Imate li 20, 30 ili više godina, sigurno se sjećate nekih stvari koje smo radili u prošlosti, a danas smo ih potpuno zanemarili zahvaljujući tehnologiji. Nagli razvoj tehnologije drastično je promijenio naš stil života pa danas živimo uz pomoć raznih tehnoloških naprava.

Iako nam te tehnološke naprave u mnogočemu olakšavaju našu svakodnevicu, mnogi postavljaju pitanje: utječu li te razne tehnologije previše na naš život? Naime, danas je većina nas jako ovisna o pametnim telefonima i na tim spravama provodimo po nekoliko sati života dnevno. Kada na to nadodamo učestalo korištenje računala, dobivamo brojke koje ukazuju kako za tehnološkim napravama provodimo i po pola dana.

Bilo kako bilo, danas ćemo se s nostalgijom prisjetiti nekih ne tako davnih dana – kada je svijet funkcionirao znatno drugačije. Prisjetit ćemo se naprava i uređaja koji su se koristili prije 10, 20 i više godina, a koji su danas gotovo u potpunosti izbačeni iz naših života. Slijedi lista 11 stvari koje više ne radimo zahvaljujući tehnologiji i razvoju mnogih modernih tehnoloških naprava:

 

Ne računamo u glavi

Ako ste imali prilike prije 20ak godina odlaziti u kupovinu, vjerojatno se sjećate fantastičnih prodavača koji su vam u svega nekoliko sekundi znali točno u lipu izračunati koliko iznosi vaš račun. Sve to obračunavali su u svojoj glavi, a tek reda radi su koristili i svojevrsne kalkulatore.

Danas su kalkulatori toliko napredni da mogu računati i komplicirane jednadžbe pa čak i crtati grafove. S druge strane, većina ljudi uopće više ne računa u glavi – već se koriste kalkulatorima koji su dostupni u pametnim telefonima. Dakle, obrada matematičkih zadataka u glavi – stvar je prošlosti.

Ne izrađujemo foto albume

U vašem domu sigurno imate još hrpu fotografija i foto albuma, koji vas prisjećaju na neke prošla super vremena. Fizičke fotografije popularne su već desetljećima, no digitalno fotografiranje i društvene mreže polako izbacuju potrebu za ‘razvijanjem’ fotografija.

Nekada je bilo iznimno popularno napraviti foto album sa super fotografijama te isti taj album pokloniti omiljenoj osobi. Danas takve fizičke albume gotovo pa nitko više ne radi, a sve je manje onih koji svoje digitalne fotografije pretvaraju u fizičke na papiru. Danas puno više fotografiramo i svaki momenat bilježimo pametnim telefonom ili fotićem pa je razvijanje svih tih silnih fotografija postalo stvar prošlosti. Pitanje je kako ćemo u digitalnom svijetu kvalitetno čuvati fotografije za budućnost.

 

Ne snimamo kazete, a ni mp3 diskove

Kazete su obilježile jedan veliki dio povijesti, a bile su jedan od glavnih medija za slušanje glazbe u prošlosti. Nekolicina ljudi vjerojatno u svojem domu ili automobilu još uvijek ima radio uređaje koji mogu čitati zapise s kazeta, no takvih je sve manje. Još je manje onih koji si daju truda pa snimaju kazete jer taj medij jednostavni više nije popularan.

U neka stara vremena bilo je popularno snimiti kazetu s omiljenim pjesmama cure ili simpatije pa zatim taj mix pokloniti osobi koju obožavamo. Danas takvih romantičnih gesti više nema jer bilo kojoj glazbi možemo pristupiti na svega 2-3 klika. Zanimljivo, nakon kazeta pojavili su se mp3 diskovi koji su također neuobičajeno brzo postali dio povijesti. Danas se uglavnom služimo USB stikovima, memorijskim karticama ili glazbu puštamo direktno s digitalnih servisa.

 

Nemamo videorekordere ni videoteke

Ako ste dovoljno stari, zasigurno se prisjećate popularnosti videoteka. Bile su to ustanove slične knjižnicama u kojima ste umjesto knjiga mogli posuditi vrpce ili diskove s filmovima. U ta prošla vremena to je imalo smisla jer internet još uvijek nije bio razvijen i za preuzimanje nekog filma trebala bi vam cijela vječnost.

Videoteke su bile unosan biznis, no pojavom digitalnih servisa i interneta nestala je potreba za istima. Isto tako, nekada se u gotovo svakoj kući nalazio videorekorder koji je mogao ‘čitati’ filmove s vrpci i diskova – dok danas takvih uređaja više nigdje nema. Dolaskom digitalnih servisa jedan veliki dio te industrije otišao je u ropotarnicu povijesti.

 

Ne šaljemo pisma i razglednice

Nekih davnih dana pisma su bila jedini način komunikacije između ljudi koji su bili znatno udaljeni jedni od drugih. Mnoge su romantične priče ispisane u pismima, mnoge su obitelji tako održale kontakt s najmilijima i mnogo je onih koji će sa sjetom prisjetiti vremena slanja pisama. Danas pisma i razglednice više ne šaljemo jer imamo mogućnost da u realnom vremenu razgovaramo s osobom na drugom kraju svijeta i to preko video poziva.

Možete reći kako je današnji način komunikacije puno praktičniji, no izgubila se ona dramatičnost i romantika slanja pisama. Danas je sve užurbano i često nepromišljeno blebećemo neke stvari. Ljudi koji su pisali pisma pomno su razmišljali o svakoj svojoj riječi koju su napisali, uložili su maksimalni trud ne bi li sastavili pismo koje će ostaviti najbolji dojam – i zato ta pisama imaju ogromnu vrijednost. Danas tek rijetki šalju razglednice, a još je manje onih koji pišu pisma.

 

APPLE PAY PBZ

Ne hodamo u banku plaćati račune

Iako mnogi potenciraju kako su računala ta koja su donijela ogromnu promjenu na svijet, prava je istina da je internet napravio revoluciju nezamislivih razmjera. Prisjetite se samo koliko ste vremena gubili u bankama, poštama, telekomima i raznim drugim državnim ustanovama – ne biste li obavili neke gotovo pa nebitne radnje. Srećom, danas je veliki dio tih usluga digitaliziran i možemo ih obavljati s bilo kojeg kutka svijeta gdje imamo stabilnu internet vezu.

Račune danas uglavnom plaćamo internet bankarstvom, usluge telekoma dogovaramo putem digitalnih servisa ili telefonom, a sve više digitaliziranih usluga nudi nam i državni aparat. Sve to olakšava nam posao i štedi naše vrijeme pa je potreba za stajanjem u redovima sve manja.

 

Ne trebamo pamtiti brojeve telefona

Ljudi su prije 20 i više godine doslovce bili ‘hodajući telefonski imenici’. Vjerojatno se sjećate osoba koje su mogle zapamtiti hrpu brojeva raznih susjeda, prijatelja i poznanika, dok je vama jedva polazilo za rukom da zapamtite 3-4 broja bliskih osoba. Uz pamćenje u glavi, ljudi su brojeve telefona znali zapisivati i u razne bilježnice, dok ima je od pomoći bio i telefonski imenik.

Danas više nemamo potreba za pamćenjem brojeva jer naši telefoni pamte brojeve umjesto nas. Kada vam danas netko danas dade broj jednostavno ga zapišete u telefon i odmah spremite i znate da vam je taj broj uvijek pri ruci. Za one koji zaborave spremiti broj tu su razni online telefonski imenici u kojima možete pronaći brojeve u svega nekoliko sekundi. Dakle, pamćenje brojeva telefona je također jedna od stvari kojih se samo s nostalgijom sjećamo.

 

pametni-sat

Ne nosimo sat zbog točnog vremena

Ručni sat je nekada igrao iznimno važnu ulogu u životu ljudi i oni koji nisu imali takav sat bili su doslovce izgubljeni u vremenu. Danas ručne satove nosimo isključivo iz modnih razloga, ne bismo li ostavili bolji modni dojam na prolaznike i poznanike. Ručni satovi zamijenjeni su digitalnima, odnosno pametnim telefonima koji vam uz točno vrijeme mogu pokazivati i razne druge korisne stvari – poput vremenske prognoze.

Zanimljivo je danas vidjeti ljude koji unatoč tome što nose sat na ruci, točno vrijeme provjeravaju vađenjem mobitela iz džepa. Srećom po mnoge pojavili su se i pametni satovi koji mogu ponuditi puno više od prikazivanja točnog vremena, što je garancija da satovi neće izgubiti na popularnosti i u budućnosti.

 

Ne čitamo novine i magazine

Ova činjenica možda i nije u potpunosti točna jer još uvijek je veliki broj ljudi koji voli uzeti novine u ruke i čitati sadržaj s papira. No, takvih je ljudi sve manje jer danas su žarišno mjesto saznavanja novosti iz zemlje i svijeta postali online portali. Portali imaju tu prednost što vijesti mogu donositi u realnom vremenu i što mogu ponuditi naprednije medijske sadržaje.

Portali za razliku od novina mogu izvještavati s terena u realnom vremenu što se događa na mjesto događaja, ali isto tako mogu to izvještavanje prenositi putem videa. Novine i magazini sve više gube bitku s portalima i pitanje je do kada će se uspjeti održati na životu – odnosno kada će izdavači odlučiti da to više nije profitabilan biznis. Mnogi s novinama i časopisima u doticaj dolaze tek kod frizera kada čekaju na red ili ako im se nađu na stolu u nekom kafiću dok ispijaju kavu.

 

Ne provjeravamo pravopis u knjigama

Želite li ostaviti dobar dojam osobi kojoj pišete neki tekst, zamolbu, projekt ili tako nešto – potrudit ćete se taj tekst napraviti što korektnije. Kada kažemo korektnije, ponajprije mislimo na to da ćete htjeti da tekst zadovolji pravopisne norme i da bude u skladu s jezikom na kojem pišete. Kada ste u prošlosti željeli napisati takav korektan tekst morali ste nabaviti fizičke rječnike i gramatike – što su uglavnom bile debele knjižurine.

Danas više ne postoji potreba za tim knjižurinama jer pravopis možemo provjeriti u svega nekoliko sekundi na internetu. Prije svega, postoje alati u koje samo ubacimo tekst i koji nam odmah pokazuju gdje smo pogriješili i što treba ispraviti. Drugo rješenje su online rječnici i gramatike, do kojih dolazimo tako da u Google upišemo riječ koja nas muči – i pojavit će se informacije o tome kako pravilno napisati taj izraz.

 

obrada fotografija na pametnim telefonima aplikacija aplikacija

Ne koristimo telefonske govornice

Telefonske govornice nekada su se pojavljivale na mnogim mjestima jer su mnogima bile jedini način kako s nekime stupiti u kontakt. Pojavom mobitela i pametnih telefona jednostavno je nestala potreba za takvim govornicama, no one su i dalje prisutne na nekim mjestima. Možemo zaključiti kako su te govornice još uvijek tu zbog starijih ljudi koji nisu skloni korištenju pametnih telefona, a koji su se tih davnih vremena bili navikli na telefoniranje iz govornica.

Govornice su funkcionirale tako da nabavite bon ili sitni novac koji zatim ubacite u telefon i nakon toga možete zvati osobu s druge strane. Dakle, nešto slično telefoniranju s pametnih telefona, samo što ste bili prisiljeni biti na jednom mjestu i često čekati na red za telefon. Telefonske govornice su tako postale simbol prošlosti, ali je zanimljivo vidjeti da su neke još uvijek u upotrebi.

 

Zaključak

Bila je ovo lista 11 stvari koje više ne radimo zahvaljujući naglom razvoju tehnologije. Činjenica je kako je tehnologija u potpunosti promijenila svijet oko nas i kako su nabrojene stvari samo djelić onog što se promijenilo. Prisjećate li se tih davnih dana i koju biste stvar izdvojili koja je otišla s tehnologijom, a nedostajat će vam?

Piše: M.Ž.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here