Blockchain je postala redovna tema na našem portalu, a danas nastavljamo u tom tonu. U ovom tekstu ćemo se baviti novom tehnološkom revolucijom koja je krenula i koja bi Europu i cijeli svijet mogla promijeniti i više nego što možemo zamisliti.
Svaka industrijska revolucija do sada je mijenjala svijet iz temelja, a to će napraviti i Blockchain. Vjerujemo da će najveće promijene krenuti sa “starog kontinenta”, o čemu će biti više riječi u ovom tekstu. Zašto mislimo da je Europa idealna za promijene i početak korištenja blockchaina, čitajte u nastavku teksta.
Kraj centralizacije
Svijet financija i svijet tehnologija koji je usko povezan s njima se mijenja. Cijeli svijet se mijenja. Ta neprirodna centralizacija tehnologija, tehnološkog znanja i kapitala koji je centraliziran na određenom geografskom području polako dolazi do svog kraja. Polako, ali sigurno, znanje, tehnologija i novac postaju decentralizirani.
Kripto-ekonomija (op.a. tu ne mislimo samo na Bitcoin i Ethereum, nego cijeli taj svijet kripto valuta i blockchaina) kreira nove modele decentraliziranih poslovnih modela i Europa bi mogla biti prva koja će to objeručke prihvatiti.
Mnoge europske kompanije postaju kreatori novih proizvoda baziranih na blockchainu, te stvaraju mostove između starih i novih ekonomija. Još uvijek je dio fintech zajednice zatvoren i odupire se novim modelima (posebice određene velike banke), ali i tome će doći kraj u jednom trenutku.
Europska regulatorna tijela su dosta fleksibilna, zakoni su dosta fleksibilni i mogli bi biti plodno tlo za nove distribucijske inovacije. Europa (op.a tu mislimo na visoka politička tijela) želi svima u EU olakšati komunikaciju i poslovanje, te se drže one poslovice – “prvo inovacije, onda pravila”. Nažalost, Hrvatska se u to ne može ubrojiti iako jesmo dio Europske obitelji.
Europa želi biti prva
Diljem Europe postoje primjeri gdje vlade i državna tijela aktivno podupiru i ubrzavaju korištenje Blockchain tehnologije, dok kod nas političari niti ne znaju što je to blockchain i kako bi se mogao koristiti.
Estonija, na primjer, koristi Blockchain kako bi osigurali medicinske podatke svojih građana, te su u fazi uvođenja e-sustava za glasanje i sustava za useljenike kako bi isti lakše koristili državne servise, servise banaka, lakše plaćali poreze i slično.
Švicarska, s druge strane, želi biti glavni Europski “blockchain hub”, odnosno želi da se tamo razvijaju novi blockchain startupi i tamo su se dogodile neke najveće transakcije u povijesti kriptovaluta.
Čak i Slovenija ide u dobrom smjeru, te je dom startupima cofound.it i Viberate, koji usko surađuju sa Slovenskom vladom kako bi izglasali povoljne zakone i omogućili svima da se bave (blockchain) tehnologijom i da ne moraju previše razmišljati o zakonima.
Amerika zaostaje?
Začuđujuće, Amerika osjetno zaostaje za Europom kada govorimo o blockchainu. Regulacija SEC-a je prilično zastarjela i preširoka je, što znači da imaju (op.a. kao i Hrvatska) previše birokracije. Američke fintech kompanije moraju podnijeti zahtjev u svim državama ako žele tamo poslovati, što je sasvim suprotno onome što blockchain kompanije žele postići. Radi se na decentralizaciji i olakšavanju poslovanja bez birokracije što Amerika još “ne dozvoljava” u punom smislu te riječi.
Lokalna regulativa im uvijek guši nove kompanije koje ulaze na tržište. 2015.-e godine, kada je blockchain zajednica bila mnogo manja, barem 10 kompanija je prestalo poslovati u New Yorku jer su ih kočili zakoni, a neke od tih firmi su se preselile u Europu. Oni će, kao i mi, morati proći duboke promijene da bi se prilagodili novom, digitalnom dobu, iako imaju hrpu odličnih zakona koji ne koče “standardne” modele poslovanja. Što nije baš slučaj u Hrvatskoj.
Venture Capital fondovi i Europa
Tradicionalno financiranje preko venture capital fondova u Europi nikada nije dobro funkcioniralo. Jednostavno je mnogo bolje funkcioniralo u Americi i Aziji u jakim tehnološkim centrima.
Sva sreća, blockchain startupi i kompanije u Europi sada imaju novi način financiranja i mogu ih financirati svi ljudi na svijetu s kojom kod količinom novca žele. Otvoren je pun za novo distribuirano financiranje koje će biti bolje nego da novac “dugujete” raznim fondovima, da im morate davati udjele u kompaniji i slično.
Pametni i odgovorni zakoni će povećati povjerenje investitora i samo pojačati Europsku blockchain industriju, ali ti zakoni ne smiju nikako kočiti inovativnost ili kreirati bilo kakve nepotrebne barijere za ulazak novih kompanija na tržište.
Zadnji vlak koji moramo uhvatiti …
Amerika je predvodila Internet revoluciju, dok će Europa predvoditi blockchain revoluciju. EU je prepoznala unikatni potencijal blockchain tehnologije na vrijeme.
Internet nam je dao gotovo instant prijenos podataka, odnosno izradu digitalne kopije podataka.
Bitcoin je demonstrirao da je moguće kreirati ne samo digitalnu kopiju, nego digitalni original koji je moguće brzo i jeftino slati po cijelom svijetu. Mogućnost kreiranja i slanja digitalnih originala (i tu ne mislimo samo na novac, nego i drugu digitalnu imovinu) je prava vrijednost blockchain tehnologije!
Prvo što će se morati napraviti je identificirati digitalnu imovinu, izraditi klasne razrede i slično, te po tome onda donijeti određene zakone, ali ponavljamo – oni ne smiju ni u kojem smislu ubiti inovativnost.
Tu će se trebati i regulirati ICO-i (engl. Initial Coin Offer), jer sada nema zakona koji vas sprječava da uzmete prikupljeni novac i “nestanete”. Nećete odgovarati za krađu iako je to što ste napravili, upravo to – krađa tuđeg novca pod krinkom “novog projekta”. Mnogo je tu još posla, ali ne sumnjamo da će Europa i Europske institucije napraviti odličan posao.
Nadamo se samo da će ih i Hrvatska usvojiti i da neće zaostajati za ostatkom svijeta u ovome, no povijest nas je naučila da to baš nije tako … Hrvatska zaostaje u svemu, pa tako i za tehnološkom revolucijom, ali sada je zadnji tren da uhvatimo vlak i krenemo u pravom smjeru.
Piše: B.P.
