Tehnologija se danas razvija tako brzim tempom, da se godišnja predviđanja trendova mogu činiti zastarjelima i prije no što budu objavljena na nekom blogu ili u članku. Kako se tehnologija sve više razvija, omogućuje još bržu promjenu i napredak, uzrokujući ubrzanje tempa te promjene dok na kraju to ubrzanje ne postane eksponencijalno.

Poslovi utemeljeni na razvoju tehnologije ne mijenjaju se istom brzinom, no i oni se razvijaju, pa dalekovidni IT profesionalci shvaćaju da njihova uloga neće ostati ista. Zaposlenik u IT sektoru 21. stoljeća neprestano mora učiti (ako već ne zato što to želi, a onda zbog puke potrebe).

Što to znači za vas? To znači da morate biti u tijeku s tehnološkim trendovima. I znači da neprestano morate osluškivati budućnost kako biste znali koje vještine morate poznavati i za koje vrste poslova morate biti kvalificirani. Evo osam tehnoloških trendova na koje morate obratiti pozornost u 2020. i nekih poslova koji će se pojaviti temeljem tih trendova.

umjetna inteligencija primjena

  1. Umjetna inteligencija

O umjetnoj inteligenciji ili UI-ju već se posljednjih godina govori mnogo, no to je i dalje trend koji treba osluškivati, jer njen utjecaj na to kako živimo, radimo i  igramo se još je uvijek u svojoj ranoj fazi. Kao dodatak tome, razvile su se i druge grane UI-ja, uključujući strojno učenje, kojim ćemo se pozabaviti malo kasnije u ovome članku. UI odnosi se na računalne sustave izgrađene da oponašaju ljudsku inteligenciju i izvršavaju zadatke kao što su prepoznavanje slika, govora ili obrazaca i donošenje odluka. UI sve te zadatke može obaviti brže i bolje od ljudskih bića.

Pet od šest Amerikanaca svakoga se dana služe ovim ili onim oblikom usluga UI-ja, uključujući navigacijske karte, usluge streaminga, osobne pomoćnike dizajnirane za pametne telefone, ride-sharing aplikacije, osobne pomoćnike koje koristimo kod kuće i „pametne“ kućne uređaje. Osim za takvu vrstu uporabe, UI koristi se za sastavljanje redova vožnje za vlakove, za procjenu poslovnog rizika, predviđanje potrebe popravaka i održavanja i poboljšanje energetske učinkovitosti – što su samo neka od područja uporabe koja nam mogu uštedjeti mnogo novca.

Umjetna inteligencija samo je jedan dio onoga o čemu govorimo kao o automatizaciji, a automatizacija je vrlo popularna tema, jer je povezana s potencijalnim gubitkom radnih mjesta. Stručnjaci kažu da će automatizacija do 2030. godine ugasiti 73 milijuna radnih mjesta. No osim što eliminira radna mjesta, automatizacija ih i stvara, posebno na području umjetne inteligencije: stručnjaci specijalizirani za tu problematiku predviđaju da će, zaključno s ovom, 2020. godinom, postojati 23 milijuna poslova povezanih s nekim oblikom korištenja umjetne inteligencije.

Stvorit će se radna mjesta na području razvoja, programiranja, testiranja, tehničke podrške i održavanja – da navedemo samo neke. Jedan od takvih poslova je arhitekt umjetne inteligencije. Neki kažu da će potražnja na ovome području uskoro sustići potražnju za stručnjacima na polju obrade podataka.

strojno učenje

  1. Strojno učenje

Strojno učenje podvrsta je umjetne inteligencije, a postoje i podvrste unutar domene strojnog učenja, uključujući živčane mreže, procesuiranje prirodnog govora (PPG) i duboko učenje. Svaka od tih podvrsta nudi priliku za specijaliziranje na području radnih mjesta koje će i dalje sve više rasti.

Strojno učenje sve se brže razvija u svim vrstama industrija i stvara ogromnu potražnju za umješnim profesionalcima. Aplikacije strojnog učenja koriste se za analize podataka, rudarenje podataka, i prepoznavanje obrazaca. Što se tiče nas potrošača, strojno učenje upogonjuje i omogućava da uspješno pronađemo informaciju za kojom tragamo na Internetu, omogućava nam da oglasimo svoj proizvod ili uslugu u stvarnom vremenu, te da detektiramo neovlašteni upad u neki oblik internetske mreže – da navedemo samo neke od mnogih zadatka koje možemo obaviti služeći se strojnim učenjem.

Osim što nama na korist obavlja bezbrojne zadatke, strojno učenje stvara radna mjesta. Poslovi povezani sa strojnim učenjem svrstali su se u sami vrh slobodnih radnih mjesta koja se oglašavaju na LinkedInu, s gotovo 2000 poslova za koje se na toj platformi traže stručnjaci. U poslove povezane sa strojnim učenjem ubrajaju se poslovi inženjera, developera, istraživača i stručnjaka za obradu podataka.

AI Roboti

  1. Robotički procesuirana automatizacija

Poput umjetne inteligencije i strojnog učenja, robotički procesuirana automatizacija (RPA), još je jedna tehnologija koja automatizira poslove. RPA je korištenje softwarea sa svrhom automatizacije poslovnih procesa kao što su objašnjenja primjena, procesuiranje transakcija, baratanje podacima, pa čak i odgovaranje na e-mailove.

RPA automatizira one zadatke koje ljudi obavljaju svakodnevno, a koji se neprestano ponavljaju. Tu ne govorimo samo o zamornim zadacima koje obavljaju loše plaćeni radnici: automatizirati se može čak do 45 posto radnji koje obavljamo, ukljujući rad financijskih menadžera, knjigovođa, liječnika i izvršnih direktora.

Vama kao profesionalcu s područja IT-a koji je zagledan u budućnost i koji se trudi razumjeti tehnološke trendove, RPA nudi mnoštvo mogućnosti za razvoj karijere, uključujući poslove developera, projektnog menadžera, poslovnog analitičara, arhitekta za rješenja i raznih savjetnika. I ti se poslovi jako dobro plaćaju.

Edge computing

  1. Edge computing (decentralizirana obrada podataka na rubu mreže; direktna obrada podataka s (mobilnog) uređaja, nekog lokalnog računala ili servera, bez prijenosa u računalski centar)

Ranije tehnološki trend na koji je tek trebalo obratiti pozornost, računarstvo u oblaku postalo je sveprisutno, s velikim igračima AWS-om (Amazon Web Services), Microsoft Azureom i Google Cloudom koji dominiraju tim tržištem.  Usvajanje računarstva u oblaku još uvijek raste, kako se sve više tvrtki prebacuje na takva poslovna rješenja pohrane svojih podataka. No to više nije tehnologija u nastajanju.

Kako količina podataka s kojom baratamo sve više raste, spoznali smo mane računarstva u oblaku koje se javljaju u nekim situacijama. Edge computing oblikovano je da pomogne riješiti neke od tih problema kao način da se zaobiđe vrijeme čekanja prouzročeno računarstvom u oblaku i potrebom da se podaci prebace iz jednog lokalnog uređaja za obradu podataka u drugi kako bi se tamo obradili.

Ti podaci mogu postojati „na rubu“ (eng. edge) mreže, bliže mjestu na kojem se računanje, tj. obrada podataka mora dogoditi. Zato se edge computing može uporabiti kako bi se podaci osjetljivi na protok vremena mogli obraditi na udaljenim lokacijama, s ograničenom povezanošću s centraliziranom lokacijom, ili potpuno bez nje.

U tim situacijama edge computing može funkcionirati poput mini-centara za obradu podataka. Edge computing povećat će se kako se bude povećavala uporaba uređaja za Internet stvari (IoT – Internet of Things). Kao što je slučaj sa svakim tržištem u porastu, to će stvoriti razne poslove i nova radna mjesta, posebno za inženjere softwarea.

virtualna stvarnost

  1. Virtualna stvarnost i uvećana stvarnost

Virtualna stvarnost (VS) uranja korisnika u okoliš, dok uvećana stvarnost (US), obogaćuje taj njegov okoliš. Iako se VS za sada primarno koristi za igranje računalnih igara, koristi se i za obuku, kao što je slučaj s VirtualShipom, simulacijskim softwareom koji se koristi za obuku američkih marinaca, vojnika i kapetana na brodovima obalne straže. Popularna računalna igrica Pokemon Go primjer je korištenja US-a.

VS i US imaju ogroman potencijal za primjenu u obuci, zabavi, obrazovanju, prodaji, pa čak i u području rehabilitacije nakon što smo zadobili neku ozljedu od koje se moramo oporaviti. I VS i US mogu se koristiti kako bi se kirurge obučilo da izvedu neku operaciju, kako bi se posjetiteljima muzeja omogućilo živopisnije iskustvo, kako bi se obogatila ponuda tematskih parkova, za stvaranje algoritama za strojno učenje, softwarea za prepoznavanje slika i teksta, filtriranje i analizu podataka, predviđanje trendova prodaje, i tako dalje.

Na tržištu VS-a postoje veliki igrači kao što su Google, Samsung i Oculus, no pojavljuje se mnogo startupova i te će tvrtke upošljavati, pa će potreba za stručnjacima koji znaju koristiti VS i US samo rasti. Kako biste se počeli baviti VS-om ne morate posjedovati mnogo specijaliziranog znanja. Posao možete pokrenuti ako posjedujete i samo temeljene vještine programiranja i napredni način razmišljanja, iako će drugi poslodavci zahtijevati i stručnjake na području optike i inženjere za hardware.

računalo_tipkovnica_sigurnost1

  1. Računalna sigurnost

Pomislit ćete možda da računalna sigurnost nije tehnologija koja se tek pojavila, s obzirom na to da je prisutna već neko vrijeme, no i ona se razvija usporedno s drugim tehnologijama. Tome je tako djelomice i zato što se neprestano pojavljuju nove prijetnje. Zlonamjerni hakeri koji pokušavaju nezakonito pristupiti podacima neće jednostavno nestati; oni će i dalje pokušavati pronaći nove načine da se probiju i kroz najbolje sigurnosne sustave.

Osim toga, kao bi se poboljšala i unaprijedila računalna sigurnost, neprestano se pojavljuju nove tehnologije. Dokle god imamo hakere, imat ćemo i računalnu sigurnost kao tehnologiju u nastajanju, jer će se ona neprestano razvijati kako bi se obranila od dotičnih hakera.

Blockchain

7. Blockchain

Kao zajednička, digitalna knjiga ili baza podataka, financijskih transakcija koje se spremaju na više računala na različitim lokacijama. Baza podataka stalno raste kako se u nju dodaju nove transakcije ili ‘blokovi’. To tvori kontinuirani lanac podataka gdje su zapisi javni i provjerljivi. Kako nema središnjeg mjesta, teže je hakirati jer informacije postoje na milijunima različitih mjesta.

Iako većina ljudi o tehnologiji blockchaina  razmišlja kao o nečemu povezanom s kriptovalutama kao što je Bitcoin, blockchain nudi sigurnost koja je korisna i na mnoge druge načine. Najjednostavnije rečeno, blockchain se može opisati kao podatak koji samo možete nadopunjavati, ne možete mu oduzeti neki dio, niti ga možete promijeniti. Odatle i pojam „chain“ (lanac), jer stvarate lanac podataka.

Nemogućnost promjene prethodnih blokova ono je što ga čini tako sigurnim za uporabu. Osim toga, blockchain stvara se temeljem međusobnog pristanka uključenih strana, pa nijedan „suigrač“ tj. „sutvorac“ blockchaina ne može preuzeti nadzor nad podacima koji se nalaze u sklopu blockchaina. S blockchainom ne treba vam povjerljiva treća strana koja će nadgledati i/ili odobravati transakcije.

Piše: D.Š.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here