PočetnaOstaloTechMože li se Hrvatska informatizirati preko sustava e-Građani?

Može li se Hrvatska informatizirati preko sustava e-Građani?


Godina je 2035. U svijetu se ljudi voze modernim Tesla električnim automobilima, neki čak i ne voze nego ih vozilo samo vozi od točke A do točke B, avanturisti i ostali turisti lete avionima za par desetaka eura po Europi i svijetu, voze se Hyperloopom 1000+ km/h na sat između velikih gradova, a u Hrvatskoj? U Hrvatskoj sve po starom. Država nije informatizirana, morate uzeti dan godišnjeg odmora da biste izvadili novu osobnu iskaznicu ili promijenili boraviše, izdavanje putovnice po hitnom postupku i dalje košta 300-400 kuna …

Pomalo karikiramo, no istina je da sve moderne države svijeta grabe krupnim koracima prema naprijed, a kod nas informatizacija šteka, ide jako sporo i ono što je informatizirano je premalo da bismo uopće mogli govoriti o bilo kakvoj informatizaciji državne uprave.
Kakva bi država trebala biti da bismo ju smatrali informatiziranom?

Morala bi pružati 99 posto usluga putem weba, odnosno Interneta i većinu toga biste trebali moći napraviti iz udobnosti svoga doma. Sve što bi vam trebalo je računalo sa pristupom Internetu i eventualno printer da si određenu potvrdu možete sami isprintati. Sve ostalo je bacanje magle u oči građana.

Što nas još čeka do toga i kada bismo mogli očekivati da će i Hrvatska biti jedna od modernih Europskih članica koja je informatizirana, čitajte u nastavku teksta.

 

e-Građani

Krenimo od središnjeg sustava koji bi trebao informatizirati našu državu, a to je sustav e-Građani. To je sustav, točnije projekt kojeg je pokrenula jedna od Vlada Republike Hrvatske kako biste putem Interneta mogli pristupati raznim uslugama i dobiti razna uvjerenja i potvrde. Zvuči odlično, zar ne?

Cijeli projekt je pokrenut kako s ciljem povećanja transparentnosti i komunikacije građana sa tijelima javne uprave. Ovaj sustav razvila je tvrtka APIS IT, a država je to platila 24 milijuna kuna + PDV. U ovom kontekstu cijena čak i nije bitna. Da se potroši i pola milijarde kuna, a da se informatizira cijela država, uštede bi bile mnogostruko veće.
Da biste ga koristili, morate se samo logirati sa jednim od ponuđenih korisničkih računa, a to možete naći ovdje.

 

 

Kao što vidite, možete se prijaviti na mnogo načina, a ako imate bilo kakvih problema, možete otići u FINA-u i tamo riješiti bilo kakav problem ako imate. Mi smo nekoliko puta bili tamo i sve smo uredno riješili, tako da na to nemamo nikakve zamjerke. Dapače – sve nam je bilo riješeno u roku od 24 ili 48 sati.

No, ovaj tekst nije o tome da je ovaj sustav loš. On je dobar, ali je daleko od onoga što bi trebao biti.

 

Usluge, usluge, usluge …

Dobar javni sustav koji će služiti građanima je, kao što smo rekli, sustav preko kojeg iz udobnosti svoga doma možete riješiti bilo kakav problem. Trebate promijeniti boravište? Možete preko sustava. Trebate predati zahtjev za putovnicu ili novu osobnu iskaznicu? Možete preko sustava. Trebate sve moguće potvrde o vama da biste se prijavili za posao? Možete preko sustava.

Dobar sustav znači skup web usluga koje služe građanima. Sustav e-Građani nažalost još hrpu toga nema. Ne možete zatražiti novu osobnu, ne možete tražiti novu putovnicu, ne možete promijeniti prebivalište ili boravište, ne možete se odjaviti iz Hrvatske jer idete raditi u Irsku i tako dalje.

Ovaj sustav većinom služi da građani mogu preko Interneta “izvaditi” rodni list, domovnicu, izvadak iz matice rođenih i sl. i da više ne moraju ići od šaltera do šaltera i prikupljati papire. I ne zaboravimo – prije ste za svaki dokument morali platiti 10-20 kuna državnih biljega, dok je to sada otišlo u povijest. Barem nešto pozitivno u cijeloj toj priči.

 

 

Mi nećemo nabrajati koje sve potvrde možete ili ne možete izvaditi, to možete pogledati na njihovim web stranicama, ali ćemo napomenuti da sa vremena na vrijeme dolaze nove potvrde koje možete nabaviti. Evo, recimo baš je nedavno došla mogućnost dobivanja potvrde o nekažnjavanju.

Autor ovog teksta je zatražio tu potvrdu i dobio ju je u roku 10-ak minuta na svoju email adresu, iako je formalni rok 48 sati. Tako da taj dio savršeno funkcionira i tko kaže drugačije – laže. Za kraj ovog dijela, napomenimo da često u svoj pretinac dobijemo i razne obavijesti – od toga da moramo uskoro registrirati auto do toga da smo zaboravili platiti dopunsko zdravstveno osiguranje.

Jako dobar podsjetnik na nas koji zaboravimo na takve stvari i zapravo bi tako sve trebalo funkcionirati. Država bi prema vama morala komunicirati na ovaj način jer je to najbrži i najlakši način.

 

Što učiniti da država (digitalno) profunkcinira?

Kada pogledate naše političare i njihove govore, tada ćete primjetiti isti obrazac u svim strankama. Svima su puna usta riječi kao što su “digitalizacija” i “informatizacija”, no to je postala prazna fraza s kojom pokušavaju dobiti glasove ono malo ljudi koji se oko toga brinuti i koji bi stvarno željeli da država bude informatizirana i digializirana.

Mi ovdje zapravo vidimo dva problema, iako ih je možda u realnosti i više. Prvi problem je infrastruktura, a drugi problem su baze podataka. Evo što pod time mislimo.

Kada kažemo infrastruktura, tada mislimo da bi se na razini države trebali napraviti serveri na kojima će biti apsolutno sve. Sve što se tiče države i državnih tijela bi trebalo biti na istom mjestu. A ne da jedna institucija ima svoje servere i svoju opremu, a samim time i svoj softver “gore”, dok su vezani podaci na drugim serverima u drugim institucijama.

Povezivanje istih ide katastrofalno sporo i košta puste milijune kuna. Objedinjavanjem svega u jednoj server sali bi se riješili mnogi problemi. Druga stvar su baze. Svaka ustanova ima svoju bazu podataka, tako da možete doći u Policiju i tamo imate jedne podatke, onda odete u poreznu upravu i oni imaju druge podatke.

Tu prvenstveno mislimo da adresu i osnovne informacije o nama. To je nešto što predstavlja ogroman problem i nešto što bi se također trebalo objediniti. Tehnički to nije problem napraviti jer svaki službenik može dobiti samo one podatke koje smije vidjeti ili eventualno ažurirati, no svi bi oni trebali raditi nad istim podacima u istim tablicama u istoj bazi podataka. I kad se to riješi, imati ćemo zdrave temelje na kojima možemo graditi informatiziranu državu.

Stoga – e-Građani su super zamišljen projekt, ali je daleko od nečega što bi stvarno jako bilo korisno građanima. Slažemo se da je korisno to što možete dobiti razne potvrde i isprintati ih doma na printeru, no kada budemo mogli praktički sve riješiti preko Interneta i kada se budemo mogli “dopisivati” sa institucijama, tada ćemo moći govoriti o informatiziranoj i tehnološki modernoj državi.

Nadamo se samo da će do tada proći maksimalno još 5-7 godina, a ne još 15 ili 20. Nemamo toliko godišnjeg odmora koliko bismo morali trošiti samo da bismo riješili neke standardne situacije u kojima se svi ponekad nađemo. Od traženja nove osobne do odjave iz poreznog sustava jer odlazimo graditi IT sustave u Njemačku ili Irsku.

Piše: B.P.


RELATED ARTICLES

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -

Most Popular