Kada tražite novu Linux distribuciju za isprobati, često ćete vidjeti dvije stvari: Ime i desktop okruženje koje koristi.

Ako probate samo na brzinu istražiti razliku između distribucija kao što su Ubuntu, Fedora, Mint, Debian, openSUSE … vidjet ćete da je ona jako mala. Ali to onda otvara pitanje – zašto je na tržištu nekoliko stotina distribucija i koja je razlika između njih?

5 ključnih razlika između distribucija

Kada tražite novu Linux distribuciju za isprobati ili želite napustiti Windowse i zakoračiti u svijet Linuxa, primijetiti ćete da je na tržištu jako puno distribucija. U prvi mah možda i nećete jer ćete vidjeti samo desetak onih najpopularnijih koje smo spomenuli u uvodu. Ali ako ste već neko vrijeme u ovom svijetu, onda ćete početi primjećivati da je dostupno za skidanje jako puno distribucija.

S druge strane korisniku je jasno da Windowsi 10, na primjer, imaju nekoliko edicija ili verzija. Imate kućnu, imate onu za “profesionalce” i enterprise verziju. Ali te se verziju razlikuju u par mogućnosti koje nude. To nisu različiti ili odvojeni operativni sustavi.

I tu dolazimo do činjenice koju morate znati. Linux distribucije u sebi imaju Linux jezgru, no sve ostalo (sučelje, file manager, aplikacije …) rade grupe entuzijasta (op.a. ili ponekad kompanije) koje onda na tržištu nude svoju distribuciju.

Ali na kraju dana, sve se svodi na 5 ključnih razlika između distribucija:

  • Desktop okruženje (engl. Desktop environment)
  • Package manager
  • Display server
  • Ciljeve koje distribucija ima (čitaj: tržište kojem je namijenjena)
  • Open source filozofija

Desktop okruženja

Većina Linux distribucija se jednostavno razlikuje u tome koja desktop okruženja podržava i s kojima dolazi. Ako vas zanima više o tome, pročitajte ovaj članak. Ukratko – desktop okruženje je grafičko sučelje koje sa sobom donosi još neke segmente na koje ne možete previše utjecati.

Na primjer, distribucija Ubuntu dolazi s različitim desktop okruženjima. Ovisi koju varijantu Ubuntu-a odaberete. Tako imate:

  • Ubuntu (glavna varijanta, dolazi s GNOME desktopom)
  • Kubuntu (KDE okruženje)
  • Lubuntu (LXQt)
  • Ubuntu Budgie (Budgie desktop)
  • Ubuntu MATE (klasični Ubuntu desktop)
  • Xubuntu (Xfce)

Druge distribucije imaju manje varijanti koje možete odabrati, ali recimo popularni Linux Mint dolazi s tri različita desktop okruženja: Cinnamon, MATE i Xfce. Tako da je prva razlika između distribucija desktop okruženje s kojim dolaze i koje distribucija podržava.

Package manager

Ljudi koji stoje iza svake pojedine Linux distribucije mogu odabrati koji softver će se naći u njihovoj distribuciji, a koji ne. To uključuje i koje file managere će koristiti, koje package managere i slično. Detaljnije o tome možete pročitati u ovom članku.

To znači da na tržištu imate solidan broj opcija. Recimo, ako gledamo file managere dostupne za Linux, vidjet ćete da imate Nautilus i Konqueror koji su izuzetno popularni. Ali nisu jedini, naravno.

Ista stvar je i s package managerima. Oni odlučuju na koji način u biti instalirate novi softver i od kuda ga instalirate.

Ako imate distribuciju baziranu na Debianu ili koristite Ubuntu ili Mint, vjerojatno ćete koristiti dpkg. Ako koristite na primjer CentOS koristit ćete RPM … Ukratko, Linux distribucije razlikujemo i po package manageru kojeg koristi.

Display server

“Ispod haube” svake Linux distribucije,naći ćete hrpu alata, aplikacija, procesa i servera koji to vežu u smislenu cjelinu kako bi sve radilo kako spada.

Jedan od glavnih servera na Linuxu je “display server”. To je softver koji koordinira radom između hardvera i ekrana, te koji omogućava korisniku da upravlja istim putem GUI-ja, odnosno grafičkog sučelja.

U povijesti, X.Org Server se najviše koristio. No, polako se pojavljuju razne alternative koje zamjenjuju X server. To su Mir, SurfaceFlinger, Wayland i drugi. Wayland je jedan od novijih i mnogi se kunu da je to budućnost Linuxa, a mnoge popularne distribucije su ga već i počele koristiti.

Ciljevi i “publika”

Nemaju sve Linux distribucije ciljanu publiku, ali su nastale s određenim ciljem. Mnoge distribucije su nastale kao “kopija” nekih drugih distribucija, ali recimo s drugačijim package managerom i drugačijim display serverom. Zašto? Zato što je to netko htio napraviti.

Isto tako postoje distribucije koje su recimo bazirane na Ubuntuu, kao što je Mint. To je distribucija koja sadrži drugačiji set alata od Ubuntua, drugačije desktop okruženje i ima “minty-green” temu. I osnovna publika ove distribucije su Windows i MacOS korisnici koji žele zakoračiti u svijet Linuxa. Zato je Mint toliko i popularan unazad par godina.

Nadalje, imate tu i neke specifične distribucije. SteamOS cilja isključivo na gamere. Debian cilja na korisnike koji žele ekstremno stabilnu distribuciju i nemaju problema s time što koriste malo stariji softver. Fedora Design Suite cilja na one koji se bave multimedijom.

Nabrajati bismo mogli u nedogled. Ali iza svake distribucije postoji neki razlog zašto je nastala i na koju publiku cilja. Nekada to nije jasno izraženo, ali nema ni veze.

Open source vs. “privatno vlasništvo”

Iako je GNU/Linux vjerojatno najpoznatiji open source projekt na svijetu, to ne znači da su sve Linux distribucije sto posto besplatne.

Onaj tko radi Linux distribuciju, može se odlučiti kojim smjerom će ići. Neke distribucije poput RHEL-a (Red Hat Enterprise Linux) su komercijalne i namijenjene kompanijama i enterprise korisnicima.

S druge strane imate Ubuntu i slične distribucije koje su potpuno besplatne. Ali recimo, Ubuntu, u svojim repozitorijima ima softver koji je besplatan, kao i onaj koji je komercijalan i morate ga kupiti ako ga želite koristiti.

Fedora ima strogu “open source” politiku i u njenim softverskim repozitorijima nema komercijalnih aplikacija. Oni su puristi po tom pitanju.

Kao što smo rekli, Linux je jezgra, a distribuciju rade ljudi ili kompanije, te oni na kraju dana odlučuju kakva će ona biti. Ono što vam mi savjetujemo je – koristite one koje su isključivo open source i besplatne, osim ako baš nemate potrebe koristiti spomenuti RHEL ili slične distribucije.

 

Piše: B.P.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here