od strane GNU Projekta.

    Stvarno postoji Linux, a ti ga ljudi koriste, ali to je samo dio sustava koji koriste. Linux je jezgra: program u sustavu koji dodjeljuje resurse stroja drugim programima koje pokrećete. Jezgra je bitan dio operativnog sustava, ali sama po sebi beskorisna; može funkcionirati samo u kontekstu potpunog operacijskog sustava. Linux se obično koristi u kombinaciji s operativnim sustavom GNU: cijeli sustav je u osnovi GNU s dodanim Linuxom ili GNU/Linuxom. Sve takozvane Linux distribucije su stvarno distribucije GNU/Linuxa!

  2. Htio bih se na trenutak umiješati. Ono što nazivate Linuxom je zapravo GNU/Linux, ili kako sam ga nedavno počeo zvati, GNU plus (+) Linux. Linux nije operativni sustav za sebe, već još jedna besplatna komponenta potpuno funkcionalnog GNU sustava koji je napravljen koristan GNU corelibsima, shell utilitiesima i vitalne komponente sustava koje se sastoje od punog OS-a kako je definirano POSIX-om. Mnogi korisnici računala svakodnevno pokreću modificiranu verziju GNU sustava, a da toga nisu svjesni. Kroz osebujan zaokret događaja, verzija GNU-a koja se danas široko koristi često se naziva Linux, a mnogi njezini korisnici nisu svjesni da je to u osnovi GNU sustav, razvijen od strane GNU Projekta.

    Stvarno postoji Linux, a ti ga ljudi koriste, ali to je samo dio sustava koji koriste. Linux je jezgra: program u sustavu koji dodjeljuje resurse stroja drugim programima koje pokrećete. Jezgra je bitan dio operativnog sustava, ali sama po sebi beskorisna; može funkcionirati samo u kontekstu potpunog operacijskog sustava. Linux se obično koristi u kombinaciji s operativnim sustavom GNU: cijeli sustav je u osnovi GNU s dodanim Linuxom ili GNU/Linuxom. Sve takozvane Linux distribucije su stvarno distribucije GNU/Linuxa!

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -

Most Popular